antiX 13.1 „Luddite“ — ne uništavajmo stari hardver

Imate staro, odbačeno računalo? Volite Debian i želite naučiti nešto novo? Novi antiX 13.1 je baš za vas!

U svjetlu nedavnih odluka grada Münchena da svoje građane potakne da se „preobrate“ na slobodan softver, ali istodobno i da recikliraju stari otpisani hardver, i mi želimo potaknuti vas da ponovno pokrenete svoje zaboravljene limene ljubimce.

Stabilna Debianova osnova i ultra prilagodljivo okruženje? Savršena platforma za administriranje, potpunu kontrolu i učenje o radu novih sustava? Nedavno je objavljen novi antiX 13.1 „Luddite“ za ovu namjenu i oživljavanje starih računala. Temeljen na grani Debian Stable (Wheezy) nudi relativno nov softver, veliku stabilnost i prilagodljivost window managera koje nudi. Naime, antiX donosi čak četiri window managera u nekoliko tematskih varijacija: IceWM, Fluxbox, JWM i wmii.

Iako službene objave govore da se radi o distribuciji prikladnoj i za početnike, s tim se ipak ne bih složio. Potrebno je poznavati osnove Debiana, savladati strah od terminala, naučiti barem osnovne naredbe i nekoliko fora.

ISO datoteka na službenim stranicama je „teška“ 675 MB. Testirao sam na starom Acerovu laptopu (Intel Pentium T2300, 2 GB RAM-a).

 

Nakon kratkotrajnoga podizanja sustava i odabira window managera, prikazuje se live desktop. Zadani izgled Space-JWM-a obuhvaća tematski nejednake ikone na desktopu, jednostavan ali informativan Conky, te usku donju alatnu traku. Meni se pokreće pritiskom na gumb „antiX“ ili desnim klikom na radnoj površini.

antiX live desktop
antiX live desktop

 

antiX live desktop
antiX live desktop

 

 

Sav vidljivi hardver uredno je prepoznat, potrošnja resursa je vrlo niska te nema nikakvih zapreka za početak instalacije. Međutim, nema baš nikakvih znakova prepoznavanja wireless-mreže niti mogućnosti spajanja, što me pomalo i zabrinulo. Ipak, odlučujem se na instalaciju.
Unatoč tomu što izgleda poprilično zastarjelo, grafički installer je iznimno jasan, jednostavan i pregledan, što je svakako za pohvalu. Odmah na početku dočekuje nas iznenađenje: sustav nudi odabir repozitorija koje ćemo nadalje upotrebljavati. Ponuđeni su Wheezy (Stable), Testing i Sid (Unstable). Ovime definiramo karakter budućega sustava te smjer u kojem će se razvijati. Dakle, bez obzira na baznu instalaciju, sustav možemo pretvoriti u rock-solid, cutting-edge ili jednostavno odabrati dovoljno stabilnu osnovu za svakoga.

 

antiX - odabir repozitorija
antiX – odabir repozitorija

 

antiX - odabir repozitorija
antiX – odabir repozitorija

Daljnji koraci su vrlo jasni te popraćeni jednostavnim uputama. Za manipulaciju diskovima i particijama zadužen je Gparted.

antiX - početak instalacije
antiX – početak instalacije

 

antiX - odabir particije
antiX – odabir particije

 

antiX - odabir particije
antiX – odabir particije

 

antiX - odabir particije
antiX – odabir particije

 

Sam proces instalacije traje tek nešto više od pet minuta.

 

antiX - instalacija
antiX – instalacija

 

antiX - instalacija
antiX – instalacija

Neposredno pred sam kraj, neočekivan obrat: sustav nudi pokretanje svih procesa pri paljenju sustava, među kojima su i oni potrebni za rad mrežne kartice i wirelessa!

 

antiX - instalacija
antiX – instalacija

Završni dio rezerviran je za imenovanje našeg sustava, određivanje vrste tipkovnice, lokalizacije, vremenske zone, te korisničkog imena i lozinke. Potrebno je primijetiti da sustav traži dvije različite lozinke: korisničku i administratorsku. Korisnička lozinka (user password), kako će se kasnije pokazati, služi za prijavu u korisnički račun te rad u terminalu. S druge strane, administratorska lozinka (root password) je nužna za pokretanje Synaptica, Gparteda, ali i ostalih alata za administriranje sustava.

 

antiX - lokalizacija
antiX – lokalizacija

 

antiX - lokalizacija
antiX – lokalizacija

 

antiX - lokalizacija
antiX – lokalizacija

 

antiX - kraj instalacije
antiX – kraj instalacije

 

Nakon završetka instalacije slijedi ponovno pokretanje, jednostavan login screen u kojem upisujemo korisničko ime i lozinku te odabiremo radno okruženje. Slučajno sam ponovno odabrao isti Space-JWM desktop te započeo s radom.

Međutim, ovaj se put pojavio problem nedostatka veze s internetom, što je zahtijevalo hitno rješavanje. Alatna traka nigdje nije pokazivala ikonu za spajanje, a vidjeli smo ranije da su sve postavke wirelessa bile uključene pri završetku instalacije. Upisivanjem jednostavne naredbe:

inxi -xi

…moguće je provjeriti prepoznaje li sustav mrežnu karticu. Sve je bilo u redu, međutim kako se povezati? AntiX Control Center omogućivao je spajanje, ali program Wicd Network Manager nije bio od koristi. Rješenje je bilo u opciji Network Connections (ceni) koja pokreće tekstualni izbornik u terminalu. Jednostavnom pretragom dostupnih mreža i upisivanjem lozinke stvorena je veza, a sve su postavke automatski spremljene.

 

antiX - postavljanje wirelessa
antiX – postavljanje wirelessa

 

antiX - postavljanje wirelessa
antiX – postavljanje wirelessa

 

antiX - postavljanje wirelessa
antiX – postavljanje wirelessa

 

Sljedeći problemi bili su tipkovnica i lokalizacija. Prilikom instalacije odabrao sam hrvatsku tipkovnicu, ali je sustav nije prepoznao, već je nadalje zadržao američku. S druge strane, greškom sam odabrao lokalizaciju na hrvatski umjesto engleski jezik. Usput rečeno, hrvatska lokalizacija je provedena tek manjim dijelom (neki su izbornici čak i na češkom!), što je vrlo iritantno i razočaravajuće. Vjerujem da se paketi lokalizacije mogu naknadno preuzeti i instalirati, ali dodatni jezici ponuđeni su već tijekom instalacije. Ovo smatram velikim propustom posebno stoga što se radi o čistom Debianu.

Promjena tipkovnice i jezika lokalizacije može se naknadno postaviti jednostavnim naredbama kroz tekstualne izbornike:

sudo dpkg-reconfigure keyboard-configuration

sudo dpkg-reconfigure locales

 

antiX - promjena tipkovnice
antiX – promjena tipkovnice

 

antiX - promjena jezika
antiX – promjena jezika

 

Potrebno je ponovno pokrenuti računalo kako bi se prihvatile promjene.

Nadalje, važno je i dodati repozitorije u sources.list kako bismo mogli preuzimati nadogradnje i instalirati programe. Pri tome ne smijemo zaboraviti ni na Debian non-free repozitorij.

sudo leafpad /etc/apt/sources.list

 

Evo primjer:

deb http://http.debian.net/debian wheezy main
deb-src http://http.debian.net/debian wheezy main
deb http://http.debian.net/debian wheezy-updates main
deb-src http://http.debian.net/debian wheezy-updates main
deb http://security.debian.org/ wheezy/updates main
deb-src http://security.debian.org/ wheezy/updates main

deb http://http.debian.net/debian/ wheezy main contrib non-free

 

Ono što je odmah uočljivo na desktopu jest jednostavan panel koji se ne može baš jednostavno uređivati. Iako sasvim pristojno funkcionira, u osnovnom izdanju nedostaju mu mnoge funkcionalnosti koje iole napredniji korisnik treba. Međutim, taj se problem uspješno rješava uređivanjem njegove konfiguracijske datoteke ili instalacijom novog Tint2 panela. Bilo kakav pokušaj instalacije dodatnoga docka (npr. Dockyja ili DWM-a) neslavno je propao. Nedovoljna kompatibilnost JWM-a s GTK-om onemogućuje kvalitetan rad i podešavanje, stoga tu ideju možemo odbaciti.

Za potpuni nadzor nad sustavom zadužen je AntiX Control Center. Ovdje je moguće mijenjati sve postavke vaše radne površine, panela i teme, ali i regulirati mrežne poveznice, kako smo to ranije vidjeli. Nudi se i mogućnost upravljanja paketima, servisima i korisničkim računima, mogućnost automatske prijave, različite remaster opcije, upravljanje diskovima i particijama, kao i ostalim hardverom.

 

antix Contol Center
antix Contol Center

 

antix Contol Center
antix Contol Center

 

antix Contol Center
antix Contol Center

 

antix Contol Center
antix Contol Center

 

antix Contol Center
antix Contol Center

 

antix Contol Center
antix Contol Center

 

Prava iznenađenja skriva startup — meni je doslovno nakrcan programima! Ovdje ćete naći doslovno desetke najrazličitijih programa koji će vam ikada trebati. Toga se ne bi posramile ni mnogo poznatije i „razvijenije“ distribucije. Autori su nastojali predvidjeti i odgovoriti na gotovo sve potrebe budućih korisnika, što je za svaku pohvalu. Tako možete naći čitav paket Libre, najrazličitije alate za obradu glazbe, fotografija i videa, programerske alate, igre, alate za mrežno povezivanje. Tu je i jednostavan Youtube Viewer, Lucky Backup, Iceweasel, Simple Burn, moćni Space File Manager, Midnight Commander, alati za rad s diskovima i još mnogo, mnogo toga. Uz takvu ponudu teško da ćete tražiti išta više!

 

antiX - bogatstvo programa
antiX – bogatstvo programa

Za pokretanje sustava potrebno je tridesetak sekundi, dok za gašenje približno sedam. Zauzetost RAM-a pri pokretanju varira između 65 i 75 MB. Instalacija na disku zauzima 3,1 GB. Za normalan rad dovoljno je 130-160 MB RAM-a, dok samo pri većim opterećenjima potrošnja jedva prelazi 200 MB. Nisam primijetio nikakvih većih bugova.

 

antiX - opterećenje sustava
antiX – opterećenje sustava

 

Zadani internetski preglednik je Iceweasel, a kao njegova perolaka alternativna je ponuđen Dillo. Osobno sam zadovoljan jednostavnim xxxterm browserom koji, osim što štedi resurse, nudi i pregršt funkcionalnosti.

Posebno je važno spomenuti sustav postavljanja ikona i prečaca na radnu površinu. Potrebno je pokrenuti AntiX Menu -> Tools -> System -> Add .desktop Files. Nakon upisivanja root lozinke u jednostavnom prozoru možemo definirati svojstva prečaca kojega želimo stvoriti. Prečac će nastati u AntiX Meniju, a na radnu površinu ga jednostavno kopiramo iz /usr/share/applications.

 

antiX - kreiranje prečaca
antiX – kreiranje prečaca

Zanimljiv efekt je i tilling window, tj. svojstvo „uvlačenja“ prozora, čime se omogućuje njihov bolji raspored na vidljivoj površini te štednja prostora. To je koristan dodatak na koji se lako naviknuti.

antiX desktop
antiX desktop

 

Zaključak

Kada govorimo o modernim distribucijama i uređenju desktopa, često (slučajno ili ne) zaobilazimo window managere. Dijelom to možemo opravdati frustracijom zbog sporog, trnovitog i neujednačenog razvoja tih radnih okruženja. Tu je i želja za što jednostavnijim podešavanjem atraktivnih blink-blink efekata koji ostavljaju bez daha, dostupnim svakom korisniku bez obzira na iskustvo. S druge strane se neprestano spotičemo o tvrdu zapreku ljudske lijenosti i odbijanja procesa učenja radi novog znanja i iskustava. Smatrati nešto zastarjelim jest, na žalost, očito dovoljan razlog zanemarivanja.

AntiX nam na zanimljiv način pokazuje kao se stari, gotovo odbačeni sustav (hardver i softver) može ponovno upotrijebiti na novi način. Spajanjem laganog okruženja sa snažnom osnovom Debiana nastao je nevjerojatno prilagodljiv i stabilan sustav koji pruža odlične temelje za učenje. Ako imate imalo iskustva u administriranju Debiana te znate ili želite samostalno konfigurirati *box i JWM sustave, ovo je pravi izbor za vas!

Očito je da AntiX nije idealan izbor za potpune početnike. Zaboravite sjajne efekte i šarene klik-klik izbornike. Takvima bih bez imalo dvojbi radije preporučio neki derivat Ubuntua. Ipak, za one koji su dovoljno hrabri i ne boje se probati i naučiti nove stvari ili samostalno podešavati različita minimalistička okruženja, a pri tomu oživiti stari hardveraj, Antix je pravi izbor! Ne budimo ludisti; svijet i ideje protežu se daleko izvan naših obzora…

 

Izvori: antiX main page, Debian Wiki

Autor: Calisto

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (14 votes cast)
antiX 13.1 „Luddite“ -- ne uništavajmo stari hardver, 5.0 out of 5 based on 14 ratings

31 Komentar

Dodaj svoj

E baš tražim nešto za stari Compaq nx7300. Jadničak od 512MB jedva žvače Mint 13 XFCE. Ide ili ovo ili Debian LXDE 😀

Ma da, ali baš sam se konačno mislio namjeriti Debian. Svi vele da nije za početnike. Bemu sve, pa moraš nekad i Debianom početi LOL

ma kako nije za početnike? meni je jednostavniji od nekih distri za “početnike” ili tzv “user-friendly” distri..jbt, one su “user-friendly” ako ništa ne diraš po njima 😀
samo ti instaliraj Debian, a ako šta zapne, znaš di možeš pitat 😉

Evo instalirao i ja debian. Nije nista komplikovaniji za instalaciju od ubuntua ili minta, zapravo, jedino vise koraka ima i mogucnost text, graficke i expert instalacije. Ali opet, svako moze instalirati. No big deal. Ostaje to da svaka distribucija moze biti ‘lagana’ onoliko koliko je natovaris. Moj laptop takodjer ima 512 MB RAM-a i XFCE takodjer tu i tamo uspori. Cini mi se da Arch i Debian najbolje lete na starim racunalima, ali ako vec zelis brzinu, probaj LXDE ili neki WM kao npr openbox. Mislim da je po pitanju potrosnje resursa i minimalistickog kernela i dizajna Slitaz jos uvijek najbolji, ali koristi stari 2.6 kernel i moguce je da zbog nedostataka nekih drivera nece svima raditi kako treba.

Watt OS se meni gušio na Dell Latitude C400 na 1,2GHz i 256 MB RAM-a… dosta tih “laganih” distri na toj mašinici baš i nisu tako lagane. Sad sam stavio Mint LXDE 13, sad radi fino.

Puppy je isto OK opcija za te stare strojeve. Začuđujuće je što se sve s njim može kad se uzme u obzir da se radi o primarno Live distri.

Iako je ružna kao smrt (dok se ne dotjera),radije bih Puppy izabrao ili WattOS koje svi jako hvale. A za one ultra stare PC-eve,Tiny je odlična distra 😀

Nije ni Puppy neka ljepota. Ima remixeva koji sliče na nešto, ali sve je to slično. Nemoš dobiti ljepotu na takvim distrama.

Najveca se ljepota ipak moze dobiti od Bodhija. Artwork fanova mi je jednostavno predivan! Za stariji hardver moze i Snow E17. Ako je jednostavno ne mora biti i ruzno 😉

meni se čini da je za stari hardver najbolje uzeti neki window manager kao dwm, awesome, xmonad i slično. nisu proždrljivi, a da ih se koliko toliko urediti 🙂

Otkada je dual core procesor i 2 GB RAM-a “stari hardver”? To vrti i Windowse 7 i bilo koji novi Linux desktop environment.Single core procesor starije generacije i 512 MB RAM-a bi već prošlo kao stariji hardver kojem treba lightweight Linux da bi bio upotrebljiv.Tako da je naslov malo varljiv,očekivao sam test na nekom starom računalu,a ovo nije baš takva starudija.

Isprobao sam Live verziju na 240 Mb RAM, i to preko CD-a, a ne preko USB sticka, i baš je dobar. Malo troši, brzo radi.

I uz to valjda, zaboravio sam, procesor Intel Celeron, 900 Mhz. Laptop devet godina star, IBM ThinkPad R40e.

Sjajna recenzija, Calisto je majstor zanata, ali zaista je imao ovdje o čemu pisati. Nevjerojatno koliko su toga potrpali u ISO-sliku od 700 Mb, koja stane točno na CD. I cijeli LO 4.0… veliki posao. Bogat sadržaj, jako dobra izvedba.

Kad se spominje Debian, da usput pitam ako je neko iskusan i sa Arch i Debian … ->
Ako imam iskustva sa Arch-om oko 1 godinu, da li je prelaz na Debian težak? Da li je Debian puno teži od Arch-a?

Debian je puno lakši, a ne teži od archa.Od isntalacije, korištenja, repozitorija, održavanja……ako si savladao arch, savladat ces i debian u roku 2 dana

Ko ima dete a slabu konfiguraciju, može skinuti sa interneta Doudou Linux 2.0 koji se pojavio (a baziran je na Debian-u) konfiguracija čini procesor od 800 Mhz i RAM od 256 MB, ima izdanje i na hrvatskom jeziku.

Dual core procesor i 2GB RAM memorije – stara konfiguracija? Stvarno? Koliko stara, 2 godine?
Dajte izrecenzirajte nešto što radi na konfama starijima od 10 godina pa naviše, to su stare konfiguracije. A mnogi od nas još imamo posla s njima.

Kako se zove ova “tablica” u desnom čošku, imam fluxbox na wheezyju i nikako nać nešto takvo, al treba mi da je točno takva “tema”…

Koristim Crunchbang baziran na wheezy-u zbog ažurnosti aplikacija. Imam 512MB RAM-a, incijalno zauzima 50-60MB zbog lxpanel-a umesto tint panela koji mi je isuviše konfuzan. Kod jačih distribucija (čak i onih sa XFCE okruženjem ili Ubuntu osnovom je normalan, makar samostalni rad aplikacija bez zamrzavanja bio nemoguć).
Koliko je ova distribucija dobra za multitasking pošto npr. pored Opere jedva pokrenem Libre Office, a kamoli GIMP jer mi se guši laptop čim se zagreje procesor (Celeron 1.7ghz)?

Hvala na odličnom članku.

Koristim antix 13.1 na HP laptopu straom oko 10 godina (jedna od prvih verzija Pentiuma IV), i ne da radi brzo, nego nemam reči, primera radi. Na njemu imami u dual boot-u i Windows XP SP3, smešno je porediti brzinu i odaziv programa, kao i zauzeće procesora i RAM-a, znači za stariji hardver, sve preporuke. Radi komparacije, na istom laptopu sam pre antiX-a 13.1 imao distribuciju koja takođe važi za brze na straijem hardveru. Verovatno pogađate, reč je o čuvenom CrunchBang-u 10, i zaključak je da antiX radi barem 20% brže.

Odgovori na Brok Otkaži odgovor

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.