Vrijeme je da se polako izvučemo iz svojih soba, podruma, garaža i priključimo ostatku pučanstva na ispijanju kava, pivica, šetnji prirodom, vožnji biciklom i nabijanju lopte po travnjaku. Naravno, za sve to je nužna pravilna garderoba a svi znamo da jedan LZS-ovac prezire izići pred ljude u bilo čemu osim u LZS majici!

Prošlogodišnje ste najvjerojatnije već iznosili a ako i niste, nećete si valjda dozvoliti da vas uhvate u starom modelu LZS majice?!

Upravo zbog gore navedenih razloga pokrećemo natječaj za dizajn ovogodišnje LZS majice! Natječaju mogu pristupiti svi koji znaju koristiti neki od programa za crtanje i obradu slika, a usto su još kreativni i svoju kreaciju znaju pretočiti u oku primamljiv uradak.

U ovakvu majicu ubacite vaš dizajn! Budite i vi dio LZS legende!!!

Primamo sve uobičajene slikovne formate i pdf, a najviše preferiramo svg koji se kao što mu ime kaže da povećati proizvoljan broj puta. Ukoliko niste majstori od Inkscapea, nastojte svoju png, jpg, ili pdf kreaciju izraditi u što pristojnijim dimenzijama kako bi slika što ljepše izgledala na novim majicama. Preporučamo 2000×2000 piksela.

Bilo bi jako pohvalno da u vašu viziju LZS majice uklopite i našu web adresu, a HOW logotip isto tako ne bi bio naodmet. Nećemo ograničavati vašu kreativnost pa vam dozvoljavamo da po želji dizajnirate prednju i stražnju stranu majice. Međutim, računajte da si majice trebaju moći priuštiti i prosječni Linuxaši, tako da se ograničite na tri do četiri boje.

Pristigle slike ćemo objavljivati na našem forumu.

Natječaj kreće danas, a završava 30.05.2013 u ponoć. Po završenom natječaju birana i vrlo sposobna LZS komisija će odabrati pet najboljih uradaka. Potom ćemo na našem forumu upriličiti glasovanje za najbolji dizajn. Glasovanju će moći pristupiti svi forumaši.

Završetkom natječaja naravno slijedi ono čemu se svi veselite. Majice ćete moći kupiti na našim web stranicama, a potom ćete i ove sezone izazivati zavist onih modno osvještenih koji su na žalost propustili ovu divnu akciju LZS-a.

Ukoliko vam zatreba kliknite za službeni logotip LZS-a, i HOW-a.

Ako je vjerovati DistroWatchu, Mageia je prilično popularna distribucija Linuxa. Doduše, na prave korisnike još nismo naišli, što pomalo baca sjenu na drugo mjesto u statistici DistroWatcha, ali svejedno može se reći da ljudi imaju poprilično prijateljski stav prema ovoj mladoj distri i svi očekujemo da ona preuzme zasluženo mjesto posrnule Mandrive.

Ovaj fork Mandrive, nastao nakon katastrofalnih poteza njezine uprave u posljednjih dvije-tri godine, u ovom bi izdanju mogao postati ozbiljna i upotrebljiva distribucija. Dosadašnja iskustva korisnika ove distre bila su prilično šarolika, no nažalost su uglavnom govorila o nezrelosti i stav većine bio je da se ipak pričeka sljedeća verzija koja bi trebala pružiti bolje i stabilnije iskustvo korisnicima.

I nakon godinu dana razvoja, od prekjučer dostupno je treće izdanje Mageije. Možda će nam ova verzija konačno pružiti stabilno i dobro iskustvo i opravdati drugo mjesto na DistroWatchu?
Što nam donosi novoga?

Pogledajmo:

• RPM je nadograđen na verziju 4.11. Nadograđen je urpmi i Rpmdrake.
• Nova Mageia dolazi s 3.8 kernelom
• GRUB je i dalje zadani bootloader, GRUB 2 je dostupan onima koji ga žele isprobati
• Od sučelja su dostupni KDE 4.10.2, GNOME 3.6, XFCE 4.10, te LXDE 0.5.5
• Tijekom instalacije možete uključiti repozitorije nonfree i tainted s neslobodnim softverom te podrškom za multimediju
• Također je tijekom instalacije moguća i promjena veličine NTFS particije
• Za uredske poslove brine se LibreOffice 4.0.3
• Najnovija Mageia podržava Steam za Linux
• Novi je logo i distribucije
• Dodana je podrška za Btrfs

Najnoviju verziju Mageije možete preuzeti sa službene stranice. Detaljnije o novostima pročitajte u službenoj objavi.

Dostupni su LiveDVD, te LiveCD ISO koji može služiti i za instalaciju distribucije te DVD i CD koji služi isključivo za instalaciju. Mageia podržava 32 i 64-bitne sustave.

Onima koji žele Mageiju pokrenuti s USB-a savjetuje se upotreba naredbe dd, jer ju Unetbootin neće ispravno postaviti na USB.

Dana 21.5.2013. na Veleučilištu u Rijeci će se po prvi puta održati Dani otvorenog koda. Dani otvorenog koda predstavljaju konferenciju otvorenog tipa na kojoj mogu prisustvovati svi koji su zainteresirani u otvoreni svijet informatike i elektrotehnike. Predavanja koja će se održati biti će na temu informatike, telematike, elektrotehnike, softvera otvorenog koda, međunarodnih standarda, razmjene iskustava i o međunarodnim organizacijama.

Među poznatim predavačima je i Ivan Guštin (Hrvatska udruga Linux korisnika). Svi koji imaju radove i zainteresirani su za izlaganje na konferenciji neka se jave do petka 17.5.2013. na mail nanic@veleri.hr .

Pogledajmo i listu izlaganja:

Početak događanja je u 13 i 30 sati, u dvorani 401 (četvrti kat, kad stignete na vrh, desno i na kraj hodnika). Više informacija potražite na web stranicama student.veleri.hr.

Pogoni ga mobilni operacijski sustav Sailfish, razvijen na bazi upravo MeeGoa, kojega su, podsjetimo, tada razvijali giganti kao Nokia i Intel.

Jolla je danas predstavila mobitel koji još uvijek znamo samo po kodnom imenu – „The other half“, odnosno u prijevodu „druga polovica“. Dio specifikacija je poznat: uređaj ima 4,5 inčni zaslon zasad nepoznate rezolucije, kameru od 8 MP, podršku za brzu 4G LTE mrežu, 16 GB interne memorije za pohranu podataka te očito potreban utor za microSD memorijsku karticu, izmjenjivu bateriju i stražnji poklopac dostupan u različitim inačicama. Specifikacije procesora, kao ni grafičke jedinice, radne memorije i sl., nisu poznate (znamo samo da će raditi na dvije jezgre). Mobitel će biti dostupan u nekoliko živopisnih boja po preporučenoj cijeni od 399 eura.

Posebna zanimljivost oko novoga, zapravo možemo reći i forkanoga operacijskog sustava jest da će moći izvoditi aplikacije napisane za Android, što im u početku daje golemu prednost naspram konkurencije, ali i šamar u lice skepticima koji  ovomu modelu ne predviđaju sjajnu budućnost. Kako će se aplikacije za Android izvoditi, još nije poznato, vjerojatno slijedeći model kojeg ima BlackBerry Z10. Istaknuto je i da se OS uveliko oslanja na tehnologiju upravljanja gestama.

Pogledajmo i video gdje proizvođači pozivaju na sudjelovanje u tzv. „pre-order“ kampanji i stvaranju zajednice. Svi ste pozvani, bilo da razvijate aplikacije za mobitele, radite kao dizajner koji može pridonijeti kreativnim stilovima za ovaj OS, pišete za razne tehnološke blogove i tako širite vijest ili nešto drugo. Napominju kako je Jolla zapravo pokret i pozivaju da se uključite u „pleme“, dva izraza koji sami dovoljno govore koliko Jolla zapravo ovisi o zajednici i koliko ju žarko želi okupiti. Što se tiče „pre-order“ kampanje, ona je trenutačno u nekom poluživotu, a prve primjerke u prodaji možemo očekivati tek krajem godine.

http://www.youtube.com/watch?v=sduBRkYQ9eY

Mnogo očekujemo od ove ekipe, posebno ako se udica dobro baci i tako stvori tražena zajednica. Kakvo god mišljenje imali o Jolli, ne možete protiv argumenta da je još jedan proizvod na konkurentnom tržištu dobra stvar, bez obzira na njihove daljnje uspjehe ili neuspjehe.

Ako se na Windowsu slučajno ne snađete u određenom programu, lakim googlanjem nalazite stotine ako ne i tisuće zamjenskih programa od kojih će vam jedan sigurno biti po volji. Tu „zavjeru i praznovjerje“ u ovom ćemo članku pokušati pobiti nabrojivši neke programe koji rade iste stvari kao i njihovi „klonovi“ na Windowsima te ćemo vam pokušati prikazati da je i na Linuxu video encoding jednako moguć kao i na Windowsima. Pa krenimo redom od nekih najpopularnijih i korisnicima najpoznatijih aplikacija:
 

• Handbrake

Za Handbrake ste sigurno svi čuli, ako ne izravno onda neizravno u nekom usputnom razgovoru bilo na nekom forumu, IRC-u ili jednostavno hodajući gradskim ulicama.   Handbrake je program koji trenutačno podržava H.264 (x264), MPEG-4 i MPEG-2 konverziju videa, dok je podrška za XviD kodek ukinuta jer ga je u neku ruku vrijeme pregazilo, te ga je zamijenio sve popularniji kodek x264. Od audio enkodera podržava gotovo svaki mogući kodek koji možete zamisliti, bio on AC3, DTS, AAC, MP3 ili što slično. Handbrake možete rabiti u GUI (handbrake-gtk) ili CLI (handbrake-cli) načinu rada, no primijetite da ne postoji handbrake-qt tako da bi program na grafičkom sučelju KDE mogao malo ružnije izgledati, ali i to se da srediti. Handbrake je podržan na svim većim operacijskim sustavima te ga možete potpuno besplatno preuzeti sa službenih stranica, no imajte na umu da za što bolji encoding redovito osvježujete biblioteku libx264 jer se x264 konstantno razvija i poboljšava. Za više informacija posjetiti njihovu službenu stranicu i proučite njegove ostale čari. S ovim  smo programom na neki način uklonili našega najvećeg neprijatelja, MeGUI, no paradoks je u tome što je i MeGUI open-source, ali ne postoji inačica za Linux, dok se s eksperimentiranjem preko Winea ruši a konačni videouradak nije nešto poseban.

• Avidemux

Avidemux je uređivač videozapisa koji ne služi isključivo kao čisti videokonverter, poput Handbrakea, nego se može rabiti i kao uređivač kod završnoga rekodiranja videa te se u njemu može nešto dodatno spojiti, namjestiti i podesiti. Kao i Handbrake, dolazi na svim većim operacijskim sustavima i potpuno je besplatan, ali za razliku od Handbrakea, podržava i kodek XviD te uz avidemux-cli, avidemux-gtk postoji i avidemux-qt način rada, tako da ne morate brinuti za izgled sučelja.   Avidemux, kao i tutorijale za njega,  možete preuzeti sa službene stranice. Sve u svemu zgodna mala stvarčica.
 

• MKVToolNIX (MKVMerge)

MKVToolNIX ili MKVMerge je program koji vam, dobro pogađate, ponajprije omogućuje detaljniji rad ili „razbijanje“ i rastavljanje vašega mkv uratka na dijelove i dodatno uređivanje.   Pomoću ovoga programa možete u vaš već finalni H.264 (x264) koji ste smjestili u mkv kontejner dodavati podnaslove tako da budu zalijepljeni unutar filma, možete vaditi ili dodavati dodatne audiozapise itd. MKVToolNIX je dostupan na svim većim operacijskim sustavima. Za detaljnije informacije o njemu i njegovu radu posjetite službenu stranicu.
 

• DeVeDe

DeVeDe je alat za konverziju avi, mkv, mpeg i ostalih videoformata u prave DVD5 ili DVD9 filmove, uz dodavanje podnaslova i moguću konverziju zvuka. Jedini je nedostatak nemogućnost izrade potpuno interaktivnih DVD izbornika poput onih koje vidimo na profesionalno izrađenim DVD filmovima.   Za više detalja posjetite njegovu službenu stranicu.
 

• 2ManDVD

2ManDVD je, po mojem sudu, naprednija inačica alata DeVeDe, tj. pruža više opcija poput izrade interaktivnih izbornika i podizbornika, dodavanje podnaslova, izrade videopoglavlja, konverzije zvuka i slično. Jedino što mu zamjeram jest to da je u film moguće dodati samo jedan podnaslov.   Za više informacija posjetite njegovu službenu marežnu stranicu.
 

• DVDStyler

DVDStyler je ujedinio sve dobre strane spomenutih programa i isporučio ih pod svojim imenom. DVDStyler uz osnovne funkcije kao što su konverzija filmova iz avi, mkv, mpeg i ostalih video formata u DVD5 ili DVD9 format te konverzija zvuka u sve moguće audiokodeke, ide korak dalje i daje nam potpunu slobodu u izradi interaktivnih izbornika DVD-a.   Za svaki pojedini izbornik i podizbornik  možete dodati svoje pozadinske slike te ih međusobno povezati u hijerarhijsku strukturu. Na vaš DVD možete dodati gumbe, više audiozapisa te veći broj podnaslova. DVDStyler, kao i njegovi prethodnici, sam vodi računa o PAL, NTSC, 4:3 te 16:9 standardu tako da se za to ne morate brinuti. DVDStyler je podržan na svim većim operacijskim sustavima i potpuno je besplatan. Za proučavanje njegovih ostalih korisnih mogućnosti posjetite službenu stranicu.
 

• xDVDShrink

xDVDShrink zove se gotovo identično kao i poznati program na Windowsima. Naravno, uz ime dijeli i funkciju, to jest konvertira originalni DVD video na 4.7 GB kako bi ovaj mogao stati na DVD5 disk.   xDVDShrink ima GUI. Međutim, grafički se način rada kod mene ne pojavljuje u izborniku s ostalim aplikacijama, već ga je potrebno pokrenuti pomoću terminala naredbom xdvdshrink.
 

• Ogmrip

Ogmrip je program koji obavlja sličnu zadaću kao i njegovi klonovi na Windowsima: DVD Decrypter i AnyDVD, tj. program skida zaštitu sa zaštićenih DVD filmova, izrađuje rezervnu kopiju filma te ju snima na tvrdi disk.

• Ostatak ekipe

• DVD95 koji konvertira DVD9 u DVD5, tj. ima sličnu zadaću kao xDVDShrink.
• K9Copy je program koji je kombinacija Ogmripa, DVD95-a i xDVDShrinka, tj. pruža vam sve čari DVD-a u jednom programu.
• WinFF je GUI sučelje za ffmpeg, vrlo moćan uređivač videozapisa i audiozpisa, a koji sigurno ulazi u kategoriju brenda.
• Bombono DVD ima sličnu zadaću kao i DeVeDe, 2ManDVD i DVDStyler, tj. pripada grupi authoring aplikacija.
• Kdenlive, Openshot i PiTiVi su također izvrsni uređivači videa za Linux koje treba spomenuti te uz ffmpeg sigurno tvore dodatan brend, no za samu konverziju videa na koju smo usredotočeni u ovom članku nisu toliko važni. Spomenuo bih i sve prisutniji uređivač videozapisa Lightworks koji će sigurno dodatno obogatiti obradu videa na Linuxu.
• Za izradbu vlastitih ili podešavanje već postojećih podnaslova možete koristiti Subtitles Editor, Gnome Subtitles, submux-dvd ili vobsub2srt, a za vađenje detaljnijih informacija o samome video uratku možete upotrijebiti media-info ili jedan od standardnih preglednika filmova.

Ono što treba jedino uočiti je da se na Linuxu većinom upotrebljava ffmpeg i mencoder kao temelj za većinu aplikacija, dok se pri rekodiranju videa na Windowsima dobrim dijelom rabi skriptni jezik Avisynth. Postoje brojne rasprave diljem interneta koja je od ovih metoda bolja no u to sada nećemo ulaziti. Slično kao i na Windowsima, ako vam neki program ne odgovara, jednostavnim googlanjem možete naći hrpu drugih od kojih bi vam barem jedan morao biti po volji. Ako vam nešto ne bude jasno, slobodno otiđite na njihove forume ili IRC kanale i pitajte za neke dodatne smjernice. Sigurno će se naći netko tko će vam biti voljan pomoći.

Autor:Mijo

Na poziv profesora fizike Marka Petrica, u utorak smo se zaputili prema varaždinskoj Prvoj gimnaziji prezenzirati zainteresiranim učenicima i profesorima GNU/Linux i slobodan softver. Gotovo praznom autocestom dovezli smo se komotno prije početka predavanja iz Zagreba, pripremili tehnikalije te u 14:15 sati započeli predavanje pred nekolicinom profesora i učenika. Mali broj učenika vjerojatno je posljedica kraja školske godine kad su društvene aktivnosti (pogotovo dani maturanata) nakon nastave po lijepom vremenu ipak prioritet

Na predavanju smo objasnili da postoji alternativa vlasničkom softveru i da se s nekima primjercima alternative vjerojatno svakodnevno susreću (Wikipedija, Firefox, OpenOffice/LibreOffice i dr.). Ta je alternativa slobodan softver, koji za razliku od vlasničkog ne ograničava korisnike i ne tretira ih kao puke konzumente već nudi sve ono što je zapravo prirodno za čovjeka kao djelatno i znatiželjno biće: korištenje u svakoj prilici, slobodno proučavanje, stvaranje i dijeljenje s ostalima. Takve slobode pogotovo su važne za djecu koja tek razvijaju svoje potencijale i znanja. Sebični razlozi ne mogu biti opravdanje za ograničavanje njihove znatiželje.

Drugi dio predavanja posvetili smo GNU/Linuxu – što je to, što nam donosi i omogućuje, koje prepreke s njime postoje, u kojem obliku dolazi i kako ga nabaviti. Spomenuli smo i da ih već danas Linux zapravo svakodnevno okružuje, samo ne na osobnim računalima već na mobitelima, routerima i drugoj elektronici.

Na kraju su krenula pitanja i mala diskusija gdje smo pojasnili neke detalje i zanimljivosti koje nismo spominjali u predavanju.

Oni odvažniji željeli su isprobati GNU/Linux na svom računalu

Poslije predavanja demonstrirali smo kako uživo GNU/Linux radi i kakve sve programe za edukaciju nudi, a za radoznale zamislili smo i mini installfest. Tu pogodnost iskoristila je samo jedna mlada, ali hrabra profesorica matematike koja je na svoj laptop odlučila staviti Linux Mint

Do 19h vratili smo se u Zagreb zadovoljni što smo napravili promociju slobodnog softvera na mjestu gdje je to možda najvažnije – u školi jer se upravo u školi stječu znanja i vrijednosti koja se kasnije koriste kroz cijeli život.

Plakat za predavanje i radionicu

Ovim putem zahvaljujemo Prvoj gimnaziji u Varaždinu što su nas ugostili i Marku koji je organizirao cijeli događaj.

Dežurni LZS-ovci ovaj put bili su Igadmile i 4ndY.

Iako Linux Mint ekipa radi vrhunski desktop doživljaj sa svojom distribucijom ipak je ona zasnovana na Ubuntu repozitorijima. Naravno, ista ova ekipa radi i odličan LMDE – Linux Mint Debian Edition, no kako on ipak nije u središtu pažnje ove zajednice, tako mu nedostaje radne snage koja bi razvijala KDE i Xfce “okuse” LMDE-a.

Do ne tako davno, uz blagoslov Clementa Lefebvrea (Clem), čelnika Linux Mint zajednice, ova neslužbena izdanja radio je i održavao Nizozemac pod nadimkom Schoelje. Rad je bio izuzetan, ali je čovjek odlučio stvoriti svoje KDE i Xfce distre na temeljima LMDE-a (nije mogao bolje odabrati, op.a.). Tako se rodio SolydXK – distra s dva okusa.

Iz ljubavi prema LMDE-u i Linux Mint KDE-u, Schoelje je započeo rad na SolydK-u, a potom, kada je Linux Mint tim napustio i Xfce razvoj iz LMDE linije proizvoda, napravljena je i SolydX distribucija. Odmah treba reći kako Xfce verzija ove distre zapravo imitira KDE sučelje po izgledu strelice miša, prozorima, izbornicima i ikonama. Jedina bitnija razlika kod Xfce-a jest drugačiji izbor Office i multimedijalnih alata, pa su tako ovdje predinstalirani Abiword i Gnumeric umjesto Libre Office-a, te Excile i Shotwell.

Kako se radi o vlastitoj distribuciji, Schoelje si je dao truda da je oplemeni sa još nekim interesantnim detaljima koje nećemo pronaći unutar samog LMDE-a ili Linux Minta:

• Instalacijski program za sve popularniji Steam klijent
• PlayOnLinux + Wine
• Svoj instalacijski program za vlasničke drivere
• Ponešto artworka i podešavanja GUI-a
• Program za podešavanje Plymouth-a
• I, osobni izbor programa koji se nađu (ili ne nađu) predinstalirani

U ovom ćemo se članku pozabaviti s onim “glavnim” okusom SolydXK-a – KDE-om. Stoga, polijećemo  u osebujan LMDE KDE svijet na nizozemski način:

1. LiveDVD

SolydK preuzima se u obliku 32 ili 64-bitne ISO slike koja predstavlja LiveDVD. Preuzeti je možete preko direktnog ili torrent načina preuzimanja, gdje se torrent i nije pokazao pretjerano boljim rješenjem jer ova distra ima tek nekoliko peerova na bitorrent mreži. Podizanje je uobičajeno i ne predstavlja nešto na što nismo do sada navikli.

Izgled prije pokretanja

Nakon što se učita s medija, možete je isprobati u Live načinu rada ili pokrenuti instalacijski program.

2. Instalacija

Instalacijska procedura nije me baš srušila sa stolca od oduševljenja. Prilično je spartanska, ali će uredno odraditi svoj posao. Također, potpuno je identična radili vi s SolydK ili SolydX-om.

Odabire se jezik lokalizacije grafičkog sučelja

Odabir jezika

Vremenska zona

Odabir vremenske zone

Odabire se i tastatura

Odabir tastature

Podaci o računu korisnika i zaporka. Obratite pažnju kako nema mogućnost odabira automatskog logina pri instalaciji (to ćete morati odraditi kasnije, unutar KDE postavki)

Unos korisničkih podataka

Odabir particija za instalaciju sustava me najviše razočarao. Glavni posao oko rada s particijama morate odraditi klikom na Garted program, a montiranja particija putem same instalacijske procedure. Moglo se to fino centralizirati.

Rad s particijama

Zatim se određuje instalacija GRUB-a i uključivanje Plymoutha

Instalacija GRUB-a i Plymoutha

Ostatak instalacije prolazi u kopiranju datoteka na disk, te neminovnog restartanja sustava.

Tijek instalacije

Nakon toga dobivamo relativno jednostavno oblikovano KDE sučelje. Zapravo, ako bolje pogledamo sve je podešeno kao na Linux Mint KDE distribuciji uz neke LMDE posebnosti. No, to smo zapravo i željeli. Ono što je Schoelje dodao kao začin svojoj distri nas može samo dodatno oduševiti, ali neće smetati ako nas to ne interesira. Ne zaboravimo, glavni je benefit ovdje LMDE + KDE, odnosno ono što tako nedostaje službenom LMDE-u.

Od tih, SolydK-ovih personaliziranih dodataka najviše me dojmila instalacija Steam klijenta. Steam installer jednostavno odradi sve potrebno kako bi se dotični Steam klijent bez problema nadogradio, a potom i pokrenuo na ovoj distribuciji. Izvrsno odrađeno!

Instalacija Steama

Steam uredno radi

Nadalje, a indirektno na Steam klijent simpatično je riješen i upravitelj  drivera koji je podijeljen na tri cjeline: Grafiku, wireless i kernel. Upravitelj prikazuje i slobodne i vlasničke drivere koje je moguće instalirati za određeni tip hardvera.

Upravitelj drivera

A za igrače koji ne mogu bez onih igraćih naslova za koje su vam potrebni Windowsi, dobro će doći i PlayOnLinux dodatak koji  uključuje i predinstalirani Wine.

Ono što je ovaj nizozemac stavio od korisnih programa u samu distribuciju uključuje Libre Office 4 (SolydK), odnosno Abiword i Gnumeric (SolydX) za obradu dokumenata, VLC za gledanje filmova, Amarok (SolydK), odnosno Exile (SolydX) za mjuzu, GIMP za grafiku, te DigiKam  (SolydK), odnosno Shotwell (SolydX) za fotke. Internetom ćete prosurfati na Firefoxu, a poštu pregledati u Thunderbirdu.

Sustav za nadogradnju i softverski upravitelj identični su kao na LMDE-u, kao uostalom i glavni izbornik. Svakako valja naglasiti kako je, kao i LMDE SolydXK rolling release distribucija, zasnovana na Debian testingu, pa nećete muku mučiti s periodičkim nadogradnjama na novu verziju.

Trenutno radi s Linux kernelom 3.2 i KDE-om 4.8.4 (Xfce-om 4.10).

SolydK sam instalirao na svoj prijenosnik, na kojem se u dualboot-u vrti openSUSE 12.3. U radu se ponaša vrlo responzivno, točnije usudio bih se reći kako ne vidim neke primjetne razlike u usporedbi s openSUSE-tom.

SolydK uz sitne dorade

SolydX

Uglavnom dopada mi se rad i definitivno je ova distra karika koja nedostaje LMDE-u, no s druge strane istu održava relativno mali broj ljudi, pa kao takva, iako vrlo dorađena i ispolirana ipak ostavlja određeni strah od slabijeg održavanja u budućnosti.

Također, valja u obzir uzeti i trenutna previranja oko Ubunta i Canonicalovu politiku koja u skoroj budućnosti može rezultirati i zatvaranjem svojih repozitorija za derivate kakav je Linux Mint. U takvom (crnom) scenariju za očekivati je kako bi se LM tim prebacio na snažni razvoj LMDE-a u kojeg bi zasigurno ubacio KDE i Xfce. Tada bi postajanje SolydXK-a bilo u dobroj mjeri suvišno. No, do nedajbože takvih vremena SolydXK je distra koja djeluje poprilično solidno i svakako je za preporuku.

Pored tableta i pametnih telefona pojavili su se i neki drugi proizvodi temeljeni na Androidu: kućna konzola Ouya o kojoj smo pisali na našim stranicama, Nvidijina prijenosna igraća konzola u obliku igraćeg kontrolera – Nvidia Shield, razni dodaci za televizor i dr. Velika prednost ovih uređaja je što u samom početku imaju golemu bazu dostupnih igraćih naslova, od kojih su mnogi u potpunosti besplatni.

Ipak, koliko god kvalitetnu grafiku imali, ovi, odreda ARM uređaji, teško bi se nosili sa zahtjevnijim igrama. Stoga je iConsole.tv uređaj posebno zanimljiv. Dolazi s x86 procesorom, 8 GB RAM-a i 500 GB hibridnim diskom/SSD-om (informacija o grafičkom čipu još nema, poznato je samo da će biti dva do tri puta jači nego onaj što dolazi integriran s platformom Ivy Bridge) što ga čini mini igraćom konzolom. Osim igara, iConsole.tv radit će i na Linuxu, tzv. „Linux desktop mode“, što znači da će korisnici moći pristupiti Steamu za Linux kako bi mogli igrati još više igara nego što sam Android podržava. Proizvođač je ubacio i podršku za „CableCard“ čime će se iConsole.tv moći upotrebljavati i kao home teather PC.

Cijena uređaja još nije poznata, a na tržištu bi se trebao pojaviti do kraja ove godine, izjavili su u Mobile Media Ventures, tvrtki koja stoji iza ovog proizvoda.

Izvori: zdnet.com, engadget.com, iconsole.tv

Ako ovako nastavim, proizvođači hardvera mogu slobodno zatvoriti svoje proizvodne pogone. A bogami i proizvođači komercijalnoga softvera; što se mene tiče, odavno su trebali bankrotirati.

Starčić čeka svoju reanimaciju

Čuvena rečenica moga prijatelja: „Reciklirati je fensi.“, iznova me inspirirala da učinim nešto ekološki prihvatljivo, ekonomski isplativo, a duševno neprocjenjivo. Istina, i naš mi je Drone stavio bubu u uho kada sam vidio slike njegove kante.

Moja originalna konfiguracija imala je 64 MB RAM-a. Dodao sam tada još 128 tako da sada ima ukupno 192. Sada nalazim još nekoliko keksa pa ću ga nadgraditi. Vjerojatno će to biti 2 X 256, ali prvo pričekajmo da ovaj stroj te kekse i prepozna.

Našlo se i viška starog RAM-a. Dobro će doći da malo poprave krvnu sliku vremešnom računalu.

Aplikacija se sama pokrenula. Isti onaj start-up kad pališ svoju pilu. Swich otvorenoga i slobodnoga sada je u položaju on i odlazim u šupu po davno zaboravljeno kućište ispunjeno nekim pločicama, ventilatorima i čudnim konektorima (komponente). Tu je još i onaj veliki ekran koji nalikuje staromu portabl televizoru (CRT monitor).

Nema puno toga unutra.

Ovaj mi put pomaže moja kći. Šapće mi stručne nazive: ulazne, izlazne i ulazno-izlazne jedinice. Ja bih to jednostavno nazvao: tipkovnicom, zvučnicima itd. Priznajem, naučio sam mnogo od mlađih i to je još jedan dokaz da ih treba slušati i imati puno povjerenje u njih. Da ne ponavljam onu: „Na mladima svijet ostaje.“

Svi kablovi su na broju i nema razloga da ga opet ne pokrenem. Ovaj će put to biti uz pomoć Linuxa i bit će mnogo ljepše od onoga što nije htio pokretati ni prije 5-6 godina. Danas ako mu spomenem nove prozore vjerojatno će odmah pasti u BSOD (čitaj: „poplavio koliko je mrtav“). Zato sam mu pripremio svježe pečeni Debian.

Ima jedna sitnica koja se u samom početku pokazala kao veoma bitna. Ona mala baterijica na matičnoj je uslijed višegodišnjega stajanja otkazala poslušnost. Napon iznosi 0,15 mV (nazivni je 3V). Dakle, ne da je prazna nego je skoro u minusu kao moj tekući račun. Tko bi rekao da taj mali gumb može toliko utjecati na cijeli PC uz cijeli pregršt skalamerije, pločica, žica i tko zna čega sve ne. Stručno otklanjam i taj problem. Mijenjam bateriju CR-2032 i ponovo palim pilu.

Stari stroj nije imao mrežnu karticu (samo modemski ulaz). Nekada smo se spajali telefonskom linijom (dail up). I to sam riješio uz pomoć ekipe iz hackLaba. Ugradili smo mrežnu karticu i uredno se spojili.

Fali mrežna kartica. Bez nje ništa od interneta! Na svu sreću, uz pomoć ekipe iz HackLaba i taj se problem riješio.

Nakon uspješnoga spajanja na mrežu i napajanje, oči su uprte u lansirnu rampu i počinje odbrojavanje. Za sada su svi osigurači na broju, a susjedi se još ne žale na nestanak struje u kvartu. Valjda sam sve dobro spojio. Lupam po tipkovnici, ništa se ne događa i vidim da ću morati počeprkati malo po postavkama BIOS-a da učitava s USB-a. Ništa od toga, ovaj stroj nema mogućnost bootanja s USB-a, pa ću morati ipak posegnuti za starim dobrim CD-om.

Moja vremenska kapsula opet krši sve znanstvene teoreme jer slikam ovaj stari stroj s fotićem koji tada nije postojao. Zamislite da na fotografiji iz prošloga tisućljeća ugledate pametni telefon!

Sada javlja Error SDD. Nalazimo stari disk i to rješavamo. Konačno započinjemo s instalacijom Debiana.

Sve zajedno trajalo je nekih 60 minuta. Zamjena tvrdoga diska, zamjena baterije na matičnoj, ugradnja mrežne kartice i instalacija Debiana. Tako to rade majstori.

Debian je osvanuo na starom CRT monitoru. Nije loše za računalo koje je godinama čamilo u šupi!

Pobijam tako još jednom tezu „stručnjaka“ da je moj PC odavno bio spreman za otpad. Takvi „majstori“ koji su mi to savjetovali, neka i dalje svake godine kupuju nove matične ploče, jača napajanja, veće diskove i monitore na dodir. Ja im nudim da ekološki i besplatno zbrinem njihove “stare” komponente i udahnem u njih novi život. Kasnije bih ta računala mogao i pokloniti onima koji nemaju mogućnosti nabaviti novo/novije računalo. Naime, solidno se može iskoristiti takav stroj za uobičajene radnje, iako su ga „stručnjaci“ otpisali.

Slijedi testiranje:

• žena karta belu sa svojom starom ekipom
• kći se na Facebooku bavi ozbiljnim poslom
• moja malenkost diže haubu i čisto iz znatiželje proučava novi stari pogonski motor i divi se čudima tehnologije

Eto, tako je još jedna igračka ušla u moj dom, a ja postajem još bogatiji u svom info-kraljevstvu.

P.S. Zahvaljujem ekipi koja je sudjelovala u realizaciji ovog projekta. Mnogo je privatnih poruka proteklo našim forumom dok ovo nismo dotjerali do kraja. Bez svih vas, ja ne bih nikada pokrenuo ovaj PC, a pogotovo instalirao nešto na njega. Posao sam priveo kraju zahvaljujući ekipi iz FixLaba i odmah nakon instalacije računalo je donirano u prave ruke.

Ciljevi projekta su dokumentacija filozofije GNU projekta na hrvatskom jeziku, izrada neslužbenih prijevoda tekstova softverskih i dokumentacijskih licenci i približavanje ideje slobodnog softvera korisnicima.

Gdje
Lokacija projekta je Savannah platforma. Nakon izrade korisničkog računa na Savannah platformi možete zatražiti uključivanje u projekt nazvan www-hr. Ako vam treba pomoć pri uključivanju u projekt pošaljite poruku na listu: <www-hr-lista AT gnu DOT org>. Sva komunikacija vezana uz projekt, što uključuje rezervaciju i ispravku prijevoda, se događa na toj listi.

Tko se može uključiti u projekt?

Svi koje zanima filozofija slobodnih sustava ili licenciranje softvera i dokumentacije. Posebno su dobrodošli novi prevoditelji sa znanjem engleskog i hrvatskog jezika i osnovnim razumijevanjem informatičkih koncepata i filozofije. Potrebni su i članovi koji bi tražili pogreške i nejasnoće u postojećim prijevodima ili oni koji bi samo pratili mailing listu i pregledavali nove prijevode.

Slanje prijevoda

Prihvaćaju se prijevodi u običnom tekstualnom obliku. HTML stranice se automatski generiraju iz CVS arhiva, pa se HTML direktno ne prevodi. Za slanje prijevoda u tekstualnom obliku nije potrebno nikakvo predznanje HTML-a ili CVS-a, ali ako imate osnovna znanja o HTML-u, možete direktno prevoditi PO datoteke. Opis procesa prijevoda PO datoteka se može naći ovdje. Svi novi prijevodi se šalju na <www-hr-lista AT gnu DOT org> gdje se, nakon pregleda, objavljuju na http://www.gnu.org.

Što se prevodi?

Najvažniji tekstovi su filozofija GNU projekta, tekstovi licenci i tekstovi o upotrebi slobodnog softvera u obrazovnim ustanovama. Ali prihvaća se prijevod bilo kojeg teksta sa popisa: http://www.gnu.org/software/gnun/reports/report-hr.html.

Nadamo se dobrom odazivu, jer ovo je zaista izvrsna prilika za doprinijeti FLOSS pokretu!

Predsjednik RH prof. dr. sc. Ivo Josipović svečano je otvorio jubilarnu, 20. DORS/CLUC konferenciju, te pri tom uručio nagradu “Otvorena informatika” Ivanu Galgociju, pokretaču i uredniku ovog portala, za “izrazite rezultate u razvoju, implementaciji, uporabi i promidžbi otvorenih sustava u protekloj godini”. Galgoci je nagradu primio u ime uredništva koje svakodnevno radi na održavanju ovog projekta.

“Nagrada se dodjeljuje skupini stručnjaka-volontera okupljenoj oko portala “Linux za Sve” (linuxzasve.com) zbog izuzetnih postignuća u promicanju operacijskog sustava Linux i slobodnog softvera u Republici Hrvatskoj.Portal već nekoliko godina vrlo profesionalno izvještava o novostima u svijetu slobodnog softvera, te promiče prednosti njegove primjene u osobne, obrazovne i poslovne svrhe.Putem online enciklopedije temeljene na sustavu wiki sustavno klasificira informacije o alatima i pojmovima, te putem foruma pomaže mnogim novim korisnicima slobodnog softvera da što lakše naprave prve korake”, piše u plaketi.

http://www.youtube.com/watch?v=i_dBsG57eTU

Konferencija DORS/CLUC 2013. se nastavlja, pratiti je možete putem društvenih mreža kao što su Google+, Facebook i Twitter. Naravno, očekujte i naše dojmove koje ćemo objaviti nakon završetka konferencije, kao što je bio slučaj i prošle godine.

Pobjedite strah od Terminala

Zamjenski znakovi

Prije nego pređemo na ostale naredbe, želim spomenuti nešto što ih čini toliko moćnima – zamjenski znakovi. Kako ljuska koristi datotečna imena, pruža i znakove koji pomažu specificirati cijele grupe. Ti znakovi se nazivaju zamjenski znakovi (wildcards u engleskoj literaturi). Zamjenski znakovi omogućuju odabir datoteka po određenom kriteriju. U nastavku ćemo vidjeti važnije zamjenski znakove.

Zamjenski znak                         Značenje

*                                                 Odgovara svim kriterijima
?                                                 Odgovara jednom kriteriju
[characters]                         Odgovara svakom znaku iz seta znakova
[!characters]                       Odgovara svakom znaku koj ne pripata setu znakova

*Posix znakovi

[:alnum:]                             Alfanumerički znakovi
[:alpha:]                               Alfabetski znakovi
[:digit:]                                Numerički znakovi
[:upper:]                             Alfabetski znakovi s velikim slovima
[:lower:]                              Alfabetski znakovi s malim slovima

Zamjenske znakove možete koristiti s bilo kojom naredbom koja prihvaća argumente u obliku datotečnih imena.

I/O preusmjeravanje

U ovome dijelu ćemo proučiti vrlo korisno svojstvo mnogih naredbi, a to je I/O preusmjeravanje. Kao što smo vidjeli, mnoge naredbe ispisuju svoj izlaz na ekran, no to ne mora nužno biti tako. Korištenje dodatnih znakova s tim naredbama, njihov izlaz možemo preusmjeriti u neki dokument i pohraniti, poslati nekom uređaju ili pak nekoj drugoj naredbi.

Standardan izlaz

Standardan izlaz možemo primijetiti ako pokrenemo samo naredbu ls ili cat.
Npr. ls će izlistati sve datoteke i direktorije u direktoriju u kojem se trenutno nalazimo.
No, to možemo preusmjeriti i u neki dokument, npr. home.txt.

ls > home.txt

U ovom slučaju pokrenuli smo naredbu ls koje se izvršila samo što njen ishod nismo vidjeli na zaslonu već je preusmjeren u datoteku home.txt koja se spremila u trenutni direktorij.
Dakle, za preusmjeravanje koristimo znak >. Sljedeći put kad pokrenemo istu naredbu, datoteka home.txt će biti prepisana, no ako želimo samo novi ishod nadodati u dokument to radimo s duplim znakom >.

ls >> home.txt

Standardan unos

Također, mnoge naredbe mogu i primiti ulaz. To se naziva standardnim unosom. Nativno se unos odvija putem tipkovnice, no ako nešto često izvršavate, to možete pohraniti u tekstualnu datoteku te iz nje unijeti u naredbu. Za to se koristi znak <.

sort < dokument.txt

U ovom primjeru smo koristili naredbu sort da bi sortirali elemente u našoj datoteci. Rezultat se ispisao na ekranu. No, ranije smo naučili da možemo izlaz naredbi pohraniti u dokument, pa zašto ne bismo ove dvije naredbe spojili?

sort < dokument.txt  > sortirani_dokument.txt

Kao što vidimo, ova linija ima kombiniran ulaz i izlaz. Prvo čita našu datoteku u kojoj tražim da sortira elemente te sortirane elemente sprema u novi dokument.

Spajanje

Jedna od korisnijih stvari I/O preusmjerenja je spajanje naredbi (pipe u eng. literaturi).
Spajanjem naredbi nadovezujemo jednu na drugu te zajedno funkcioniraju kao jedna naredba.

ls -l | less

U ovom primjeru izlaz naredbe

ls -l

je pohranjen u naredbu less korištenjem | znaka . On se obično nalazi na tipki W, a dobije se pritiskom tipke AltGr i W.
Ovom metodom možete postići da svaka naredba ima scrolling izlaz.

Evo i nekoliko zgodnih primjera spajanja naredbi:

Naredba

ls -lt | head

Što radi

Pokazuje 10 najnovijih dokumenata u direktoriju

Naredba

du | sort -nr

Što radi

Ispisuje sve direktorije te koliko mjesta zauzimaju

Naredba

find . -type f -print | wc -l

Što radi

Ispisuje broj svih datoteka u direktoriju i svim njegovim poddirektorijima

Filteri

Kategorija programa koji se mogu koristiti sa spajanjem zovu se filteri.
Filteri uzimaju podatke preko standardnog unosa, obave svoj zadatak te rezultat prikažu u obliku standardnog izlaza. Zamišljeni su i dizajnirani kako bi omogućili procesuiranje informacija na vrlo napredan način. Evo i nekoliko programa koji se ponašaju kao filteri:

Program

sort

Što radi?

Sortira elemente

Program

uniq

Što radi?

U sortiranim dokumentima miče duplikate linija

Program

grep

Što radi?

Pregledava svaku liniju iz standardnog ulaza te na izlaz stavlja samo liniju koja sadrži određeni pojam

Program

fmt

Što radi?

Čita tekst u standardnom ulazu te na izlaz stavlja formatiran tekst

Program

pr

Što radi?

Priprema dokument za printanje. Uzima tekst te ga lomi na stranice i poglavlja pritom označavajući zaglavlje i podnožje te ga obrađenog sprema za printanje

Program

head

Što radi?

Čita prvih nekoliko linija teksta. Korisno za čitanje zaglavlja dokumenata.

Program

tail

Što radi?

Čita zadnjih nekoliko linija datoteke. Vrlo korisno za pregled zadnjih unosa u log datoteci

Program

tr

Što radi?

Prevodi znakovlje. Može se koristiti za prevođenje velikih slova u mala

Program

sed

Što radi?

Stream editor. Može raditi kompliciranije zadatke u odnosu na tr

Program

awk

Što radi?

Cijeli programski jezik za izradu filtera. Vrlo moćan i koristan u administriranju sustava

Hvala na pažnji, toliko za danas.

U sljedećem dijelu ćemo se upoznati s dozvolama i korisničkim grupama kao i s kontrolom zadataka.