Intervju s kreatorom Xfce-a

Intelovo ulaganje u Moblin Os je izazvalo veliki interes. Sve više se korisnicima koji nisu tehnički educirani predstavljaju Linux platforme u obliku jeftinih netbookova. U 2009 će open source postati mainstream više nego ikada ranije. Ima toliko toga što čini Linux sigurnijim, učinkovitijim i sigurnijim od konkurentnih sistema, ali za mnoge novopečene korisnike,najvažnije je ono što mogu vidjeti na ekranu.

SlashGear se našao sa kreatorom Xfce-a Olivierom Fourdanom. Intel je izabrao njegovo desktop sučelje kao osnovu svojeg Moblina, ali isto tako, njegovo sučelje možete naći i na mnogim Linux netbookovima. Pričali smo o Intelu, Moblinu i budućnosti netbookova. Isto tako, pričali smo o izazovima koji čekaju novopridošlicu u open source - Googleov Android.

P1: Možete li za čitaoce reći nešto o pozadini Xfce-a, možda objasniti o čemu se točno radi?

OF: Xfce je desktop sučelje. U njemu ćete naći sve ono što bi očekivali na desktopu, tj. ne samo uobičajene aplikacije, već i window manager, panel, upravitelj datotekama. Naći ćete i infrastrukturu kao što je podešavanje mehanizama zasnovanih na DBUS-u i sav razvojni alat koji je potreban za pisanje aplikacija.

Kao i GNOME, Xfce je zasnovan na gtk+ toolkitu, ali ne koristi gconf, kao niti druge GNOME librarije, osim libwnck (koji sada zamjenjuje library koji je bio u Xfce-u do verzije 4.4) i gstreamer (aplet za kontrolu glasnoće zvuka).

Xfce nije nov, počeo sam projekt 1996, prije nego što je GNOME ili čak gtk+ postojao. Projekt je evoluirao od projekta kojeg razvija jedan čovjek, do prilično velikog projekta kakav je on sada, sa nekoliko razvijatelja jezgre i sa velikom bazom korisnika i ljudi koji doprinose razvoju.

P2: Da li imate podatke koliko distribucija koristi Xfce kao glavni window manager i na koliko se distribucija može koristiti?

OF: Pa, ne znam točan broj distribucija koje koriste Xfce kao glavno desktop okruženje (i ne radi se samo o Linuxu, jer postoje i Open Solaris i BSD varijante ). Na našoj web stranici imamo listu glavnih distribucija koje ga koriste.
Zahvaljujući naporima u standardizaciji desktopa koje je započeo freedesktop.org, sada možete koristiti Xfce i sa drugim desktop komponentama. Na primjer u nekim distribucijama možete zamijeniti Xfce-ov window manager sa Compizovim window managerom. Ili, možete zamijeniti panel cairo dockom, ili nekim drugim panelom.

Važno je napomenuti da Xfce nije samo window manager, iako naravno uključuje window manager, nego je puno više od toga (window manager je jedna od ključnih komponenti sveukupnog doživljaja korisnika) Svaka komponenta može se zamijeniti s drugom kompatibilnom komponentom drugog projekta, i zato se Xfce, ili djelovi Xfce-a mogu naći u mnogim distribucijama.

P3: Netbookovi su napravili oluju na tržištu. Intel je počeo razvijati novu distribuciju Moblin. Koristi Xfce kao glavni Window manager. Što vi mislite o tom Intelovom potezu. Što mislite kako će to utjecati na prosječnog Linux korisnika i njegov doživljaj Linuxa i kako će se to odraziti na prihvaćanje Xfce-a?

OF: Vjerujem da je Intelova podrška Linuxu i slobodnom softveru jako važna, ne samo Moblin, nego i kod, koji Intel otvoreno razvija. Kao Powertop, Intelovi driveri za Xorg, WiFi i slično.
Definitivno mislim da je to veliki doprinos otvorenom softveru.

Što se tiče Linuxa i prosječnog, tehnički neobrazovanog korisnika, radi se o puno kompliciranijoj stvari nego samo o jednostavnosti korištenja. Ljudi koriste Windows toliko dugo da ne shvaćaju da Windowsi nisu jednostavniji za korištenje od Linuxa (niko se nije rodio sa znanjem korištenja Windowsa, uvijek postoji krivulja učenja, a krivulja za Windowse nije strmija nego za Mac OS ili Linux) Vjerujem da je korisničko sučelje koje dolazi s Linuxom (Gnome, KDE, Xfce, koje god hoćete) mnogo prilagodljivije i lakše za korištenje i produktivnije, nego ono koje nudi Windows. Ono je drugačije, a nitko se ne osjeća ugodno s nečim što je različito.

Učenje novog sučelja, novog sustava zahtjeva napor, a Linux mora dati nešto što će nagraditi taj napor. Može se raditi o tome da je Linux jeftiniji (ali ne mislim da je to dovoljno za dugo vrijeme), ili o tome da je brži, ili zato što bolje izgleda, ili što je lakši, produktivniji, ili nešto slično.

Proizvođači netbookova su počeli otvarati put, ali me frustrira kad vidim ono što je trenutno ponuđeno. Radi se ili o zaključanoj verziji ili o običnoj Linux distribuciji. Ono što bi ja volio je nešto između. Funkcionalan, konfigurabilan i atraktivan desktop, ali prilagođen hardveru netbooka. To je ono što sam ja postigao kada sam prilagodio sučelje na svom Acer Aspire One. Riješio sam se ograničenja koje postavlja službeno sučelje.

P4: Spomenuli ste prije da Xfce tim nije uključen u Moblin. Da li je Xfce tim otvoren za suradnju s Intelom da bi se što bolje implementirao Xfce u Moblin OS?

OF: Naravno da smo otvoreni za suradnju s Intelom ako oni misle da im to treba. Ono što hoću reći, da ja kao razvijatelj Xfcea nisam uključen u Moblin projekt i da ga ne mogu komentirati.
Ali, dobio sam od Intelovih developera zanimljive djeliće , uključujući i zakrpe da bi se popravilo vrijeme startupa. U budućnosti bi bilo fantastično ako bi mogli koristiti neke od Intelovih tehnologija.

P5: Osim toga što se radi o laganom sučelju, koja je prednost Xfce sučelja korisnicima netbooka?

OF: Startup vrijeme na primjer, a Intel je demonstrirao da je moguće bootati Linux i potpuni Xfce desktop ispod 5 sekundi. To je impresivno (ovdje je demo bootanja u 5 sekundi).

P6: Prema proizvođačima, velika većina korisnika netbookova odluči se za Windows XP, a ne Linux, unatoč očitim prednostima open source-a. Što mislite, zašto je to tako i što bi moglo okrenuti cijelu stvar?

OF: To je ono što sam već prije govorio. Ljudi hoće Xp, zato što već znaju Xp. Prosječno tehnički obrazovani ljudi se znaju nositi s XP-om, a ako i ne znaju, znaju nekog tko će im pomoći. Ako nešto ne radi, jednostavno reinstaliraju sistem.
Prednosti Open Source-a nije njegova cijena, već njegova otvorenost. Znanje je sloboda, a bit Open Sorcea je sloboda, niti jedan zatvoreni program ne može parirati tome. Ali to vam nije tako očito ako ste novi u Open Sourceu.

Izazov je pokazati prednosti slobode krajnjem korisniku kao i proizvođačima hardvera. Ne možete uzeti Linux, staviti ga na neki uređaj i očekivati da ga ljudi tek tako prihvate. To traži puno predanosti i volio bi vidjeti više zalaganja ljudi koji proizvode hardver. Još jednom, kad već pričamo o tome, Intel pokazuje kako se to radi.

P7: Što možemo očekivati od Xfce-a u 2009? Da li ima nešto posebno što bi željeli ove godine?

OF:Xfce 4,6 definitivno. Još je jako kratko vrijeme do njegovog izdavanja.(4,6 je sada već izdan).

P8: Moj osobni favorit među Xfce aplikacijama je Midori (koristim ga od 0,0.1 izdanja). Koji je vaš favorit u podprojektima Xfce-a?

OF: Sve one fine stvari koje možete naći u goodies.xfce.org su važne. Oni čine Xfce ugodnijim za korištenje. Nemam baš određenog favorita.

P9: Kada pogledamo na netbookove i tehnologije koje se trenutno razvijaju i to ne samo Intel sa svojim Atom procesorom, već i VIA sa Nanom, NVIDIA s Ionom, AMD s Neom kako mislite da će se taj segment razvijati?

OF: Teško je to predvidjeti. Nisam baš stručnjak u tom polju. Granica između netbokova i entry level laptopa je na neki način sivo područje, ali može se reći da snaga procesora i 3D sposobnosti nisu nešto što možete očekivati od netboka.

Ono što očekujem od netboka su dugovječnost baterije, mala težina i veličina. Ne zanima me jako snaga. Već imam jako snažan 17 inčni laptop za to. A i već sam impresioniran s onim što netbokovi mogu danas, zato mi se čini da povećavanje performansi nije dobar smjer razvoja (osim ako ne želite pokretati najnovije Windowse na njemu, ali to me ne zanima) To smo već prošli sa desktop i laptop računalima, zato mislim da ne bi trebalo gledati na netbokove na taj način.

Ono što zamjeram aktualnim netbook prijenosnicima je dužina trajanja baterije. Dva sata na mom trenutnom netbooku je daleko ispod očekivanja.

P10: Googleov Android je pomakao Open Source u mainstream. Plan je postaviti novi OS u što je moguće više uređaja, ne samo u mobilne telefone. Što mislite, kako će Android utjecati na Linux ekosustav i da li ste vi, ili ostatak tima razmišljali da razvijate za tu platformu?

OF: Ne, priznajem, nisam još uvijek zainteresiran za Android. Kod je možda otvoren i pod Open Source licencom, ali sam razvoj je prilično centraliziran. Po mom mišljenju, postoji razlika između projekata poput Moblina koji se razvija iz postojećih Open Source projekata, od kojih svaki ima svoju zajednicu korisnika i razvijatelja, i Androida koji je Googleov projekt izdan pod Open Source licencom. Biti će izazov za Android izgraditi svoju vlastitu zajednicu razvijatelja.

 

---

NAPOMENA: Intervju je preuzet i preveden sa stranice: slashgear.com

Preveo: Suko