Razvoj Linux distribucija

NAPOMENA: Članak je preuzet sa stranice Distrowatch.com.

Preveo: Kaiwan

Krajem 2008 završila je jedna vrlo produktivna godina za Linux i Linux distribucije. Izaskom novih verzija kernela i daljnim razvojem ponajboljih distribucija dolazi do pojačanog širenja Linux distribucija u području servera i desktopa, na uštrb drugih operativnih sustava. Kako bi odali počast svemu što su linux distribucije, programi otvorenog koda i programeri postigli ove godine prisjetit čemo se kako je sve počelo.

Dug put do sadašnjosti

Linux je prošao dug put odkako je Linux Torvalds 1991 izdao svoj otvoreni programski kernel koji je razvio. U početku niti ime nije bilo uvriježeno. (Linux je dobio ime kada je sistemski administrator, koji je bio odgovoran za distribuciju prvotnog koda, postavio na FTP servere kod kernela u direktoriju koji je nazvao "Linux"; orginalni Torvaldsov naziv bio je "Freax"). Ali sada, Linux je dobro poznati kernel i operativni sustavi koje ga koriste su de-facto standard u svijetu servera, a polako postaju sve više udomaćeni u svijetu kućnih i uredskih računala.

Linux je prvotno bio izdan pod vlastitiom licencom koja je zabranjivala njegovu komercijalnu upotrebu, ali već 1992 bio je ponovno izdan pod GNU General Public Licencom (GPL). To je dopustilo Linux i GNU programerima da rade zajedno kako bi izdali kompletni operativni sustav baziran na Linux kernelu - jer ipak, sam kernel je beskoristan. Linux je sada star preko 17 godina. Njegova slobodna narav značila je brz razvoj, a nakon manje od godinu dana od izdavanja nastale su njegove news-grupe te je Free Software Foundation (FSF) izrazila zanimanje za paralalelno izdavanje GNU-a.

Tux

U veljači 1992 izašla je prva Linux distribucija - MCC Interim Linux. Uskoro nakon toga s verzijom 0.95 razvijen je X Window sistem i na taj se način dobila sposobnost grafičkih prozora, koji su bili toliko potrebni da se Linux opearativni sustavi uključe u utakmicu s konkurencijom. Slijedila je Softlanding Linux System (SLS) distribucija koja nije trajala dugo, ali je pokrenula razvoj Slackware Linuxa iz kojeg je izašlo mnogo, danas najpoznatijih, distribucija. 1993 Ian Murdoch izdao je Debian Linux, a sljedeće godine izašli su Red Hat Linux i SuSE Linux.

Do tada Linux distribucije su postale kompletni operativni sustavi s grafičkim prozorima, alatima za mreže i podršku za razne računalne arhitekture. Na četrima glavnim distribucijama (SuSE, Red Hat, Debian i Slackware) bazirala se večina distribucija koje su uslijedile. 1996 uvedena je maskota Tux pingvina koji je i danas prva asocijacija kada se spomene riječ "Linux" i kojeg su mnogi zavoljeli.

1998 izdašao je Kool Desktop Environment (KDE) i po prvi put Linux distribucije su mogle koristiti Grafičko korisničko sučelje (GUI) za rad i administraciju. Do tada se sav posao u Linuxu odvijao u komandnoj liniji. Nakon toga linux je dobio mogućnost korištenja na kućnim i uredskim računalima. Microfost Windows je tada bio u verziji Windows 98, koja je imala močan i razvijen GUI i komandna linija je bila praktički suvišak. 1998 izašla je Mandrake Linux distribucija, koja je nakon nekoliko spajanja i preimenovanja postala Mandriva Linux.
 

KDE 1.1

1999.god prvi put je izdano GNOME grafičko okruženje. Nasuprot kompletnosti i konfigurabilnosti KDE-a, GNOME je ciljao na jednostavnost. Ovime Linux distribucije su prvi puta bile u prednosti naspram ostalih komercijalnih zatvorenih operativnih sustava jer su omogućavale izbor GUI-a i sve to besplatno. Iako su GNOME i KDE razvijeni do razine kompleksnosti s kojom se niti jedan proizvod Microsofta nije mogao usporediti, bio je to tek skroman početak prema današnjim modernim GUI-ma kakve poznajemo na Linux distribucijama.

Red Hat Linux sa prilagođenim GNOME iz 1999

OpenOffice.org i Ogg Vorbis, prvi slobodni zvučni kodek, izdani su krajem 2002. U to vrijeme Linux distribucije su se počele natjecati sa Windowsima, korak po korak. 2003 Red Hat ja najavio Fedoru, tada zvanu "Fedora Core". Mnogi su ju kritizirali jer je služila kao testni poligon za Red Hatov glavni komercijalni proizvod - Red Hat Enterprise Linux. Naposlijetku, 2004 stigla je distribucija koje je postala dominantna na desktop računalima koja su koristila Linux: Ubuntu.

Ubuntu 4.10 "Warty Warthog"

Linux distribucije su postale sve češće i prestale su biti rezervirane za stručnjake. Linux desktopi su postajali sve sofisticiraniji, a prema samoj prirodi Linuxa, on se sve više razvija s rastom broja korisnika. U studenom 2006, Novell je potpisao sporazum s Microsoftom koji ga je zaštitio od tužbi radi povrede patenata. Linux zajednica nije s odobravanjem prihvatila ovaj potez - koji je protumačen kao konačno priznanje Microsoftu na pravo na patente za što se on godinama borio. To je dovelo do privremenog smanjenog korištenja Novellove SUSE distribucije, a samim tim i openSUSE distribuciji je pala popularnost.

Gdje je Linux danas

Danas, Linux distribucije pogone većinu najzahtjevnijih servera na tržištu: Google, Wikipedia, IBM, NASA, itd. Može se birati između stotina distribucija, za sve svrhe. Mnoge od njih imaju prekrasne GUI-je i laku instalaciju. Linux distribucije nude alternative za gotovo sve što je postoji kod komercijalnih i zatvorenih operativnih sustava. Linux postaje sve lakši za koristiti. Na Linux distribucijama radi sve više programera, a iza nekih stoje jake tvrtke što sve pridonosti gotovo dnevnim poboljšanjima.

Danas, Linux izaizva Microsoft Windows-e, koji su dominantani na desktop računalima. A to radi potpuno besplatno i na taj način zauzima sve veći dio kolača. GNU GPL priproda Linuxa i njegove distribucije osiguravaju eksponencijalan razvoj što povećava popularnost i tako u krug. Model otvorenog koda znatno donosi more dobra Linuxu.

Gdje možemo naći linux distribucije sutrašnjice?

Linux je fleksibilan. To mu omogućava da se koristi tamo gdje se kerneli drugih operativnih sustava ne mogu koristiti bez vrlo velikih promjena. Možemo vidjeti ekspanziju mogućnosti: hardver osjetljiv na dodir ili podrška za specijalizirani hardware. Linux distribucije mogu donjeti prepoznavanje glasovnih naredbi na razini cijeloga sustava, komunikaciju s ostalom ne-računalnom kućnom elektronikom, ponuditi upravljanje zadacima i umjetnu inteligenciju. Sve ovisi o volji programera. Možda ćemo vidjeti Linux distribucije u uklopljenim i mobilnim sustavima (npr. Google Android je Linux "distribucija") i elektronici oko nas. I naravno na PC-u.

Razvoj distribucija do 2007. godine