Richard Stallman intervju

Q: GNU projekt je star 25 godina i naši čitatelji u globalu prilično poznaju njegovu  
povijest. Jednom prilikom ste izjavili: "Slobodan svijet je novi kontinent u  
cyberprostoru". Jeste li 1983 godine mogli zamisliti da će taj kontinent rasti ovom  
brzinom? Koji su najvažniji ciljevi pokreta slobodnog softvera danas?

RS: 1983 nisam gledao dalje od dovršavanja GNU sistema niti sam se pripremao na ono  
što je trebalo uslijediti. A uslijedile su zgodne stvari, počevši od prepreka koje su  
nam postavljali proprietary proizvođači softvera pa do našeg utjecaja na zakone  
zemalja diljem svijeta. Nikada si nisam mogao zamisliti da će netko drugi složiti  
posljednji dio, a ostali mu prepisati zasluge za kompletnu stvar.

Danas je GNU/Linux slobodan operativni sistem, ali isto tako postoje i stotine  
različitih "distribucija" GNU/Linuxa od kojih većina nije slobodna; one uključuju
programe zatvorenog koda i usmjeravaju ljude ka korištenju istih.

Kao posljedicu toga, mnogi korisnici GNU/Linuxa nisu u potpunosti dosegli slobodan  
svijet, neki čak niti ne znaju da postoji. Nitko im nije napomenuo da je pitanje  
slobode na kocki. Sve rasprave koje se vode na temu GNU/Linuxa rijetko kada se dotiču  
pitanja slobode a korporacije često imaju običaj prednost davati praktičnim  
prednostima nad etikom. Mnogi koriste izraz "open source" samo kako bi izbjegli  
pitanje slobode korisnika.

Q: Neki korisnici GNU/Linuxa i slobodnog softvera smatraju kako je piratstvo kočnica u  
širenju slobodnog softvera. Što mislite jesu li u pravu?

RS: Na taktičnom nivou njihov zaključak je logičan: ako postane teže kopirati  
Windowse, korisnici će se okrenuti prema besplatnim alternativama. Da je naš krajnji  
cilj isključivo povećanje broja korisnika, bilo bi racionalno podržati ove represivne  
metode prema dijeljenju non-free softvera. Ali takav način razmišljanja nije moralan i  
nikakav oblik represije ne bismo smjeli podržavati.

Zabraniti nekome da mijenja ili dijeli softver je nepravda i to je osnovna ideja iza  
pokreta slobodnog softvera. Kada policija kazni nekoga za dijeljenje softvera, onda  
čine nepravdu.

Čak i ako uspijete kopirati Windowse, to ne znači da ste dobili slobodni softver. Bez  
pristupa izvornom kodu - ne možete ga promijeniti i na taj način ukloniti sumnjive  
dijelove.

Q: Prije par dana Google je lansirao vlastiti Web browser Google Chrome. Njegov  
izvorni kod je slobodan softver (evo licenca) ali binarni dio je pod drugom -  
restiktivnom licencom. Na stranicama Electronic Frotier Foundation su raspravljali o opasnostima  
korištenja Chromea. Što vi mislite?

RS: Licenca za te binarne datoteke je neprihvatljiva iz više razloga. Ona Googleu daje  
prava da mijenja vaš softver i od vas traži da prihvatite sve promjene koje naknadno  
uvedu. Koriste i izraz "intelektualno vlasništvo" koji se nikako ne bi smio koristiti, a  
ovdje pročitajte zašto.

Uglavnom, ne bi trebali pristati na te uvjete. Google ide utabanim putem FireFoxa.  
FireFox je sve ovo napravio odmah nakon što se pojavio: izvorni kod je pružio besplatno dok su izvršne datoteke pod neprihvatljivom EULA-om.

Q: Hoće li GNU projekt predstaviti u potpunosti slobodan browser baziran na chromium.org  
izvornom kodu? Smatrate li da bi to bila dobra stvar?

RS: Nadam se da će netko distribuirati slobodne binarne datoteke Chrome-a. Ista stvar  
se za FireFox radi već godinama i to uopće ne mora biti GNU projekt. Razlog zbog kojeg  
smo razvili IceCat iz FireFox-a je specifičan. Slobodne varijante FireFox-a koje su  
razvili drugi (IceWeasel, BurningDog...) su uspješno zaobišli EULA-u za izvršne  
datoteke, ali ostao je drugi problem. Naime, nudili su non-free pluginove što se krši  
sa našim principima, koji kažu da se ne smije nuditi niti preporučavati korištenje  
non-free softvera.

Q: Google se čini kao dvolična kompanija. Pomaže zajednici slobodnog softvera i  
razvijateljima (Google code, donacije i dr.) ali ne odobrava GNU Affero GPL i koristi  
sporazume za krajnje korisnike koji imaju problema sa privatnosti. Kako vi gledate na  
Google?

RS: Google radi dobre, neutralne i loše stvari. Distribuira non-free programe kao što  
je Google Earth, što je definitivno loša stvar. Smatram kako treba različite  
aktivnosti suditi različito, bilo da se radilo o Googleu ili bilo kojoj drugoj tvrtki  
čije aktivnosti možemo podijeliti na dobre i loše.

Q: Neki proizvođači hardvera se okreću otvorenim upravljačkim driverima (npr. Atheros).  
Radi li se ovdje o pobjedi pokreta slobodnog softvera?

RS: Ovo je važan korak naprijed, ali ne znam do koje mjere projekt slobodnog softvera  
može uzeti zasluge za ovo.

Q: Neki proizvođači prodavaju svoja računala sa predinstaliranim GNU/Linux operativnim  
sustavom. Da li je ovo dobra stvar?

RS: Svakako je korak u dobrom smjeru, ali ovi predinstalirani GNU/Linux sistemi nisu  
besplatni. Većinom sadržavaju proprietary programe a neki se odbijaju pokrenuti dok  
korisnik ne pristane na uvjete EULA-e. To su uvjeti na koje ne biste smjeli pristati.

Q: Znam da posjedujete jedan OLPC XO.

RS: XO je neprikladan na više načina, ali sam se prebacio na njega jer ima otvoreni  
BIOS. U vrijeme kada sam donio odluku, svaki drugi laptop je imao proprietary BIOS i  
bio sam spreman prihvatiti neke nedostatke XO-a kako bih to izbjegao. Kasnije su  
uslijedile najave kako je XO dizajniran da pokreće Windowse, pa sam odustao od njega i  
okrenuo se kineskoj tvrtki Lemote koja proizvodi računala isključivo sa slobodnim  
softverom i ne podržava Windowse.

Q: Dell, Asus i ostali pozivaju korisnike da sa Linuxa "nadograde" na MS Windows XP...

RS: Stvarno tako kažu? Kako tužno.

Q: I evo za kraj - GNU/Linux je GNU sistem koji radi na Linuxu - kernelu?

RS: Da. Naravno, postoje i tisuće ostalih programa čiju važnost ne želim umanjiti.

 
NAPOMENA: intervju je preveden sa stranice guiodic.wordpress.com.

Autor: Guido Iodice

Sa engleskog preveo: I.G