Fedora – potencijalno rješenje; a u čemu je problem?

Iako je naslov drugačiji, ovo je sedma stanica na mom “distrohop” putovanju. Ali nije samo to…

Odlučio sam kratko pauzirati sa svojim “distrohop” putovanjem kroz šaroliki svijet GNU/Linuxa (dalje u tekstu samo Linux) nakon recenzije openSUSE-a koju pišem paralelno s ovim tekstom. Najveći razlog su obveze na poslu i kod kuće, ali priznajem i kako se pojavio lagani umor od ovakvog oblika testiranja raznih distribucija. A nisam načeo niti vrh sante leda…

Fedoru sam već jednom testirao a recenziju možete pronaći ovdje. Trenutačno na svom Asus ZenBook UM431D vrtim Fedoru 34 i openSUSE Tumbleweed u dual bootu.

UVOD:

Najveća prednost ovog šarolikog svijeta koji je pokrenut od strane Linusa Torvaldsa, Richarda Stallmana i desetaka tisuća ostalih korisnika/developera je upravo u raznolikosti i slobodi. Slobodi da sa softverom radite što želite. Volite Lego kockice ili Minecraft (još ne mogu vjerovati da sam tu riječ upotrijebio u nekom od svojih tekstova…)? Odlično – igrajte se do mile volje i slobodno podijelite to s ostalima. Ako se vaša ideja nekome svidi, možda je poboljša i podijeli dalje… i tako u krug. Iskreno smatram kako je to najveća prednost ovog šarolikog svijeta. Ali..

U ČEMU JE PROBLEM?

“Kakav problem pandule, na čemu si ti?”

Segmentacija. Upravo ta raznovrsnost i podjela najveći su problem koji koči Linux. Trenutačno postoji barem 10 Desktop Environmenta, 10 Window Managera, 6 Package Managera, 5 datotečnih sustava, 4 Init sistema, 3 GUI-Toolkita i gomila programa/aplikacija koji su nastali na temelju drugih. Ubacite sve to u duboku tavu za wok i dobijete tisuće različitih Linux distribucija. Svaka ima svoju svrhu, prednosti i mane. Svaka jedinstvena kao kamen u oceanu… Što bi se sve moglo postići da se male ruke slože?

Što o tome misle svi novi i potencijalni korisnici kojima su dosadili ostali operativni sustavi? Sigurno nije lako odlučiti se za samo jednu distribuciju od tolikog mnoštva. Hmm… najčešće je odgovor Ubuntu zato jer je najpopularniji. Ali pitanje nije uvijek isto, kao ni odgovor:

• xxxx distribucija je najbolja za GNOME;
• xxxx distribucija je najbolja za KDE Plasmu;
• xxxx distribucija je najbrža i prva dobiva nova ažuriranja;
• xxxx distribucija je super stabilna i savršena za servere;
• xxxx distribucija je najbolja za “rice” i ima prekrasan logo;
• xxxx distribucija je sigurno najbolja jer joj je Dedoimedo našao najmanje mana 😉 ;
• itd…

Bacite oko na ovu poveznicu na kojoj možete vidjeti vremensku crtu i “obiteljsko stablo” svih većih distribucija. Činjenica je kako je marketshare Linuxa i dalje ispod 3 posto (barem na Desktopu). Lagano raste ali daleko smo još od poznatog memea “Godina Linuxa na Desktopu”. Danas više nije vic ako kažete da možete igrati igrice na Linuxu bez problema (hvala Valve/Steam što ste natjerali ostale konkurente da se priključe!).

Još samo nedostaje MS Office i cijela gama Adobe softvera da iskustvo bude kompletno, ali polako… Linux je budućnost i ne ide nigdje. 😉

Zašto spominjem sve ovo? Zamislite distribuciju koja je toliko hrabra da se usudi iskušati nove tehnologije, poboljšati ih i zatim standardizirati. Fedora radi upravo to. Iako nije baš omiljena distribucija zbog svog odnosa s Red Hatom (koja je najveći suradnik otvorenog koda), posebice danas dok je Red Hat u vlasništvu IBM-a koji je pak poznat kao “veliki zlikovac”. Njihova simbioza funkcionira a Fedora je još uvijek community distribucija gdje njeni korisnici imaju pravo glasa (nema veze što presudni glas ima Red Hat).

Fedora je prva distribucija koja je implementirala Wayland protokol, PulseAudio, systemd, firewalld, SELinux, PipeWire i gomilu ostalih tehnologija. Također, strogo se drži FOSS principa. Nove verzije GNOME DE-a prvo izlaze na Fedori koja je poznata kao najbolja distribucija za taj desktop environment.

Ostali ubrzo implementiraju većinu onoga što Fedora iskuša i standardizira. Upravo zbog toga mogu reći kako je Fedora perjanica šarolikog GNU/Linux svijeta. Ona je najbliža jednoj standardiziranoj distribuciji koja pruža sve što treba “prosječnom” korisniku a koja je pouzdana i up-to-date. Zbog svog FOSS principa uključivanju softvera u svoje repozitorije možda nije ispeglana OOB (Out of Box) kao Ubuntu ili Linux Mint, ali svakom novom verzijom je sve lakša i lakša za korištenje.

ZAŠTO SAM OPET INSTALIRAO FEDORU?

Kolega iweb napisao je odličan tekst u kojem se dotaknuo novog GNOME 40 Desktop Environmenta što me potaknulo da i sam iskušam novu verziju Fedore.

Osim GNOME-a 40, tu je još dosta novoga (PipeWire umjesto PulseAudio i JACK, zstd kompresija je sada defaultna kod btrsf, ntpsec umjesto ntp, xorg-x11 je podijeljen na manje pakete, itd). Workstation 33 me dobro služila te mi uopće nije teško provesti još malo vremena s prekrasnom Fedorom.

Štoviše, toliko me dobro služi i nova Fedora 34 koju koristim već više od tri mjeseca da ću sigurno instalirati i Fedoru 35. Da ne duljim, evo brzinska recenzija Fedore 34 Workstation za one koji vole sigurno krstariti i ostati jednu verziju iza aktualne. 😉

INSTALACIJA:

Preuzimam instalacijsku sliku s dobre i pregledne web stranice. Brzina skidanja je odlična tako da je tih 1,9GB “sprženo” na USB dok kažete keks! Stvarno moram pohvaliti veličinu instalacijske slike jer nije pretjerano velika kao npr. kod Debiana ili openSUSE-a a sadrži gotovo sve što “prosječnom” korisniku treba.

Uspješno se pokrenula “živuća slika” i sve je super fluidno i brzo. Odmah vas dočekuje Activities pregled i smatram da je to odlično za nove korisnike. Također, sačuva vam taj jedan dosadni klik mišom nakon pokretanja sustava.

“Tap to click” ne radi – nema veze. Idemo dalje. Anakonda instaler je isti kao i u prijašnjoj verziji. Neki ga vole, neki ne ali služi svojoj svrsi iako smatram kako mu treba više pažnje. Pogotovo dijelu koji služi za uređivanje/particioniranje diska. Secure boot funkcionira stoga ga nije potrebno isključivati prije instalacije u BIOS/UEFI-u. Enkripcija diska udaljena je samo jedan klik – odlično.

Pokrećem instalaciju koja traje prosječnih 4min i 47sek. Instalirani OS zauzima samo 3,8GB!

Ocjena = 9/10.

PRVI DOJMOVI:

Prvo pokretanje bilo je brzo te sam nakon nekoliko sekundi bio pozdravljen od strane prozora dobrodošlice. U njemu upisujete korisničko ime, lozinku te odabirete još nekoliko opcija. Jednostavno i elegantno te služi svojoj svrsi. Nakon prvog prozora dobrodošlice dočekuje me drugi koji služi kao kratki tutorial za korištenje novog GNOME 40 DE-a. Korisno i lijepo.

Touch gestures je stvarno užitak koristiti na prijenosniku/laptopu. Tri prsta gora za ulazak u Activities i popis aplikacija, a tri prsta lijevo/desno za promjenu Workspacea. Učinkovito, fluidno, brzo i efikasno – svaka čast! Podsjeća me na MacOS, ali u dobrom smislu te je ovo svakako veliki korak naprijed za GNOME!

• 

• 

• 

GNOME se s novom verzijom 40 pokazao fantastičan. Fluidan i brz. Nemam novih zamjerki što se tiče GNOME-a a popis starih smanjuje se svakom novom verzijom. Nažalost, još uvijek presporo a i developeri nikako da počnu slušati svoje korisnike… Ali imaju nekakvu viziju koje se drže. Tako je još uvijek većina korisnih postavki odvojena u posebnu aplikaciju i mnogi će korisnici poželjeti instalirati dodatne ekstenzije kako bi sve prilagodili svom workflowu.

Predlažem vam da iskušate GNOME kao što je zamišljen – bez ekstenzija ali uz GNOME Tweaks (bez njega ipak ne može). Iako je u beta verziji uključen bio i Power manager za namještanje režima rada/opterećenja sustava (Power profili rada), izbačen je zbog nekoliko preostalih bugova koje je potrebno ispeglati. Firewalld, SELinux i još gomila malih tweakova dolaze OOB.

Sama Fedora nakon instalacije nema gotovo pa ništa bloatwarea. Potrebno je instalirati kodeke i to je to. Svakom novom verzijom Fedore to postaje sve lakše – bravo!

Uključujem “Tap to click” i namještam regionalne postavke na RH jer držim engleski kao primarni jezik OS-a. Pozadinska slika mi je prekrasna a pogledajte tek to trajanje baterije… pa ne želim nikada izbrisati ovaj OS. 😀

Ocjena = 9,6/10.

SVAKODNEVNO KORIŠTENJE:

Vrijeme pokretanja OS-a nakon svježe instalacije je oko 33 sekunde što je sporo. Očito je nešto vezano za moj hardver jer na stolnom računalu nemam tih problema. Nakon maskiranja nekoliko servisa (systemctl mask plymouth-quit-wait.service NetworkManager-wait-online.service) spuštam vrijeme podizanja na oko 6 sekundi što je odlično. Može to i brže ali da sam se želio igrati s OS-om instalirao bih Arch Linux. 😉

Prva nadogradnja OS-a odrađena je brzo i bez problema. Instaliram Gnome Tweaks te odabirem tamnu temu (koja napokon dolazi kao izbor u GNOME 42! Hvala elementaryOS developerima zbog ovog doprinosa) te uključujem Minimize i Maximize tipke. Instaliram i odabirem papirus-icon-theme jer su ikone u defaultnom GNOME-u blago rečeno grozne. Dodajem RPMFusion repozitorij te instaliram sve potrebne kodeke i ostatak aplikacija koje redovito koristim. Napominjem kako koristim gotovo pa defaultni GNOME dok će netko drugi vjerojatno morati prilagoditi još dosta toga prema svom workflowu.

Provjeravam kako se nova Fedora nosi sa zauzećem RAM memorije i potrošnjom baterije te ostajem ugodno iznenađen. GNOME System Monitor pokazuje 880MB zauzetog RAM-a. Provjeravam to s htopom i s Neofetchom. Veliki napredak u odnosu na Fedoru 33. Instaliram PowerTOP i provjeravam potrošnju baterije s uključenim WiFi-em i jačinom zaslona na 10%. Ponovno ostajem ugodno iznenađen – 3.81W! To je osjetno bolje u odnosu na prijašnje verzije ali je bolje i od većine ostalih testiranih distribucija – bravo Fedora!

Otključavanje pomoću otiska prsta funkcionira bez ikakvih problema i to bez nekakvog namještanja i trikova. Prvi put ikad – svaka čast! Firefox se pokreće na Wayland protokolu i s uključenim Webrenderom te jednostavno leti. Također bez ikakvih dodatnih trikova.

Primijetio sam i kako ne dolazi do usporavanja kada prebacujem velike datoteke, posebice na eksterne diskove kao što je to slučaj sa svim ostalim distribucijama.

Napokon je riješen i problem sa zvukom koji sam imao od samog početka, još od kupnje ovog računala (nisam mogao smanjiti ni povećani volumen/glasnoću nego je išlo samo na 0 ili na 100%). Sada sve radi!! Štipam se da budem siguran kako nisam zapeo u nekom snu… kao u “Inceptionu”. Možda je do nove verzije kernela a možda je do Fedore i PipeWirea… nije ni bitno jer sve funkcionira! 😀

Moja dva mobilna telefona (Android) i jedan stari iPhone su uredno prepoznati. Nisam imao nikakvih problema ni sa Steamom te su mi sve igre koje sam probao funkcionirale bez problema. WiFi je uredno prepoznat a i Bluetooth radi s dvoma bežičnim slušalicama i mišom. “Night Light” (smanjenje plavog pozadinskog svjetla) funkcionira. Fn tipke sve funkcioniraju.

Jedino mi nije jasno zašto File Roller nije došao predinstaliran ali to se lako riješi.

Ocjena = 9,7/10.

NADOGRADNJE I STABILNOST:

DNF je odličan te mu je jedina mana što preuzima gomilu metapodataka prije svakog ažuriranja. To je poprilično sporo kada radite po prvi put ali nakon toga ide glatko. Nisam imao nikakvih problema s nadogradnjama kao ni sa stabilnosti OS-a u ova tri mjeseca otkako koristim Fedoru. Paketi su up-to-date a ponekad dobijete novu verziju brže i od Arch Linuxa ali uz miran san.

Ocjena = 10/10.

PROBLEMI TIJEKOM KORIŠTENJA:

Ništa. Nula. Nada. Rien. Nichts.

Ocjena = 10/10.

ZAKLJUČAK:

“Solidan izbor predinstaliranih aplikacija, odlične defaultne postavke i zajednica koja stoji iza nje, čine Fedoru jednom od najsigurnijih i najboljih GNU/Linux distribucija.”

Izvučeno iz prethodne recenzije Fedora WS 33 distribucije.

Fedora je jedinstvena zbog kombinacije razloga:

• community distribucija iza koje stoji Red Hat;
• ponaša se kao rolling release jer su gotovo svi paketi/aplikacije up-to-date vrlo brzo a opet je fixed release distribucija koja izlazi svakih šest mjeseci;
• nema stabilniju LTS verziju ali joj ni ne treba jer je poprilično stabilna;
• drži se isključivo FOSS principa (osim u instalacijskom mediju gdje se nalaze određeni proprietary driveri – zbog toga nema problema s nekim računalima kao što to ima Debian),
• prva je koja testira i standardizira nove tehnologije (PipeWire, Wayland, itd). Mogu slobodno reći kako vodi primjerom iako nije tajna kako je većinu tih tehnologija započeo netko zaposlen od strane Red Hata;
• ako volite GNOME, Fedora je vjerojatno najbolji izbor;
• čuva tri zadnje verzije kernela koje možete lako odabrati prilikom pokretanja računala (mogu to i drugi ali ovo je namješteno OOB);
• dogovorili su suradnju s Lenovom koji će nuditi Fedoru predinstaliranu na određenim računalima ali i pružiti razne softverske alate koji su trenutačno raspoloživi samo na MS Windowsu za svoj hardver;
• itd…

Fedora je kvalitetna i često podcijenjena distribucija koja se drži FOSS principa i koja vam nudi sigurnost uz odlične defaultne postavke, najnovije pakete i tehnologije. Ima fantastičnu zajednicu korisnika i novi logo koji više ne podsjeća na Facebook. 😉

Malo toga radi krivo i većina ostalih distribucija se ugleda upravo na nju. Stoga, smatram kako je Fedora jedna od najboljih distribucija za nove ali i iskusnije korisnike. Možda čak i najbolja u ovom trenutku.

ZAVRŠNA OCJENA = 9,7/10.

Što Vi mislite o Fedori?

Recenzija openSUSE Tumbleweeda dolazi uskoro a nakon toga kratki odmor. Vidimo se!