Jesús M. González-Barahona je 2001. godine također pokušavao isto, pa je u članku “Counting Potatoes” analizirao vrijednost Debian 2.2 (kodnog imena Potato). Kada je u svibnju 2003. godine objavljen Debian Potato, sadržavao je 2800 paketa softvera, ili 55 milijuna linija izvornog koda. Na temelju toga, González-Barahona je procijenio da bi cjelokupan razvoj Debiana 2.2 koštao milijardu i 100 milijuna američkih dolara.

Za izračun ukupnog broja linija izvornog koda Bromberger i González-Barahona koriste SLOCCount alat, a za izračun troškova izrade softvera koriste COCOMO algoritamski model. Uz to González-Barahona je obračunavao i prosječnu godišnju plaću developera koja iznosi 56,000 USD, dok Bromberger uzima u obzir malo veću plaću od 72,533 USD.

Kada se radi o troškovima pojedinih projekata unutar Debiana, danas bi Samba koštala 101 milijun USD, Apacheov httpd oko 33.5 milijuna USD, MySQL oko 64.1 milijun USD što možete vidjeti u tablici:

No Brombergerov iznos od 19 milijardi i 100 milijuna USD ne uračunava dodatan rad Debian developera na pakiranju softvera, usklađivanju svih paketa da zajedno funkcioniraju kako treba, rad na upstream projektima i brojne druge poslove. Uz sve to tu su i troškovi upravljanja, doprinosi na plaće, troškovi Debianove infrastrukture itd. Kada bismo mogli izračunati sve to možemo zamisliti koliki bi ukupan iznos bio.

Bromberger se osvrnuo i na programske jezike od kojih je sastavljen Debian Wheezy. Pa možemo vidjeti da je na prvome mjestu ANSI C sa 168,536,758 linija koda što čini 40% svih linija izvornog koda. Na drugom je mjestu C++ sa 83,187,329 linija odn. 20% a Java na trećem mjestu sa 34,698,990 linija koda(8%).

U zadnjih 10 godina troškovi razvoja Debiana su se povećali za gotovo deset puta i dosegli iznos od 19 milijardi i 100 milijuna dolara. Najzanimljivije u svemu tome je što je sav taj softver dostupan svima potpuno besplatno i svi ga mogu analizirati, prilagoditi, proširiti i dijeliti bez ikakvih ograničenja. Prilično impresivno, zar ne?

Autor: Mario T.

QtADB je multiplatformska aplikacija za upravljanje Android mobitelom koja donosi nekolicinu alata koji će nam olakšati život. QtADB za rad koristi adb i aapt, pa je zato potrebno prvo instalirati Android SDK ili jednostavno skinuti binarne datoteke sa stranice.

Kod prvog pokretanja, QtADB će zatražiti da odredimo gdje je mapa u kojoj se nalaze adb i aapt. Na Linuxu to bi trebalo biti u /.sdk/android-sdk/platform-tools/ mapi.

Mobitel možemo povezati USB kablom ili wireless vezom. Ako ga spajamo USB kablom, na mobitelu moramo uključiti “Android debugging mode” kako bismo ga uspješno povezali s računalom. To možemo uključiti pod Settings > Applications > Development > Android debugging. Ako ga spajamo wirelles vezom, moramo znati (IP) adresu mobitela dok port ostavljamo na zadanim vrijednostima.

Moramo znati IP mobitela.

Ukoliko smo uspješno spojili mobitel to je onda to. Možemo manipulirati datotekama na mobitelu, instalirati i brisati aplikacije, napraviti sigurnosnu kopiju aplikacija i njihovih podataka te kopirati aplikacije na računalo.

QtADB

Osim toga, moguće je i čitati SMS poruke s mobitela za što je potrebno skinuti Android aplikaciju i instalirati ju na mobitelu. Nažalost, ova funkcija izgleda još nije ispeglana kako treba pa nismo mogli pročitati poruke iako je qtadb.apk aplikacija bila pokrenuta na mobitelu.

Nadalje, možemo ponovno pokrenuti i ugasiti mobitel, pregledati logcat, koristiti adb shell, uhvatiti screenshot, pregledati informacije o mobitelu, podesiti postavke same QtADB aplikacije i upravljati recovery i fastboot sučeljem.

Neke od naprednijih opcija.

Za većinu ovoga ipak treba rootan Android uređaj, tako da će obični korisnici ostati razočarani.

Sve u svemu, QtADB je izvrsna aplikacija za upravljanje Android mobitelom koja će najviše biti korisna onima koji često mjenjanju ROM-ove jer olakšava backup i restore aplikacija zajedno s podacima, te brzo i jednostavno manipuliranje podacima na mobitelu.

QtADB za Linux, Windows i Mac možete skinuti na službenim stranicama.

Da ne ostanemo samo na riječima i screenshotovima pogledajte i videoprezentaciju:

http://www.youtube.com/watch?v=H3drxktKIyU

Autor:Mario T.

O čemu ja to pričam?

O potencijalno genijalnoj ideji Canonicala (u stvari se toga sjetio naš dragi Marko). Ideja je da se Ubuntu instalira paralelno s Androidom na pametni telefon, i da taj Ubuntu  koristi Androidov Linux kernel. Mobitel s tako instaliranim Ubuntuom bi se  mogao uključiti na monitor  i USB dock  s tipkovnicom. I transformirati u instant  računalo! Mobitel s Androidom u džepu, a kući malo računalo sa sasvim dovoljno snage za lagani rad i zabavu.

Koja dobra ideja!

Da bi ovo proradilo biti će nam potreban mobitel s najmanje 512 MB RAM memorije, dvojezgrenim procesorom s najmanje 1 GHz, 2 GB prostora za instalaciju Ubuntua, podrškom za HDMI i USB host te naprednom grafičkom karticom.  (Manje-više većina današnjih pristojnijih mobitela ima te karakteristike.)

Na ovako pokrenutom Ubuntuu ćemo moći pristupati fotografijama, videozapisima, glazbi i ostalim podacima na mobitelu, obavljati pozive, slati poruke i bilo što drugo, bez potrebe za dodatnom sinkronizacijom jer će oba sustava koristiti iste baze podataka za kontakte, kalendar, poruke, poštu, zabilješke i dr.

Sori Amanda, ne mogu ti se sada javiti.

Od aplikacija će takav Ubuntu imati Chromium internet preglednik, Thunderbird email klijent, Gwibber chat klijent, VLC, PiTiVi, Ubuntu Music Player, Ubuntu Photo Gallery, Android Dialer za obavljanje poziva te prečace za web servise kao što su Google Calendar i Google Docs. Ako je vjerovati screenshotima izgleda da će unutar Ubuntua biti moguće pokretati i Android aplikacije!

Android aplikacije na Ubuntuu?!

Genijalna ideja! Ovo bi moglo stvarno upaliti! Ajde da se i Canonical nečeg dobrog dosjetio. Možda stvarno imaju strategiju razvoja?

Nadam se da će proizvođači pametnih telefona iskoristiti ovu ideju i dati nam da dodatno iskoristimo potencijal ovih malih prijenosnih računala. Držimo fige da ćemo uskoro početi viđati sve više ovakvih Androbuntu telefona.

Samsung i HTC, sljedeći korak je vaš …

Za kraj pogledajmo kako čitava stvar funkcionira:

http://www.youtube.com/watch?v=3pZUCKt0RKc

Izvor:Webupd8

Autori:Branko S, Mario T.

“Rijetke od velikih, nekomercijalnih Linux distribucija propadaju, češće je to slučaj kod komercijalnih, poput Mandrive, koje ovise o izvorima financijskih sredstava”, primijetio je bloger Robert Pogson. Ipak, “u Mandrivinim ranijim danima “unutrašnji klub” koji je platio korištenje Mandrakea za “dodatke”, učinio je organizaciju ovisnom o konstantnom rastu i darežljivosti korisnika. To je bilo teško održati, a cijene oglašavanja kao i plaće zaposlenika postale su ogroman teret za distribuciju.

Sada, kad distribucije poput Linux Minta I Ubuntu uživaju veliku pažnju i ostvaruju iznimne uspjehe, jako je teško zamisliti da ne dijele sve distribucije taj “dio kolača”.

Uzmimo za primjer Mandrivu. Ova cijenjena distribucija datira iz 1998, kad je nastala iz Red Hata pod imenom Mandrake Linux, koji je bio iznimno poštovana distribucija te ga se mnogi stariji korisnici sa sjetom prisjećaju (Mandriva je nastala 2005. kao rezultat spajanja francuskog Mandrakesofta i brazilske Conective). Ipak, posljednjih par godina za Mandrivu su bile burne. Strah od bankrota je čitavo vrijeme prisutan zahvaljujući sukobima dioničara kao i ostalim problemima.

Jedan od Mandrivinih glavnih problema je taj što nikad nije izrasla u nešto više od OS proizvođača. Veliki igrači u prostoru komercijalnog Linuxa (Red Hat, SuSE, Canonical) su ugradili Linux u svoje vizije.

Mandrivin problem nije taj što su prodali Linux, već taj što nisu izdržali kao održiva distribucija nego su postali samo još jedan klon Red Hata.

Naime, prostor za samostalne Linux distribucije postoji (Debian, Slackware), ali ne postoji prostor za proizvođača koji ne čini ništa osim prodaje OS-a i povezanih servisa. Činjenica je da je Linux istodobno slobodan kao u sintagmi “sloboda govora” isto kao i u sintagmi “besplatno pivo”, pa pokušaj da ga učinite neslobodnim u jednom ili u drugom smislu (gomilanjem vlasničkih aplikacija i/ili naplaćivanjem) implicira da se borbu sa kompanijama koje ima veću, aktivniju zajednicu i bolje cijene nego što možete ponuditi.
Doista, zato što je FLOSS dostupan za 0 kn, bilo tko tko ga naplaćuje bit će financijski iscijeđen.

Mnogi za problem vide ugovore o podršci.
“Čemu raditi vlastitu distribuciju za vlastite ugovore o podršci kad se možete vezati za slobodnu distribuciju koju niti ne morate održavati?”.

Iz tog razloga, smatram da razvijatelji Linux distribucija od početka moraju imati viziju, ideju kako će korisnici povećati svoju efikasnost koristeći slobodni i otvoreni softver, te onda oko toga graditi distribuciju.

Roberto Lim kao korijen Mandrivinih problema vidi fragmentaciju:

“Da postoji jedan standardni Linux desktop OS i jedno standardno sučelje te mogućnost da napredni korisnici mogu nadograditi operativni sustav raznim sitnim dodacima, zamijeniti korisničko sučelje sa čim žele, smatram da bi Linux kao desktop imao veće šanse za uspjeh. Bit ću tužan ako Mandriva propadne, ali možda su ova teška vremena potrebna. Naime, pročišćavanjem ćemo dobiti dominantni Linux desktop operativni sustav. U protivnom, mogli bismo ga i prestati zvati Linux, jednostavno ga nazivati Debian, Fedora, Mint I slični. Na koncu, za tipičnog korisnika, oni imaju jako malo sličnosti, a nazivati ih istim imenom vjerojatno još više zbunjuje ljude.”

Doista, “je li realno očekivati da proizvođači prežive nudeći identičan proizvod kao i ostali kad i u slučaju inovacije, svi ostali je mogu slobodno primijeniti u svoj proizvod?”, kaže Barbara Hudson.

“Ako postoji ijedna industrija koja vapi za sređivanjem, to su Linux distribucije. Surov je to svijet… Naime, sustav sponzoriranja vaše distribucije kupnjom CD-a i DVD-a je uništen brzim internetom. Model plaćene podrške je za većinu distribucija potpuni promašaj. Trebate ljude koji bi doslovno išli od vrata do vrata te vam je potreban “dobar glas” da biste dobili poslovne i ugovore s državnim tvrtkama.

“Poslovi s OEM tvrtkama također presušuju jer proizvođači ili imaju svoje OS-eve ili dolaze s predinstaliranim Androidom. Gomilanje servisa poput oblaka ne pomaže pošto postoje brojna platformski neovisna rješenja. Nagomilane glazbene te trgovine knjiga u elektronskom obliku ili hardver? Budite spremni mijenjati novac za udio u tržištu.”

Stvarni problem, kaže Hudson, je taj mijenja li distribucija svoj koncept. “Zašto ne bismo koristili web sučelje za odabrati što želimo (i paketi i prilagodbe) te ih skinuti”

Zapravo, počeci iskorištavanja tog potencijala su već vidljivi u online servisima za izgradnju koji vode računa o međuovisnostima za različite platforme. Izdavanje vlastite distribucije nikad nije bilo lakše, a ako vjerujete da je odabir dobar, on će s vremenom samo postajati sve bolji. Ako mislite da je trenutna situacija u kojoj možete birati između tisuća distribucija teška, niste ništa vidjeli!”, kaže Hudson.

“FOSS model naprosto ne funkcionira izvan poslovnih tržišta. Preko 300 milijuna $ treba za proizvesti Windows 7, oko 200 milijuna $ za OSX Lion, pa gdje će se naći kompanija koja bi uložila tolike svote novca u Linux? Odgovor je, jednostavno nećete naći takvu kompaniju zato što neće pokriti troškove, a jako je mali broj onih koji uspiju ostvariti profit.”

Prevedeno i objavljeno uz dozvolu LinuxInsider.com i ECT News Network. Copyright 2012 ECT News Network, Inc. Sva prava pridržana.

Izvor: http://www.linuxinsider.com

Preveo: F. Š.

“Mozilla vjeruje da web može otkloniti potrebu za vlasničkim sustavima za razvoj aplikacija. Kako bismo omogućili otvorenoj web tehnologiji da postane bolja osnova za buduće aplikacije na mobilnim i desktop platformama, moramo nadići ono što je trenutno moguće u web tehnologijama da izjednačimo, a ako je moguće i nadmašimo mogućnosti konkurentskih sustava za razvoj aplikacija. Želimo pronaći nedostatke koji sprečavaju web developere da naprave aplikacije koje su u svakom pogledu jednake nativnim aplikacijama rađenim za Android, iPhone i WP7.”

Cilj B2G-a je da otvorene web tehnologije zaobiđu kontrolu nad aplikacijskim okružjem, te da se umjesto toga koristi nešto što će biti otvoreno za sve i dosljedno u svom cilju. Projekt je još u ranoj fazi razvoja, s tek tri razvijatelja koji rade na njemu, stoga ga ne trebamo očekivati tako skoro, no vjerujemo u početnu komunikaciju i pomoć u nastojanju da se B2G izgradi u sve što može biti.

B2G nije baziran na Androidu ali koristi iste razvojne dodatke kao Android poput Linux kernela, pojedinih biblioteka i sl. kako bi se smanjilo opterećenje proizvođača opreme pri dolasku B2G-a na novi hardver. Za sada na projektu ima još dosta posla, poput uklanjanja postojećih grešaka u Firefoxu/Geckou, rad na WebAPI-ju i novim mogućnostima, te na pristupu i performansama kao i novim web aplikacijama.

Neke od planiranih mogućnosti su:

• Telefon
• SMS
• Upravitelj kontaktima
• Upravitelj kamerom/fotografijama/galerijom
• Čitač e-knjiga i uredskih dokumenata
• Igre…

Razlika između B2G-a i Chrome OS-a je u tome što B2G cilja na mobilne/tablet uređaje. Vjerojatno će se u početku odabrati uređaji bazirani na Tegra2 procesoru zbog njegove VP8 hardverske akceleracije, a s vremenom i ostali uređaji koji podržavaju novije Android verzije.

Autor: Petar K.

Izvor: wiki.mozilla.org, ostatic.com

Cilj ove iznimno zanimljive igre je pobijediti u post-apokaliptičnom mornaričkom ratu kontrolirajući naftne bušotine, osvajajući naftne platforme i uništavajući neprijatelje u zraku i vodi koristeći super-tehnologije koje tijekom igre možemo razviti.

OilRush je jedna od prvih igara nastalih je na Unigine engineu (prva je ruski MMORPG “Syndicates of Arkon” iz 2010. godine) koji je godinama “vani” i tijekom tih istih godina nas oduševljava veličanstvenom grafikom te nas baca u očaj masakrirajući nam grafičke kartice i sustav u cijelosti.

OilRush ima kampanjski mod, quick play mod (nešto kao skirmish u Red Alertu), a podržava i multiplayer preko LAN-a i preko Interneta. Igra dolazi bez DRM-a (Digital Rights Management). Također, dostupna je u 32-bitnoj i 64-bitnoj verziji.

Hardverski zahtjevi:

Minimalno:
CPU: 2 GHz
RAM: 1 Gb
GPU: NVIDIA GeForce 8600, ATI Radeon HD2600, Intel HD3000 (Windows ili Mac)
Video RAM: 256 Mb
Zvučna kartica: OpenAL kompatibilne
Prostor na disku: 3 Gb

Preporučeno:
CPU: 2.5 GHz+ dual-core
RAM: 2 Gb
GPU: NVIDIA GeForce GTX 460, ATI Radeon HD4850
Video RAM: 512 Mb
Zvučna kartica: OpenAL kompatibilna
Prostor na disku: 3 Gb

Sistemski zahtjevi
GNU/Linux : 2.6+ Linux kernel
GLIBC 2.11 ili noviji
X.Org X window system
Vlasnički AMD ili NVIDIA video driveri

Umjesto raznih screenshotova, pogledajte kako OilRush izgleda “uživo”:

Izvor: Phoronix

Autor: Frane Š.

Na prvi pogled i nakon jednodnevnog rada primjećuje se velika promjena u brzini samog grafičkog sučelja, odzivu aplikacija i prilično manje zagrijavanja mojeg Fujitsu AH530 laptopa. Ono što najviše privlači pažnju su upravo stvari koje svakodnevne zadatke čine lakšima. Primjećujem nekoliko promjena koja utječu baš na ovaj aspekt korisničkog života.

Ubuntuov Centar Softvera je dosta brži i lakši, ali još uvijek nije postigao razinu Synaptica. Prva asocijacija u radu s ovim programom je zbunjenost same aplikacije. Naravno, ovo je još uvijek razvojna verzija pa ne očekujte previše koliko god ga OMGUbuntu hvalio.

Izgled

Ambiance i Radiance su još uvijek aktualne teme. Korisnik i dalje ne može na jednostavan način instalirati i promijeniti temu, osim ako ne želi koristiti Dconf-editor ili instalirati Gnome-Tweak-Tool koji će sa sobom povući dosta sadržaja kojeg baš i ne želite.

Ali zato je Unity dobio par korisnih opcija koje će, ako ništa drugo, barem poštedjeti korisnika od instalacije raznih dodataka od kojih najčešće baš i nema koristi, a koji će ponekad čak i srušiti Unity. Dodane su dugo očekivane opcije podešavanja veličine ikona i isključivanja skrivanja Ubuntuovog Launchera.

Privatnost

Konačno, nekoliko vrlo dobrih opcija koje isključuju praćenje rada korisnika, a koje se mogu podesiti u nekoliko klikova. Omogućeno je isključivanje praćenja rada s aplikacijama, direktorijima i posebnim vrstama datoteka, kao i brisanje povijesti.

Zadani glazbeni svirač

Rhythmbox je ponovno glavni i odgovorni kada je u pitanju zabava u vašem domu. Pitanje je zašto je i bio izbačen iz prvog plana, s obzirom da drugi svirači nisi bili čak niti stabilniji. Primijeti se i mala promjena na klizaču za upravljenje glasnoćom.

Kvaliteta Unity Launchera i nekoliko zgodnih opcija

Kao što je i službeno priopćeno, može se primijetiti da su opcije u Unity Launcheru dobile na kvaliteti i bogatstvu. Pa desni klik sada vrijedi više:

HUD

Velika novost koja je nedavno na sva zvona prijetila promijeniti svijet, mada još uvijek ne znam kako, je HUD ili Head-Up Display. Ova novost zamjenjuje već postojeće opcije i aktivira se pritiskom na tipku Alt, a kako radi najbolje provjerite sami.

Glancanje i poliranje

Kako je još i prije početka rada na razvoju ove verzije najavljeno, glancanje i poliranje je prilično aktualno i lako se primijeti. Koliko će toga doista biti dostupno i upotrebljivo vidjeti ćemo u travnju. Nadam se da će biti upotrebljivije od 11.10 verzije!

Autor: Ivan Blagojević

Cycles Render Engine – Dodano je nekoliko novih mogućnosti, uključujući renderiranje slojeva i prolaza, renderiranje koristeći nekoliko grafičkih kartica i izbor pojedine grafičke kartice.

Odabir grafičke kartice

Motion Tracking – Dodana je mogućnost praćenja objekata, tako da je sada moguće rekonstruirati animaciju ili transformaciju objekata u sceni, a ne samo animaciju kamere. Uz ovo dolaze i druga poboljšanja alata za praćenje.

Praćenje objekata u Blenderu

UV Alati – Dodani su mnogi alati za uređivanje UV koordinata; napredni “stitch” alat koji omogućuje usklađivanje i spajanje UV otoka, mogućnost označavanja spojeva u UV editoru, alat za izračunavanje spojeva kod otoka, alat za oblikovanje, opuštanje ili stiskanje UV koordinata…

Novi "Stitch" alat

“Carve” Booleans – Uređivač booleana sad koristi Carve bibiloteku što bi trebalo donijeti puno bolje rezultate. Ova biblioteka je mnogo stabilnija i brža te rješava ograničenja stare. Sučelje je ipak ostalo nepromijenjeno, uređivač će samo raditi puno brže i davati bolje rezultate.

Game Engine – Korisničko sučelje mehanizma za igre je ispolirano, uređivanje tekstualnih objekata u korisničkom sučelju i kroz Python API je sada puno lakše, poboljšano je fullscreen i antialias renderiranje, zajedno s drugim promjenama.

Standalone Player u mehanizmu za igre

Collada – Dodana je kompatibilnost sa Second Life servisom te je moguć izvoz armatura, zajedno s drugim ispravcima vezanim uz transformacije i armature.

Python API – Matrice i vektori su poboljšani u nekoliko smjerova. Indeksiranje matrica je promijenjeno i prilagođeno standardnom označavanju tako da se sada koristi uobičajeni pristup redovima umjesto stupcima (mat[row][column] umjesto mat[column][row]). Omogućen je lakši pristup redovima i stupcima. Vektori sada imaju proizvoljnu veličinu, a matrice lijepo izgledaju u konzoli.

Uz sve već navedeno poboljšana je i kvaliteta bump mape, dodane su brojne mogućnosti dinamičkog bojanja, omogućeni duži nazivi i putanje, dodana mogućnost “drag and drop” razmještanja u nacrtu i brojna druga poboljšanja, a ispravljeno je i 205 bugova.

Na Ubuntuu i Linux Mintu Blender možete instalirati iz repozitorija:

sudo add-apt-repository ppa:cheleb/blender-svn
sudo apt-get update
sudo apt-get install blender

Ostali ga mogu preuzeti sa službene stranice.

Autor: Mario T.

Ova bitna nadogradnja donosi i brže dekodiranje na mašinama s više jezgri, putem grafičkog čipa ili na mobilnom hardveru. VLC je otprije poznat po podršci za velik broj različitih formata, a sada je dodatno proširen za HD i 10 bitne kodeke. Prošireni su i podržani uređaji, uključujući BluRay, koji je ipak još uvijek u eksperimentalnoj fazi.

Redizajniran je i upravitelj titlovima, koji sada imaju kvalitetniji prikaz. Navedimo još podršku za video datoteke unutar RAR arhiva, nove video filtere, proširene mogućnosti vezane uz video izlaz te više stotina ispravljenih grešaka iz prethodne verzije.

VLC 2.0 možete preuzeti s web adrese http://www.videolan.org

Autor: I. G.

Scientific Linux

U Scientific Linuxu ćete tako naći: podršku za Intelove bežične kartice, MadWIFI, NDISwrapper, Oracleovu Javu i JDK, IceWM 1.2.37, KDE 4.3.4, OpenOffice 3.2.1, podršku za R jezik i brojne statističke alate, podršku za brojne FS-ove, OpenVPN, VPNC, PPTP, multimedijske alate (gstreamer-ffmpeg, Flash) i Alpine email klijent.

Glavni developeri ove distribucije su Fermi National Accelerator Laboratory i CERN.
Scientific Linux možete preuzeti sa službene stranice.
Dostupne su 32 i 64 bitne verzije, a možete preuzeti Live CD ili Live DVD slike.

Više pročitajte u službenoj najavi.

Izvor:Distrowatch

Autor:B.S.

Debian s LXDE desktopom

Ako planirate skoro vlasništvo ove zanimljive i jeftine naprave ovaj operativni sustav možete preuzeti s njihove službene stranice. (Preporučamo skidanje torrenta.)
Podsjećamo da je u trenutnoj izradi i XBMC koji će od ovog malog računala napraviti pravi HTPC.
Sada nam preostaje samo čekati da Raspberry Pi krene u prodaju. Nadamo se da ste uspjeli uštediti tih tridesetak dolara.

Izvor:Ubuntuvibes

Autor:B.S.

Slična je stvar i s Androidom. Možda nemamo na raspolaganju nekoliko grafičkih sučelja, ljuski itd, no danas postoje stotine Android “distribucija” iliti ROM-ova, koje možemo na različite načine prilagoditi svojim potrebama, što opet ovisi o znanju i volji pojedinca. Jedan od tih načina smo opisali u prethodnom članku, u kojemu smo natjerali Android da donekle imitira Windows Phone 7. Ovaj put je na redu pretvorba Androida u iPhone. Za transformaciju u iPhone nemamo prevelik izbor aplikacija kao kod prethodne transformacije, ali ćemo svejedno dati sve od sebe da prijatelje ponovno zavarate svojim mobitelom.

Na raspolaganju imamo nekoliko launchera, a većina njih se usredotočila samo na imitaciju iOS sučelja, dok su im druge mogućnosti vrlo slabe. Ipak smo pronašli jedan koji će zadovoljiti i najzahtjevnijeg korisnika – kako izgledom, tako i mogućnostima. Njegovo ime je Espier Launcher.

Espier Launcher

Espier Launcher nema tzv. “app drawer” kao drugi Android launcheri, nego su aplikacije poslagane na radnoj površini, baš kao na iPhoneu. No i dalje možemo dodati bilo koji widget ili prečac na homescreen. Popisom aplikacija možemo upravljati kako nam odgovara; dugim pritiskom na bilo koju ikonu otvaramo “edit mode” u kojemu možemo promijeniti redoslijed aplikacija, deinstalirati ih, stvoriti i uređivati mape i promijeniti ikone na docku. Ako povučemo prstom prema gore otvaramo popis nedavno pokrenutih aplikacija, kao i widget za upravljanje energijom kojim kontroliramo wifi, mobilni internet, osvjetljenje zaslona, bluetooth, autorotaciju i zvuk.

Podešavanje Espier launchera

Espier Launcher (kao i iPhone) ima i ugrađenu tražilicu koja olakšava traženje aplikacija, podataka, kontakata, interneta itd. Najzanimljivija je mogućnost korištenja orijentacijskog senzora u edit modu. Kada pokrenemo edit mode, držimo neku ikonu pa naginjanjem mobitela možemo listati zaslone. Ako imate neki slabiji mobitel i želite poboljšati performanse ovog launchera, možete jednostavno isključiti animacije i tražilicu ako vam usporavaju rad. Sve u svemu, Espier Launcher je vjerna imitacija onog na iPhoneu, sadržava više mogućnosti nego drugi iPhone imitatori, a k tome je i besplatan.

Druga aplikacija također dolazi iz Espier studija. To je Espier Browser, koji donekle imitira Safari na iPhoneu, no upravljanje zabilješkama je isto kao i upravljanje ikonama na Espier Launcheru (odn. iPhoneu). Dugim pritiskom na ikonu pokrećemo edit mode u kojemu možemo promjeniti redoslijed, stvarati mape, brisati zabilješke itd., dok je iskustvo surfanja slično onome na iPhoneovom Safari pregledniku.

Espier Browser

Nadalje, dolazimo do odabira tipkovnice gdje imamo nekoliko izbora; možemo instalirati jednu od imitacija iPhone tipkovnice, ili neku drugu tipkovnicu i dodatnu iPhone temu za nju. Od imitacija najviše nam je zapela za oko iPhone Keyboard Emulator.

iPhone keyboard emulator

Ne raspolaže brojnim mogućnostima, ali vrlo dobro kopira izgled iPhone tipkovnice, a zauzima tek nekoliko MB. Drugi izbor je instalacija neke druge samostalne tipkovnice i njene iPhone teme, gdje smo opet imali na raspolaganju različite tipkovnice, ali smo se odlučili za SlideIT Soft Keyboard i njenu iPhone temu, koja izgleda ovako:

SlideIT tipkovnica

Zašto SlideIt tipkovnica? Zato što posjeduje čitav niz mogućnosti, 45 jezičnih paketa (a među njima i hrvatski), “pisanje glasom”, prepoznavanje rukopisa i još dosta toga.

Sada je na redu aplikacija za slanje poruka. Iako i u ovom segmentu postoji nekolicina aplikacija koje bi dostojno mogle obaviti ovaj zadatak, odabrali smo chompSMS zato što po defaultu pruža slično iskustvo kao na iPhoneu, dok je na drugim aplikacijama potrebno skinuti dodatne teme ili proširenja.

ChompSMS

Ovdje možemo podesiti brojne opcije, promijeniti font, temu, pozadinu, način obavještavanja, sigurnosne postavke, stvoriti sigurnosnu kopiju postavki i još mnogo toga.

Ako želimo iste notifikacije kao na iPhoneu, instalirati ćemo iPhone Notifications aplikaciju. Vjerujemo ipak da je Androidov sustav obavijesti puno bolji, no tko voli nek´ izvoli.

iPhone Notifications

Zadnja aplikacija kojom ćemo zapanjiti naše prijatelje je Magic Locker i njegova iPhone tema.

Magic Locker

Magic Locker nam omogućava podešavanje raznih postavki, kao što je postavljanje sigurnosne zaštite i posebnog wallpapera, onemogućavanje home tipke i tipki za glasnoću, postavljanje različitih prečaca na lockscreen itd. Postoji ogroman broj tema za Magic Locker, a iPhone tema će upotpuniti cijelu ovu priču.

I završili smo s transformacijom vašeg Android ljubimca u iPhone.

Neki će se vjerojatno pitati čemu činiti svetogrđe i pretvarati Android u neki drugi sustav, pa dajemo odgovor: Jednostavno zato što se može.

Autor:Mario T.