Udruženje Linux korisnika Novog Sada – LUGoNS i Univerzitet u Novom Sadu, Katedra za Električna merenja i metrologiju organizuju #CryptoParty 01? – #CrpytoParty 01!

“Privacy is necessary for an open society in the electronic age. Privacy is not secrecy. A private matter is something one doesn’t want the whole world to know, but a secret matter is something one doesn’t want anybody to know. Privacy is the power to selectively reveal oneself to the world. “

Eric Hughes, A Cypherpunk’s Manifesto [1993]

CryptoParty

CryptoParty je svetska serija AdHoc događaja usmerenih na širenje informacija i znanja o privatnosti, sigurnosti i alatima za kriptovanje.
Kripto alati mogu biti nerazumljivi, a pojmovi lukavi. Saznajte kako odbraniti svoju privatnost i biti anoniman online. Zaštita vaših podataka, informacija i privatnosti je od velike važnosti. Na različite načine štitimo fizičke objekte poput automobila, kuća i kreditnih kartica. Ali kako da zaštitimo sebe i svoje podatke na internetu? I kako da znamo kome verovati i koliko? Cryptoparty je otvorenog tipa. Uči ćemo jedni od drugih i učiti zajedno.

Šta?

Raspravljaćemo zašto su kriptografija i anonimnost važni danas. Instaliraćemo online alate za anonimnost. I na kraju pokazati kako da zaštite svoju elektronsku poštu.

Gde? Kada?

Univerzitet u Novom Sadu
Fakultet tehničkih nauka – FTN
Trg Dositeja Obradovića 2
učionica broj 208, drugi sprat
Subota, 25. maj od 15.00h do 20.00h

Tko?

CryptoParty je za svakoga, nije potrebno prethodno tehničko znanje. Studenti, umetnici, deca, geek-ovi, novinari i bilo ko drugi ko je zainteresovan može se pridružiti.

Ponesite!

Laptop, tablet, telefon, USB stik

Izvor: lugons.org

U usporedbi s betom2, beta3 je svakako veliki korak naprijed. Dodano je puno novih stvari i ispravljeno puno bugova. Prije svega, freeopen.net je dobio prepoznatljiv izgled i funkcionalno okruženje. Omogućeno je lako praćenje i dodavanje novog sadržaja. Dovoljno je samo mišem kopirati i zalijepiti željeni sadržaj ili dio stranice na freeopen.net.

Glavne promjene u trećoj beti su:

• Redizajn stranica – stranice sad izgledaju znatno bolje te su daleko preglednije.
• ActiveWall – centralna stranica na kojoj se direktno prikazuju sve novosti s favorit liste ActiveUsera. Ova stranica ima svrhu i postoji jedino kada ste umreženi s nekim ActiveUserom koji je zaista i aktivan (objavljuje tekstove o distribucijama, blogove, videomaterijale i slično).
• MyPanel – koji se sad kod ActiveUsera nalazi na početnoj stranici (Home), a kao padajući meni na svim ostalim stranicama (i kod Usera i kod ActiveUsera)
• ActiveRoom – za sad samo javni razgovori sa svim članovima (u razvoju).
• Recommend for add – modul koji nam preporučuje ActiveUsere; jako korisna stvar.
• Chat – privatni razgovor s ostalim članovima (Trenutno je moguće komunicirati sa svima. Kasnije će biti moguće komunicirati samo s prijateljima)
• Pretraga bloga – od sad je moguće pretraživati i blogove (ovo je bio veliki propust u beta2 ranijim verzijama)
• Najave – Omogućeno je jednostavno dodavanje najava za buduće događaje (sastanci, važni događaji, najave izlazaka distribucija, aplikacija … )
• i naravno ispravljeno je jako puno bugova

Ukratko, jako puno posla je odrađeno. freeopen.net je na ovaj način postao znatno zrelija i možemo slobodno reći potpuno funkcionalna mreža (ili kako ga mi drukčije nazivamo Aktivan Web Portal).

Pozivamo sve zajednice, portale, forume, developere … (sve koji imaju što za reći ili znaju gdje se nešto može čuti ili reći o slobodnom softveru) da doprinesu razvoju mreže, da objavljuju vijesti, događaje, da najavljuju predstojece manifestacije itd.
 
Autor: Z.B.

Dozvole

Unix kao i Unixoidni operacijski sustavi, se razlikuju od ostalih operacijskih sustava ne samo po činjenici da se radi o multi-tasking operacijskim sustavima, već i po tome što su to multikorisnički sustavi.

Unix i Unixoidi su multikorisnički operativni sustavi

No, što to znači? To znači da više od jednog korisnika može istovremeno koristiti računalo; dakle, ulogirani korisnik se ne mora odlogirati kako bi se drugi ulogirao – mogu zajedno koristiti računalo.

Iako vaše računalo ima samo jednu tipkovnicu i monitor, ne znači da je striktno namjenjeno jednom korisniku. Na primjer, ako je vaše računalo spojeno na Internet ili u lokalnu mrežu, ostali korisnici mu mogu pristupiti preko servisa poput Telneta ili SSH-a te tako koristiti računalo i njegove procese.

Udaljeni korisnici mogu čak i pokretati X aplikacije. Takve aplikacije će se izvršavati na vašem računalu, no vi ih nećete vidjeti, već će se one pojaviti na zaslonu udaljenog korisnika koji ih pokreće. To je jedna od odlika X.org servera. Multikorisnička podrška nije novo svojstvo Unixa, već je značajka integrirana od najranije faze njegova razvoja. Ako se sjećate okoline u kojoj je Unix razvijan, još s početka našeg druženja, tada ovo ima smisla. Prije nego su računala postala osobna bila su glasna, ogromna i centralizirana, najčešće smještena u podrumu ili na nekom katu sveučilišta s terminalima za pristup strateški postavljenim po sveučilištu. Takvo računalo je moralo podržavati multikorisnički rad. Kako bi takav način bio i praktičan, trebalo je razviti i način zaštite korisnika od ostalih korisnika. Nije se moglo dopustiti da pogreške jednog korisnika utječu na rad računala ili pak na podatke drugog korisnika. Stoga su smišljene korisničke dozvole s kojima ćemo se sada i upoznati.

• chmod – modificira pristup dokumentu
• su – korisnik postaje super user
• chown – mijenja vlasništvo nad dokumentom
• chgrp – mijenja vlasničku grupu dokumenta

Dozvole datoteke

Linux koristi istu shemu pristupa dokumentima i vlasništva nad njima kao i Unix.

Svaki dokument i direktorij na vašem računalu ima određena prava pristupa i korištenja za svakog korisnika i korisničke grupe korištene na vašem računalu. Korisnička prava mogu se dodjeljivati i mijenjati za svakog korisnika ili grupu posebno. Prava mogu biti dodijeljena za čitanje, pisanje, izvršavanje ili pristup nekom dokumentu ili direktoriju. Kako bi vidjeli korisnička prava nekog dokumenta koristimo naredbu ls.

 ls – l dokument.txt

Ova će nam naredba ispisati kome pripada dokument, koja prava taj korisnik ima, kojoj grupi dokument pripada, koja prava imaju pripadnici te grupe, te što s tim dokumentom mogu ostali korisnici.

chmod

Ova naredba se koristi za izmjenu dozvola datoteke ili direktorija. Za korištenje ove naredbe specificirate željenu razinu pristupa te željeni dokument kojem želite promijeniti razinu autorizacije.

Postoje dva načina putem kojih razina autorizacije može promijeniti, no ovdje ćemo proći samo jedan.

Kako bi lakše shvatili dozvole, pokušajte ih zamisliti kao serije bitova jer upravo tako ih i računalo doživljava. Evo i kako to radi:

rwx rwx rwx = 111 111 111

rw- rw- rw- = 110 110 110

rwx — — = 111 000 000

i tako dalje

rwx = 111 binarno = 7

rw- = 110 binarno = 6

r-x = 101 binarno = 5

r– = 100 binarno = 4

Ako svaki od tri seta autorizacije prikažete kao znamenku dobivate ideju kako se razine autorizacije mogu izmijeniti. Na primjer, izmijenit ćemo razinu autorizacije našoj dobro znanoj datoteci datoteka.txt. Dakle, našoj datoteci želimo dati da samo vlasnik ima pravo čitanja i izmjene te je također želimo zaštititi od drugih korisnika. To ćemo napraviti na sljedeći način:

chmod 600 datoteka.txt

U daljnjem nastavku donosim tablicu koja pokriva sve uobičajenije primjene. Za više informacija proučite manual chmod naredbe.

777 (rwxrwxrwx) Nema restrikcija, svi mogu sve.

755 (rwxr-xr-x) Vlasnik može čitati, izmjenjivati i pokretati. Ostali korisnici mogu čitati i pokretati.

700 (rwx——) Vlasnik može čitati, izvršiti i mijenjati. Ostali korisnici nemaju nikakva prava.

666 (rw-rw-rw-) Svi korisnici mogu samo čitati i izmijeniti.

644 (rw-r–r–) Vlasnik može čitati i izmijeniti, svi ostali mogu samo čitati.

600 (rw——-) Korisnik može samo čitati i izmijeniti, svi ostali korisnici nemaju nikakva prava.

Dozvole direktorija

Naredba chmod se također može koristiti za izmjene ovlasti nad direktorijima.

U većini slučajeva shema za izmjenu ovlasti je ista kao i kod datoteka, no izvršavanje se vrši na drugačiji način. Evo i nekoliko zgodnih primjera za direktorije.

777 (rwxrwxrwx) Nema restrikcija. Jako loša ideja.

755 (rwxr-xr-x) Vlasnik ima pun pristup, ostali mogu samo vidjeti ovaj direktorij.

700 (rwx——) Vlasnik ima sva prava, ostali korisnici ne mogu ništa.

Super user

Kako bi se izvršile neke radnje prilikom administriranja sustava, potrebno je postati super korisnik.

Root korisnik može sve!

No, korisnik ne bi smio ostati ulogiran kao super korisnik (bili ste upozoreni i to ne samo od mene!).

U mnogim distribucijama postoji program koji vam daje trajan pristup super korisničkom, odnosno, korijenskom računu. Taj program se zove su. Su je kratica od switch user, međutim budući da se najčešće koristi sam, tj. bez dodatka imena korisnika, sinonim je prebacivanju u korijenski račun.

Kako bi postali super korisnik (root) jednostavno u terminal upišete su te unesete svoju root lozinku. Nakon toga ste root korisnik. Za povratak u svoj korisnički račun upišete exit ili pritisnete ctrl+d.

U nekim distribucijama, poput Ubuntua, ovaj program je maknut te se koristi druga metoda – sudo.

Sudo se koristi i kod ostalih distribucija i to za trenutno izvršavanje neke datoteke, no ne i za cijelo administriranje sustava. Prilikom unosa sudo naredbe, za razliku od naredbe su, korisnik ne unosi root lozinku već svoju korisničku lozinku. Za uspješno korištenje sudo naredbe korisnik mora biti član wheel grupe, te mora biti uređena datoteka sudoers.

Promjene vlasništva

Naredbom chown možete promijeniti vlasnika nekog dokumenta ili direktorija.

Evo i primjera. Želimo promijeniti vlasnika nekog dokumenta.

Za to trebamo ući u root način rada, te unijeti naredbu chown za kojom slijedi ime korisnika za kojeg želimo da bude novi vlasnik dokumenta, te samo ime dokumenta kojeg želimo dodijeliti:

chown korisničko_ime dokument

Nakon izvršavanja, naredba nas vraća u novi redak, te možemo izaći i vratiti se prijašnjoj sesiji.

Na isti način se mijenjaju i vlasništva nad direktorijima.

Promjene vlasništva grupa

Također se mogu mijenjati i vlasništva grupa nad datotekama. Za to se koristi naredba chgrp.

Evo i primjera:

chgrp korisnička_grupa dokument

Da bi korisnik mogao koristiti ovaj dokument mora biti član grupe kojoj dokument pripada.

Ovim ujedno i završavamo naše druženje kroz terminal. Možda se kasnije sretnemo još jednom, u nekoj dalekoj galaksiji ili u nekome od paralelnih univerzuma, a dotle, hvala vam na druženju i svako dobro.

Da bi vas poštedjeli glavobolje i nepotrebnih koraka, predstavljamo vam mali programčić NitroShare koji će vam skratiti muke i umjesto vas obaviti poslić prebacivanja podataka s jednog računala na drugo.

NitroShare je besplatan mali program, podržan na svim većim operativnih sustavima, s glavnom namjenom da se ponaša kao posrednik (mini server) u prijenosu podataka između dva računala međusobno spojena u lokalnoj mreži (LAN-u).

Nakon instalacije, pri prvome pokretanju programa, program vas korak po korak vodi kroz podešavanje postavki te na automatsko povezivanje računala između kojih želite obaviti razmjenu podataka.

Poslati podatke nikada nije bilo lakše! Možete koristiti standardnu metodu preko izbornika koji vas pita koji podatak ili direktorij želite poslati, ili metodu povuci/pusti (drag ‘n drop). Nakon odabira datoteke prijenos kreće automatski.

Program ima par sitnih, lijepo osmišljenih dodatnih funkcija poput generiranja potvrdne sume (checksum) za provjeru točnosti podataka pri slanju i opcije komprimiranja podataka prije slanja kako bi prijenos bio još brži i pouzdaniji.

Ovaj program je idealan za prijenos malih podataka (do par megabajta), točno do one granice “bi, ne bi posezao za USB stickom“.

Autor: Mijo

U broju 11 časopisa Libre Dejan Petrović, autor ovog programa, opisuje svoj uradak i daje ga na korištenje svekolikom Linux pučanstvu. Priznajem, skinuo sam sve brojeve, ali nisam ih pročitao u cijelosti (moja greška).

Nego, da vam predstavim ovaj mali izvrsni radio player onako kako ga ja doživljavam:

Na našem forumu (čitaj: nepresušni izvor informacija o slobodnom softveru) nalazim preporuku jednog člana i odmah upisujem u “Google Search” ime “Izvrsni Mali Radio Player“. Već u prvom rezultatu nalazi se link koji vodi na preuzimanje datoteke.
Samo jedan klik na “Download” i evo je u “/home/vlado/Downloads“.

Nakon instalacije slijedi podešavanje postavki. U “All countries” biram “Croatia” i ovaj veliki-mali program pronalazi radio postaje moje zemlje.

Velik broj domaćih radio stanica na žalost nije podržan. Moji favoriti rade od prve, a vjerujem da će iskusniji korisnici pokrenuti i ostale upisivanjem točnih adresa streamova kod dodavanja stanice u popis. S ostalim zemljama s popisa je stvar nešto bolja, ali ima i tamo puno “mrtvih” stanica.
Postoje dva načina biranja radio stanica – po državi i po žanru. Primijetio sam da u popisu po vrsti glazbe postoji više živih stanica i fakat, ako slušate određenu vrstu glazbe, imate veliki izbor. Ako mene pitate, trenutno me lagano “ubija” Blues.

Opcije sa skinovima meni su zakon, jer se volim igrati s izgledom svega. Iako nisam ljubitelj Apple proizvoda, sada mogu imati pravi iPod na svom laptopu.

Ipak vraćam se na Ubuntu skin jer ne bi bilo fer prema mojoj temeljnoj distri da vrti neke iPodove.

Postoje tu još i mnogi drugi.

Klikom na omiljenu radio stanicu, program trenutno pali radio. Malen je ali brz i učinkovit.
Isprobajte. Cijena? Prava sitnica, nekoliko klikova mišem.

Službena stranica projekta: klik

Vrijeme je da se polako izvučemo iz svojih soba, podruma, garaža i priključimo ostatku pučanstva na ispijanju kava, pivica, šetnji prirodom, vožnji biciklom i nabijanju lopte po travnjaku. Naravno, za sve to je nužna pravilna garderoba a svi znamo da jedan LZS-ovac prezire izići pred ljude u bilo čemu osim u LZS majici!

Prošlogodišnje ste najvjerojatnije već iznosili a ako i niste, nećete si valjda dozvoliti da vas uhvate u starom modelu LZS majice?!

Upravo zbog gore navedenih razloga pokrećemo natječaj za dizajn ovogodišnje LZS majice! Natječaju mogu pristupiti svi koji znaju koristiti neki od programa za crtanje i obradu slika, a usto su još kreativni i svoju kreaciju znaju pretočiti u oku primamljiv uradak.

U ovakvu majicu ubacite vaš dizajn! Budite i vi dio LZS legende!!!

Primamo sve uobičajene slikovne formate i pdf, a najviše preferiramo svg koji se kao što mu ime kaže da povećati proizvoljan broj puta. Ukoliko niste majstori od Inkscapea, nastojte svoju png, jpg, ili pdf kreaciju izraditi u što pristojnijim dimenzijama kako bi slika što ljepše izgledala na novim majicama. Preporučamo 2000×2000 piksela.

Bilo bi jako pohvalno da u vašu viziju LZS majice uklopite i našu web adresu, a HOW logotip isto tako ne bi bio naodmet. Nećemo ograničavati vašu kreativnost pa vam dozvoljavamo da po želji dizajnirate prednju i stražnju stranu majice. Međutim, računajte da si majice trebaju moći priuštiti i prosječni Linuxaši, tako da se ograničite na tri do četiri boje.

Pristigle slike ćemo objavljivati na našem forumu.

Natječaj kreće danas, a završava 30.05.2013 u ponoć. Po završenom natječaju birana i vrlo sposobna LZS komisija će odabrati pet najboljih uradaka. Potom ćemo na našem forumu upriličiti glasovanje za najbolji dizajn. Glasovanju će moći pristupiti svi forumaši.

Završetkom natječaja naravno slijedi ono čemu se svi veselite. Majice ćete moći kupiti na našim web stranicama, a potom ćete i ove sezone izazivati zavist onih modno osvještenih koji su na žalost propustili ovu divnu akciju LZS-a.

Ukoliko vam zatreba kliknite za službeni logotip LZS-a, i HOW-a.

Ako je vjerovati DistroWatchu, Mageia je prilično popularna distribucija Linuxa. Doduše, na prave korisnike još nismo naišli, što pomalo baca sjenu na drugo mjesto u statistici DistroWatcha, ali svejedno može se reći da ljudi imaju poprilično prijateljski stav prema ovoj mladoj distri i svi očekujemo da ona preuzme zasluženo mjesto posrnule Mandrive.

Ovaj fork Mandrive, nastao nakon katastrofalnih poteza njezine uprave u posljednjih dvije-tri godine, u ovom bi izdanju mogao postati ozbiljna i upotrebljiva distribucija. Dosadašnja iskustva korisnika ove distre bila su prilično šarolika, no nažalost su uglavnom govorila o nezrelosti i stav većine bio je da se ipak pričeka sljedeća verzija koja bi trebala pružiti bolje i stabilnije iskustvo korisnicima.

I nakon godinu dana razvoja, od prekjučer dostupno je treće izdanje Mageije. Možda će nam ova verzija konačno pružiti stabilno i dobro iskustvo i opravdati drugo mjesto na DistroWatchu?
Što nam donosi novoga?

Pogledajmo:

• RPM je nadograđen na verziju 4.11. Nadograđen je urpmi i Rpmdrake.
• Nova Mageia dolazi s 3.8 kernelom
• GRUB je i dalje zadani bootloader, GRUB 2 je dostupan onima koji ga žele isprobati
• Od sučelja su dostupni KDE 4.10.2, GNOME 3.6, XFCE 4.10, te LXDE 0.5.5
• Tijekom instalacije možete uključiti repozitorije nonfree i tainted s neslobodnim softverom te podrškom za multimediju
• Također je tijekom instalacije moguća i promjena veličine NTFS particije
• Za uredske poslove brine se LibreOffice 4.0.3
• Najnovija Mageia podržava Steam za Linux
• Novi je logo i distribucije
• Dodana je podrška za Btrfs

Najnoviju verziju Mageije možete preuzeti sa službene stranice. Detaljnije o novostima pročitajte u službenoj objavi.

Dostupni su LiveDVD, te LiveCD ISO koji može služiti i za instalaciju distribucije te DVD i CD koji služi isključivo za instalaciju. Mageia podržava 32 i 64-bitne sustave.

Onima koji žele Mageiju pokrenuti s USB-a savjetuje se upotreba naredbe dd, jer ju Unetbootin neće ispravno postaviti na USB.

Dana 21.5.2013. na Veleučilištu u Rijeci će se po prvi puta održati Dani otvorenog koda. Dani otvorenog koda predstavljaju konferenciju otvorenog tipa na kojoj mogu prisustvovati svi koji su zainteresirani u otvoreni svijet informatike i elektrotehnike. Predavanja koja će se održati biti će na temu informatike, telematike, elektrotehnike, softvera otvorenog koda, međunarodnih standarda, razmjene iskustava i o međunarodnim organizacijama.

Među poznatim predavačima je i Ivan Guštin (Hrvatska udruga Linux korisnika). Svi koji imaju radove i zainteresirani su za izlaganje na konferenciji neka se jave do petka 17.5.2013. na mail nanic@veleri.hr .

Pogledajmo i listu izlaganja:

Početak događanja je u 13 i 30 sati, u dvorani 401 (četvrti kat, kad stignete na vrh, desno i na kraj hodnika). Više informacija potražite na web stranicama student.veleri.hr.

Pogoni ga mobilni operacijski sustav Sailfish, razvijen na bazi upravo MeeGoa, kojega su, podsjetimo, tada razvijali giganti kao Nokia i Intel.

Jolla je danas predstavila mobitel koji još uvijek znamo samo po kodnom imenu – „The other half“, odnosno u prijevodu „druga polovica“. Dio specifikacija je poznat: uređaj ima 4,5 inčni zaslon zasad nepoznate rezolucije, kameru od 8 MP, podršku za brzu 4G LTE mrežu, 16 GB interne memorije za pohranu podataka te očito potreban utor za microSD memorijsku karticu, izmjenjivu bateriju i stražnji poklopac dostupan u različitim inačicama. Specifikacije procesora, kao ni grafičke jedinice, radne memorije i sl., nisu poznate (znamo samo da će raditi na dvije jezgre). Mobitel će biti dostupan u nekoliko živopisnih boja po preporučenoj cijeni od 399 eura.

Posebna zanimljivost oko novoga, zapravo možemo reći i forkanoga operacijskog sustava jest da će moći izvoditi aplikacije napisane za Android, što im u početku daje golemu prednost naspram konkurencije, ali i šamar u lice skepticima koji  ovomu modelu ne predviđaju sjajnu budućnost. Kako će se aplikacije za Android izvoditi, još nije poznato, vjerojatno slijedeći model kojeg ima BlackBerry Z10. Istaknuto je i da se OS uveliko oslanja na tehnologiju upravljanja gestama.

Pogledajmo i video gdje proizvođači pozivaju na sudjelovanje u tzv. „pre-order“ kampanji i stvaranju zajednice. Svi ste pozvani, bilo da razvijate aplikacije za mobitele, radite kao dizajner koji može pridonijeti kreativnim stilovima za ovaj OS, pišete za razne tehnološke blogove i tako širite vijest ili nešto drugo. Napominju kako je Jolla zapravo pokret i pozivaju da se uključite u „pleme“, dva izraza koji sami dovoljno govore koliko Jolla zapravo ovisi o zajednici i koliko ju žarko želi okupiti. Što se tiče „pre-order“ kampanje, ona je trenutačno u nekom poluživotu, a prve primjerke u prodaji možemo očekivati tek krajem godine.

http://www.youtube.com/watch?v=sduBRkYQ9eY

Mnogo očekujemo od ove ekipe, posebno ako se udica dobro baci i tako stvori tražena zajednica. Kakvo god mišljenje imali o Jolli, ne možete protiv argumenta da je još jedan proizvod na konkurentnom tržištu dobra stvar, bez obzira na njihove daljnje uspjehe ili neuspjehe.

Ako se na Windowsu slučajno ne snađete u određenom programu, lakim googlanjem nalazite stotine ako ne i tisuće zamjenskih programa od kojih će vam jedan sigurno biti po volji. Tu „zavjeru i praznovjerje“ u ovom ćemo članku pokušati pobiti nabrojivši neke programe koji rade iste stvari kao i njihovi „klonovi“ na Windowsima te ćemo vam pokušati prikazati da je i na Linuxu video encoding jednako moguć kao i na Windowsima. Pa krenimo redom od nekih najpopularnijih i korisnicima najpoznatijih aplikacija:
 

• Handbrake

Za Handbrake ste sigurno svi čuli, ako ne izravno onda neizravno u nekom usputnom razgovoru bilo na nekom forumu, IRC-u ili jednostavno hodajući gradskim ulicama.   Handbrake je program koji trenutačno podržava H.264 (x264), MPEG-4 i MPEG-2 konverziju videa, dok je podrška za XviD kodek ukinuta jer ga je u neku ruku vrijeme pregazilo, te ga je zamijenio sve popularniji kodek x264. Od audio enkodera podržava gotovo svaki mogući kodek koji možete zamisliti, bio on AC3, DTS, AAC, MP3 ili što slično. Handbrake možete rabiti u GUI (handbrake-gtk) ili CLI (handbrake-cli) načinu rada, no primijetite da ne postoji handbrake-qt tako da bi program na grafičkom sučelju KDE mogao malo ružnije izgledati, ali i to se da srediti. Handbrake je podržan na svim većim operacijskim sustavima te ga možete potpuno besplatno preuzeti sa službenih stranica, no imajte na umu da za što bolji encoding redovito osvježujete biblioteku libx264 jer se x264 konstantno razvija i poboljšava. Za više informacija posjetiti njihovu službenu stranicu i proučite njegove ostale čari. S ovim  smo programom na neki način uklonili našega najvećeg neprijatelja, MeGUI, no paradoks je u tome što je i MeGUI open-source, ali ne postoji inačica za Linux, dok se s eksperimentiranjem preko Winea ruši a konačni videouradak nije nešto poseban.

• Avidemux

Avidemux je uređivač videozapisa koji ne služi isključivo kao čisti videokonverter, poput Handbrakea, nego se može rabiti i kao uređivač kod završnoga rekodiranja videa te se u njemu može nešto dodatno spojiti, namjestiti i podesiti. Kao i Handbrake, dolazi na svim većim operacijskim sustavima i potpuno je besplatan, ali za razliku od Handbrakea, podržava i kodek XviD te uz avidemux-cli, avidemux-gtk postoji i avidemux-qt način rada, tako da ne morate brinuti za izgled sučelja.   Avidemux, kao i tutorijale za njega,  možete preuzeti sa službene stranice. Sve u svemu zgodna mala stvarčica.
 

• MKVToolNIX (MKVMerge)

MKVToolNIX ili MKVMerge je program koji vam, dobro pogađate, ponajprije omogućuje detaljniji rad ili „razbijanje“ i rastavljanje vašega mkv uratka na dijelove i dodatno uređivanje.   Pomoću ovoga programa možete u vaš već finalni H.264 (x264) koji ste smjestili u mkv kontejner dodavati podnaslove tako da budu zalijepljeni unutar filma, možete vaditi ili dodavati dodatne audiozapise itd. MKVToolNIX je dostupan na svim većim operacijskim sustavima. Za detaljnije informacije o njemu i njegovu radu posjetite službenu stranicu.
 

• DeVeDe

DeVeDe je alat za konverziju avi, mkv, mpeg i ostalih videoformata u prave DVD5 ili DVD9 filmove, uz dodavanje podnaslova i moguću konverziju zvuka. Jedini je nedostatak nemogućnost izrade potpuno interaktivnih DVD izbornika poput onih koje vidimo na profesionalno izrađenim DVD filmovima.   Za više detalja posjetite njegovu službenu stranicu.
 

• 2ManDVD

2ManDVD je, po mojem sudu, naprednija inačica alata DeVeDe, tj. pruža više opcija poput izrade interaktivnih izbornika i podizbornika, dodavanje podnaslova, izrade videopoglavlja, konverzije zvuka i slično. Jedino što mu zamjeram jest to da je u film moguće dodati samo jedan podnaslov.   Za više informacija posjetite njegovu službenu marežnu stranicu.
 

• DVDStyler

DVDStyler je ujedinio sve dobre strane spomenutih programa i isporučio ih pod svojim imenom. DVDStyler uz osnovne funkcije kao što su konverzija filmova iz avi, mkv, mpeg i ostalih video formata u DVD5 ili DVD9 format te konverzija zvuka u sve moguće audiokodeke, ide korak dalje i daje nam potpunu slobodu u izradi interaktivnih izbornika DVD-a.   Za svaki pojedini izbornik i podizbornik  možete dodati svoje pozadinske slike te ih međusobno povezati u hijerarhijsku strukturu. Na vaš DVD možete dodati gumbe, više audiozapisa te veći broj podnaslova. DVDStyler, kao i njegovi prethodnici, sam vodi računa o PAL, NTSC, 4:3 te 16:9 standardu tako da se za to ne morate brinuti. DVDStyler je podržan na svim većim operacijskim sustavima i potpuno je besplatan. Za proučavanje njegovih ostalih korisnih mogućnosti posjetite službenu stranicu.
 

• xDVDShrink

xDVDShrink zove se gotovo identično kao i poznati program na Windowsima. Naravno, uz ime dijeli i funkciju, to jest konvertira originalni DVD video na 4.7 GB kako bi ovaj mogao stati na DVD5 disk.   xDVDShrink ima GUI. Međutim, grafički se način rada kod mene ne pojavljuje u izborniku s ostalim aplikacijama, već ga je potrebno pokrenuti pomoću terminala naredbom xdvdshrink.
 

• Ogmrip

Ogmrip je program koji obavlja sličnu zadaću kao i njegovi klonovi na Windowsima: DVD Decrypter i AnyDVD, tj. program skida zaštitu sa zaštićenih DVD filmova, izrađuje rezervnu kopiju filma te ju snima na tvrdi disk.

• Ostatak ekipe

• DVD95 koji konvertira DVD9 u DVD5, tj. ima sličnu zadaću kao xDVDShrink.
• K9Copy je program koji je kombinacija Ogmripa, DVD95-a i xDVDShrinka, tj. pruža vam sve čari DVD-a u jednom programu.
• WinFF je GUI sučelje za ffmpeg, vrlo moćan uređivač videozapisa i audiozpisa, a koji sigurno ulazi u kategoriju brenda.
• Bombono DVD ima sličnu zadaću kao i DeVeDe, 2ManDVD i DVDStyler, tj. pripada grupi authoring aplikacija.
• Kdenlive, Openshot i PiTiVi su također izvrsni uređivači videa za Linux koje treba spomenuti te uz ffmpeg sigurno tvore dodatan brend, no za samu konverziju videa na koju smo usredotočeni u ovom članku nisu toliko važni. Spomenuo bih i sve prisutniji uređivač videozapisa Lightworks koji će sigurno dodatno obogatiti obradu videa na Linuxu.
• Za izradbu vlastitih ili podešavanje već postojećih podnaslova možete koristiti Subtitles Editor, Gnome Subtitles, submux-dvd ili vobsub2srt, a za vađenje detaljnijih informacija o samome video uratku možete upotrijebiti media-info ili jedan od standardnih preglednika filmova.

Ono što treba jedino uočiti je da se na Linuxu većinom upotrebljava ffmpeg i mencoder kao temelj za većinu aplikacija, dok se pri rekodiranju videa na Windowsima dobrim dijelom rabi skriptni jezik Avisynth. Postoje brojne rasprave diljem interneta koja je od ovih metoda bolja no u to sada nećemo ulaziti. Slično kao i na Windowsima, ako vam neki program ne odgovara, jednostavnim googlanjem možete naći hrpu drugih od kojih bi vam barem jedan morao biti po volji. Ako vam nešto ne bude jasno, slobodno otiđite na njihove forume ili IRC kanale i pitajte za neke dodatne smjernice. Sigurno će se naći netko tko će vam biti voljan pomoći.

Autor:Mijo

Na poziv profesora fizike Marka Petrica, u utorak smo se zaputili prema varaždinskoj Prvoj gimnaziji prezenzirati zainteresiranim učenicima i profesorima GNU/Linux i slobodan softver. Gotovo praznom autocestom dovezli smo se komotno prije početka predavanja iz Zagreba, pripremili tehnikalije te u 14:15 sati započeli predavanje pred nekolicinom profesora i učenika. Mali broj učenika vjerojatno je posljedica kraja školske godine kad su društvene aktivnosti (pogotovo dani maturanata) nakon nastave po lijepom vremenu ipak prioritet

Na predavanju smo objasnili da postoji alternativa vlasničkom softveru i da se s nekima primjercima alternative vjerojatno svakodnevno susreću (Wikipedija, Firefox, OpenOffice/LibreOffice i dr.). Ta je alternativa slobodan softver, koji za razliku od vlasničkog ne ograničava korisnike i ne tretira ih kao puke konzumente već nudi sve ono što je zapravo prirodno za čovjeka kao djelatno i znatiželjno biće: korištenje u svakoj prilici, slobodno proučavanje, stvaranje i dijeljenje s ostalima. Takve slobode pogotovo su važne za djecu koja tek razvijaju svoje potencijale i znanja. Sebični razlozi ne mogu biti opravdanje za ograničavanje njihove znatiželje.

Drugi dio predavanja posvetili smo GNU/Linuxu – što je to, što nam donosi i omogućuje, koje prepreke s njime postoje, u kojem obliku dolazi i kako ga nabaviti. Spomenuli smo i da ih već danas Linux zapravo svakodnevno okružuje, samo ne na osobnim računalima već na mobitelima, routerima i drugoj elektronici.

Na kraju su krenula pitanja i mala diskusija gdje smo pojasnili neke detalje i zanimljivosti koje nismo spominjali u predavanju.

Oni odvažniji željeli su isprobati GNU/Linux na svom računalu

Poslije predavanja demonstrirali smo kako uživo GNU/Linux radi i kakve sve programe za edukaciju nudi, a za radoznale zamislili smo i mini installfest. Tu pogodnost iskoristila je samo jedna mlada, ali hrabra profesorica matematike koja je na svoj laptop odlučila staviti Linux Mint

Do 19h vratili smo se u Zagreb zadovoljni što smo napravili promociju slobodnog softvera na mjestu gdje je to možda najvažnije – u školi jer se upravo u školi stječu znanja i vrijednosti koja se kasnije koriste kroz cijeli život.

Plakat za predavanje i radionicu

Ovim putem zahvaljujemo Prvoj gimnaziji u Varaždinu što su nas ugostili i Marku koji je organizirao cijeli događaj.

Dežurni LZS-ovci ovaj put bili su Igadmile i 4ndY.

Iako Linux Mint ekipa radi vrhunski desktop doživljaj sa svojom distribucijom ipak je ona zasnovana na Ubuntu repozitorijima. Naravno, ista ova ekipa radi i odličan LMDE – Linux Mint Debian Edition, no kako on ipak nije u središtu pažnje ove zajednice, tako mu nedostaje radne snage koja bi razvijala KDE i Xfce “okuse” LMDE-a.

Do ne tako davno, uz blagoslov Clementa Lefebvrea (Clem), čelnika Linux Mint zajednice, ova neslužbena izdanja radio je i održavao Nizozemac pod nadimkom Schoelje. Rad je bio izuzetan, ali je čovjek odlučio stvoriti svoje KDE i Xfce distre na temeljima LMDE-a (nije mogao bolje odabrati, op.a.). Tako se rodio SolydXK – distra s dva okusa.

Iz ljubavi prema LMDE-u i Linux Mint KDE-u, Schoelje je započeo rad na SolydK-u, a potom, kada je Linux Mint tim napustio i Xfce razvoj iz LMDE linije proizvoda, napravljena je i SolydX distribucija. Odmah treba reći kako Xfce verzija ove distre zapravo imitira KDE sučelje po izgledu strelice miša, prozorima, izbornicima i ikonama. Jedina bitnija razlika kod Xfce-a jest drugačiji izbor Office i multimedijalnih alata, pa su tako ovdje predinstalirani Abiword i Gnumeric umjesto Libre Office-a, te Excile i Shotwell.

Kako se radi o vlastitoj distribuciji, Schoelje si je dao truda da je oplemeni sa još nekim interesantnim detaljima koje nećemo pronaći unutar samog LMDE-a ili Linux Minta:

• Instalacijski program za sve popularniji Steam klijent
• PlayOnLinux + Wine
• Svoj instalacijski program za vlasničke drivere
• Ponešto artworka i podešavanja GUI-a
• Program za podešavanje Plymouth-a
• I, osobni izbor programa koji se nađu (ili ne nađu) predinstalirani

U ovom ćemo se članku pozabaviti s onim “glavnim” okusom SolydXK-a – KDE-om. Stoga, polijećemo  u osebujan LMDE KDE svijet na nizozemski način:

1. LiveDVD

SolydK preuzima se u obliku 32 ili 64-bitne ISO slike koja predstavlja LiveDVD. Preuzeti je možete preko direktnog ili torrent načina preuzimanja, gdje se torrent i nije pokazao pretjerano boljim rješenjem jer ova distra ima tek nekoliko peerova na bitorrent mreži. Podizanje je uobičajeno i ne predstavlja nešto na što nismo do sada navikli.

Izgled prije pokretanja

Nakon što se učita s medija, možete je isprobati u Live načinu rada ili pokrenuti instalacijski program.

2. Instalacija

Instalacijska procedura nije me baš srušila sa stolca od oduševljenja. Prilično je spartanska, ali će uredno odraditi svoj posao. Također, potpuno je identična radili vi s SolydK ili SolydX-om.

Odabire se jezik lokalizacije grafičkog sučelja

Odabir jezika

Vremenska zona

Odabir vremenske zone

Odabire se i tastatura

Odabir tastature

Podaci o računu korisnika i zaporka. Obratite pažnju kako nema mogućnost odabira automatskog logina pri instalaciji (to ćete morati odraditi kasnije, unutar KDE postavki)

Unos korisničkih podataka

Odabir particija za instalaciju sustava me najviše razočarao. Glavni posao oko rada s particijama morate odraditi klikom na Garted program, a montiranja particija putem same instalacijske procedure. Moglo se to fino centralizirati.

Rad s particijama

Zatim se određuje instalacija GRUB-a i uključivanje Plymoutha

Instalacija GRUB-a i Plymoutha

Ostatak instalacije prolazi u kopiranju datoteka na disk, te neminovnog restartanja sustava.

Tijek instalacije

Nakon toga dobivamo relativno jednostavno oblikovano KDE sučelje. Zapravo, ako bolje pogledamo sve je podešeno kao na Linux Mint KDE distribuciji uz neke LMDE posebnosti. No, to smo zapravo i željeli. Ono što je Schoelje dodao kao začin svojoj distri nas može samo dodatno oduševiti, ali neće smetati ako nas to ne interesira. Ne zaboravimo, glavni je benefit ovdje LMDE + KDE, odnosno ono što tako nedostaje službenom LMDE-u.

Od tih, SolydK-ovih personaliziranih dodataka najviše me dojmila instalacija Steam klijenta. Steam installer jednostavno odradi sve potrebno kako bi se dotični Steam klijent bez problema nadogradio, a potom i pokrenuo na ovoj distribuciji. Izvrsno odrađeno!

Instalacija Steama

Steam uredno radi

Nadalje, a indirektno na Steam klijent simpatično je riješen i upravitelj  drivera koji je podijeljen na tri cjeline: Grafiku, wireless i kernel. Upravitelj prikazuje i slobodne i vlasničke drivere koje je moguće instalirati za određeni tip hardvera.

Upravitelj drivera

A za igrače koji ne mogu bez onih igraćih naslova za koje su vam potrebni Windowsi, dobro će doći i PlayOnLinux dodatak koji  uključuje i predinstalirani Wine.

Ono što je ovaj nizozemac stavio od korisnih programa u samu distribuciju uključuje Libre Office 4 (SolydK), odnosno Abiword i Gnumeric (SolydX) za obradu dokumenata, VLC za gledanje filmova, Amarok (SolydK), odnosno Exile (SolydX) za mjuzu, GIMP za grafiku, te DigiKam  (SolydK), odnosno Shotwell (SolydX) za fotke. Internetom ćete prosurfati na Firefoxu, a poštu pregledati u Thunderbirdu.

Sustav za nadogradnju i softverski upravitelj identični su kao na LMDE-u, kao uostalom i glavni izbornik. Svakako valja naglasiti kako je, kao i LMDE SolydXK rolling release distribucija, zasnovana na Debian testingu, pa nećete muku mučiti s periodičkim nadogradnjama na novu verziju.

Trenutno radi s Linux kernelom 3.2 i KDE-om 4.8.4 (Xfce-om 4.10).

SolydK sam instalirao na svoj prijenosnik, na kojem se u dualboot-u vrti openSUSE 12.3. U radu se ponaša vrlo responzivno, točnije usudio bih se reći kako ne vidim neke primjetne razlike u usporedbi s openSUSE-tom.

SolydK uz sitne dorade

SolydX

Uglavnom dopada mi se rad i definitivno je ova distra karika koja nedostaje LMDE-u, no s druge strane istu održava relativno mali broj ljudi, pa kao takva, iako vrlo dorađena i ispolirana ipak ostavlja određeni strah od slabijeg održavanja u budućnosti.

Također, valja u obzir uzeti i trenutna previranja oko Ubunta i Canonicalovu politiku koja u skoroj budućnosti može rezultirati i zatvaranjem svojih repozitorija za derivate kakav je Linux Mint. U takvom (crnom) scenariju za očekivati je kako bi se LM tim prebacio na snažni razvoj LMDE-a u kojeg bi zasigurno ubacio KDE i Xfce. Tada bi postajanje SolydXK-a bilo u dobroj mjeri suvišno. No, do nedajbože takvih vremena SolydXK je distra koja djeluje poprilično solidno i svakako je za preporuku.