7.271 pregleda

Fluxbox tutorijal, drugi dio – Podešavanje

8

Nakon tutorijala o instalaciji Fluxboxa, slijede upute kako ga podesiti, koristiti, upozorenja na moguće nedostatke, ali trikovi koji će sakriti činjenicu da se radi “samo” o upravitelju prozorima.

Ono što Fluxboxu daje prednost nad ostalim grafičkim okruženjima jest njegova odzivnost; Gnomeu i/ili KDE-u treba nekoliko sekundi da pokrenu sve procese nakon prijave korisnika, a ovaj je lagan upravitelj prozorima spreman odmah po prijavi.

U Debianovim repozitorijima paket fluxbox sadrži svega nekoliko alata:

  • fluxbox – upravitelj prozorima
  • fbsetbg – skripta za postavljanje pozadine
  • fbrun – alat kojim se kombinacijom tipaka Alt i F2 mogu pokrenuti drugi programi
  • startfluxbox – alat koji pokreće Fluxboxovu sesiju čitajući informacije iz datoteke ~/.fluxbox/startup
Primjer alata koji dolaze s xorgom

Primjer alata koji dolaze s xorgom

 

1. Isključivanje i ponovno pokretanje računala

GNU/Linux dozvoljava gašenje i ponovno pokretanje računala samo korisniku s odgovarajućim ovlastima. Klasična grafička okruženja pokretanjem sesije omogućuju svakom korisniku koji se prijavio u sustav da isti i ugasi pritiskom na ikonu za isključivanje.

Da bi isključio računalo pod upraviteljem prozora korisnik treba imati root ovlasti i upisati u terminal:

shutdown -h now

Za ponovno pokretanje računala naredba je:

shutdown -r now

ili:

reboot

Za suspend treba instalirati paket pm-utils, a naredba zahtjeva root ovlasti i glasi:

pm-suspend

Računalo može hibernirati naredbom:

pm-hibernate

Naravno, ovo nije baš elegantan način i šteti komforu korisnika, ali zato se spomenute naredbe mogu upisati u Fluxboxov glavni izbornik te se na taj način zapravo imitira gašenje i ponovno pokretanje na punokrvnim grafičkim okruženjima. No, da bi to bilo moguće, potrebno je napraviti neke izmjene na Sudoers datoteci.

sudoers datoteka

sudoers je konfiguracijska datoteka u kojoj se korisnicima mogu dodijeliti ovlasti za izvršenje naredbi koje ranije nisu mogli izvršiti. Naredba sudo shutdown -r now ponovno će pokrenuti računalo, ali tek nakon što se u terminal upiše sudo i lozinka, ili se korisnik prijavi kao root. U takvom obliku ju se ne može upisati u Fluxboxov izbornik.

Budite oprezni s uređivanjem sudoers datoteke! Napravite kopiju sudoers datoteke kako biste prema njoj mogli ispraviti unose ako se previše toga (nekontrolirano) izmijeni.

Vidjeti en.Wikipedia/Sudo | Sudoers manual | help.Ubuntu/Sudoers | Ubuntuforums/Sudoers configuration | wiki.ArchLinux/Sudo

Prvo je potrebno na računalu napraviti grupu shutdown:

sudo addgroup shutdown

Grupa je sada prazna, potrebno je u grupu dodati korisnika:

sudo addgoup korisnik shutdown

Korisnik root i korisnici koji pripadaju grupi sudo mogu izvršavati sve naredbe na računalu. U ovom je slučaju potrebno korisnicima omogućiti izvršavanje svega dvije-tri naredbe; gašnje i paljenje – ništa više od toga.

sudoers se ne može uređivati kakogod. Potrebno je definirati kojim će se uređivačem teksta datoteka uređivati jer će se pri tome koristiti i program visudo kako bi se izbjegli mogući problemi i pogreške. Visudo provjerava sadržaj sudoers datoteke prilikom spremanja i zatvaranja, pronađe li grešku dat će obavijest

What to do?

i u tom je slučaju potrebno pritisnuti tipku e (za edit) i zatim enter kako bi se ispravile pogreške.

Sljedeće je pokrenuti program visudo:

sudo -E visudo

Na početak dokumenta, odmah ispod redaka koji počinju znakom # potrebno je upisati

Defaults editor=/usr/bin/nano

koristi li se nano kao uređivač teksta. Važno je da se dobro barata uređivačem koji se koristi da ne bi došlo do slučajnih izmjena. Zatim treba dokument spremiti (nano: ctrl + o) i izaći (nano: ctrl + x).

Ako je u prethodnom slučaju sve prošlo u redu, treba ponovno pokrenuti naredbu sudo -E visudo i potražiti redak

# Cmnd alias specification

Ispod tog retka upisat ćemo alijas kojim ćemo obuhvatiti naredbu shutdown s prekidačima -h i -r i naredbe pm-suspend i pm-hibernate:

Cmnd_Alias SHUTDOWN = /sbin/shutdown, /usr/sbin/pm-suspend, /usr/sbin/pm-hibernate

SHUTDOWN je alijas koji obuhvaća naredbu shutdown unutar /sbin mape i naredbe pm-suspend i pm-hibernate unutar usr/sbin mape.

Pretpostavimo da korisničko ime kojim ste prijavljeni u sustav ne pripada grupi sudo i prema tome nema ovlasti izvršavati spomenute naredbe. U ovom biste slučaju te naredbe mogli izvršavati, ali još uvijek bi bilo potrebno upisivati lozinku. To nastojimo izbjeći; na sâm kraj dokumenta treba dodati:

%shutdown debian=NOPASSWD SHUTDOWN

Možda treba objasniti razliku između riječi shutdown i SHUTDOWN (GNU/Linux razlikuje velika i mala slova dok Windows ne). shutdown malim slovima označava grupu koja je napravljena naredbom sudo addgroup korisnik shutdown što dodatno potvrđuje znak %. Tâ riječ napisana velikim slovom označava alias naredbi koje je potrebno izvršavati bez upisivanja lozinke (Cmd_Alias SHUTDOWN = …).

Riječ debian zapravo je ime za hostname, ono što u terminalu stoji odmah ispred dvotočke

korisnik@debian:~$

pa je taj dio potrebno izmijeniti prema tome kako glasi vaš hostname.

NOPASSWD je parametar koji omogućuje korisnicima grupe shutdown da na računalu (u ovom primjeru) debian izvršavaju naredbe SHUTDOWN bez upisivanja sudo lozinke.

sudoers datoteka - Crvenom su označene promjene

sudoers datoteka – Crvenom su označene promjene

 

Za implementiranje ovoga u Fluxboxov izbornik potrebno je napraviti podizbornik i u njega unijeti te tri naredbe:

[…]

[separator]
[submenu] (Shutdown)
[exec] (Shutdown) {sudo shutdown -h now}

[exec] (Restart) {sudo shutdown -r now}

[exec] (Suspend) {sudo pm-suspend}

[exec] (Hibernate) {sudo pm-hibernate}

[end]

[…]

Naravno, potrebno je detaljnije objasniti kako se izbornik uređuje…

2. Uređivanje izbornika

Postoje dvije konfiguracijske datoteke koje se tiču izbornika. Jedna se nalazi na lokaciji /home/korisnik/.fluxbox i zove se menu i tu datoteku uređujemo kako bismo izbornik prilagodili svojim potrebama. Druga se zove fluxbox-menu i nalazi se unutar mape /etc/X11/fluxbox i tu datoteku ne bi trebalo uređivati. Fluxbox ju kreira automatski i postoji šansa da prilikom instalacije novog programa, Fluxbox izbriše ono što je upisivao korisnik jer ju Fluxbox generira u određenim situacijama poput instalacije novog paketa.

Fluxbox izbornik

Fluxbox izbornik

 

Parametri unutar Fluxboxovog izbornika

Pri uređivanju datoteke /home/korisnik/.fluxbox/menu važno je znati sljdeće:

  • uglate zagrade označavaju radnju, odnosno govore što će se dogoditi s ostatkom unosa
  • okrugle zagrade su ime zapisa. Ono što se napiše unutar okruglih zagrada, bit će vidljivo u izborniku kliknete li desnom tipkom miša na radnu površinu
  • vitičaste zagrade sadržavaju putanju do programa koji se pokreće
  • između < i je moguće unijeti putanju do ikone programa te na taj način imati i sliku unutar izbornika

Isto tako postoji i nekoliko (nazovimo) naredbi koje bi trebalo znati:

  • [begin] označava početak izbornika
  • [end] označava kraj izbornika
  • [submenu] označava početak podizbornika; potrebno ga je zatvoriti s [end]
  • [separator] je horizontalna linija, razdjelnik
  • [include] može poslužiti da se izbornik /etc/X11/fluxbox/fluxbox-menu uvrsti u izbornik /home/korisnik/.fluxbox/menu
  • [exec] označava da u nastavku slijedi program koji treba izvršiti

 

Upisivanje novih stavki

Pri prvom otvaranju, izbornik menu u home folderu imat će vjerojatno svega tri retka:

[begin] (Fluxbox)
[include] (/etc/X11/fluxbox/fluxbox-menu)
[end]

Potrebno je obrisati sve iz te datoteke, započeti izbornik linijom [begin] (Fluxbox). Umjesto Fluxbox prigodno je upisati možda i korisničko ime s kojim se prijavljuje u sustav. Odmah u novom redu treba izbornik i “završiti” sa [end]

Sada se između te dvije linije može dodati i prvi unos koji će pokretati neku aplikaciju:

[begin] (Fluxbox)

[exec] (Firefox) {firefox}

[end]

Dalje, pokušat ćemo dodati razdjelnik, novi program za pokretanje i uključiti izbornik koji Fluxbox automatski generira u ovaj koji se uređuje:

[begin] (Fluxbox)

[exec] (Firefox) {firefox}

[separator]

[exec] (Thunderbird) {thunderbird}

[separator]

[include] (Automatski generiran izbornik) {/etc/X11/fluxbox/fluxbox-menu}

[end]

Ako se unutar vitičastih zagrada upiše samo firefox treba voditi računa da se program nalazi unutar datoteke /usr/bin.

 

3. Pozadina i rezolucija ekrana

Podešavanje rezolucije ekrana

Za podešavanje rezulucije ekrana koristi se program xrandr. Riječ je o programu kojim se kroz naredbeni redak može i upravljati s više od jednog ekrana. Za pregled dostupnih izlaza treba upisati

xrandr

u terminal. Ispis prikazuje oznake dosupnih ekrana te dostupne rezolucije. Na laptopu bez dodatnog ekrana ispis bi trebao izgledao slično ovome:

xrandr - prikaz s jednim ekranom

xrandr – prikaz s jednim ekranom

 

U drugom je redu vidljivo da je ekran na laptopu prepoznat kao LVDS1 što potvrđuje i oznaka connected. U drugom je redu prikazana najveća moguća rezolucija za spojeni ekran. Pretpostavimo li da pri paljenju računala valjana rezolucija nije prepoznata, podesiti ju možemo naredbom:

xrandr –output LVDS1 –mode 1366×768

Prekidač –output označava ekran na koji će se ostatak naredbe odnositi, a LVDS1 je ime ekrana. (Taj dio će trebati mijenjati prema tome što naredba xrandr daje kao izlaz.) Također, –mode se odnosi na rezoluciju, a broj iza toga označava željene dimenzije.

Naravno, moguće je imati spojeno i više od jednog ekrana. U tom je slučaju potrebno vidjeti kojom ga oznakom xrandr označuje. Koristeći laptop bez dodatnog ekrana na prethodnoj slici vidljivo je da izlaz VGA1 nosi oznaku disconnected. Spajanjem drugog ekrana VGA1 izlaz mijenja status u connected, a zatim slijedi popis dostupnih rezolucija.

xrandr

xrandr

 

Uključivanje drugog ekrana zapravo je vrlo jednostavno:

xrandr –outpu LVDS1 –mode 1366×768 –pos 0x0 –output VGA1 –mode 1024×768 –pos 1366×0

Dio –pos 0x0 znači da će slika na prvom ekranu biti prikazivana od prvog dostupnog piksela, odnosno slika neće biti pomicana ni u koju stranu. No –pos 1366×768 znači da će slika ekrana označenog kao VGA1 biti pomaknuta za 1366 piksela udesno jer toliko zauzima LVDS1. Na ovaj način računalo zapravo raspolaže ekranom od 2390 (1366 + 1024) piksela.

Postavljanje pozadine

Za postavljanje pozadine koristi se fbsetgb, a naredba je jednostavna:

fbsetbg -f /putanja/do/datoteke.jpg

Prekidač -f omogućava rastezanje slike preko cijelog ekrana. Postoji još nekoliko opcija: -c centrira pozadinsku sliku, -t je postavlja u tiled mode (popločeno). S -a će fbsetbg postaviti sliku preko čitavog ekrana, ali čuvajući odnos između visine i širine.

Moguće je odrediti i mapu sa slikama kako bi se slike izmjenjivale:

fbsetbg -r /putanja/do/mape

Fluxbox će zapamtiti pozadinu koju ste postavili, imate li problema, pogledajte ove wiki-stranice.

4. Tipkovničke kratice

Jedna od Fluxboxovih značajki koja najviše pridonosi produktivnosti jesu tipkovničke kratice. U početku se može činiti zbunjujućim ili kompliciranim, ali kada se jednom nauči kojoj se kombinaciji dodijelila koja naredba – produktivnost naglo raste: nema kliktanja i traženja po raznim izbornicima, nema pisanja kombinacije tipaka da bi se otvorio prozorčić u koji tek sada treba upisati naredbu koja se želi izvršiti itd.

Unutar home foldera i mape .fluxbox nalazi se datoteka keys. U toj se datoteci definiraju tipkovničke kombinacije kojima se izvršavaju programi, otvaraju dokumenti, šalju naredbe računalu, a također se mogu dodati i tipkovničke kratice za poglašnjavanje i utišavanje zvuka.

Pri definiranju kratica obično se radi s Mod tipkama u kombinaciji s F1, F2…, ili u kombinaciji s kojim od brojeva na numeričkom dijelu tipkovnice.

primjer tipkovničkih kratica

primjer tipkovničkih kratica

 

Evo primjera (riječ o korisničkom unosu pa odmah po instalaciji Fluxboxa ova kombinacija neće raditi po defaultu):

Control Mod4 3 :exec pcmanfm

Control zapravo označava tipku Ctrl, Mod4 je u konkretnom primjeru odnosi na tipku Super između Ctrl i Alt. Ako svemu dodamo i brojku 3 – pokrenut će se upravitelj datotekama PCmanFM.

Tipka Mod1 obično označava tipku Alt, ali ona već ima funkciju u velikom broju preddefiniranih kratica pa bi trebalo provjeriti da se kratice ne preklapaju.

Posebno mi se čini korisnom kombinacija tipaka Control Mod4 Y :RootMenu jer ona pokreće glavni izbornik. Lako je kliknuti desnom tipkom miša na praznu radnu površinu i dobiti izbornik, ali problem je ako postoji tri-četiri otvorena prozora koji prekrivaju cijeli ekran. Nije baš komforno (ni produktivno) sve ih minimizirati pa tek onda ići desnom tipkom miša. Na ovaj način bez obzira na to što je na ekranu – izbornik je dostupan.

Vidjeti još Keybord shortcuts | Mod4 | The power of Fluxbox keys | Fluxbox Keybinding

5. Pojačavanje i utišavanje zvuka

Osim ako ju ne instalirate sami, Fluxbox ne nudi ikonicu u desnom uglu ekrana kojom biste mogli utišavati i pojačavati zvuk. Potrebno je instalirati alsa-utils paket te u terminal upisati naredbu:

alsamixer

i stišavati i pojačavati zvuk u terminalu kroz curses sučelje. Naravno, moguće je definirati i tipkovničke kratice – pogledajte taj dio u ovom tutorijalu, a velike su šanse da Fluxbox već ima definirane kratice za taj zadatak – zavirite u /home/korisnik/.fluxobx/keys.

Postoji i paket alsamixergui pa se sve to – ali u principu na potpuno isti način – može raditi i izvan terminala. Želite li applet morat ćete instalirati taj dio iz kojeg od većih grafičkih okruženja poput Xfcea i u startup datoteku dodati redak koji će taj applet pokretati automatski s računalom. Potrebno je samo znati da će taj applet povući i neke druge dijelove grafičkog okruženja kojem pripada.

6. Startup datoteka

Datoteka Startup je mjesto gdje se može dodati popis programa koji će se izvršavati pri pokretanju računala. Datoteka se nalazi na /home/korisnik/.fluxbox/startup. Prije uređivanja te datoteke potrebno je znati.

  • točan naziv pod kojim se program nalazi unutar datoteke /usr/sbin
  • svaki upis koji se odnosi na neki program trebao bi završavati znakom &
  • svi se korisnički upisi moraju nalaziti iznad retka exec fluxbox
startup datoteka

startup datoteka

 

7. Network Manager

Za automatsko pokretanje Network Managera treba instalirati pakete network-manager-gnome te gnome-keyring (još i mobile-broadband-info i usb-modeswitch). U /usr/bin postoji unos nm-applet. U starup datoteku treba dodati:

nm-applet &

Alternativa Network Manageru je Wcid koji može kontrolirati žičnu i bežičnu mrežu, ali za mobilni će internet biti potrebno koristiti wvdial.

Vidjeti o keyringuUnlock gnome keyring with Slim | Unlocking Gnome Keyring | Gnome keyring | Unlock keyring | Pam Keyring

8. Numerička tipkovnica

Startup datoteka može sadržavati i neke konfiguracijske postavke poput uključivanje numeričkog dijela tipkovnice (num lock mi se nije uključivao sâm pri paljenju računala) ili uključivanje tappinga touchpada na laptopima.

Numerička se tipkovnica uključuje naredbom:

numlockx on

Treba primijetiti da ovaj unos ne završava s &.

Simulaciju lijeve tipke miša tappingom možete naredbom

synclient TapButton1=1

9. Zaključavanje ekrana

Zaključavanje ekrana i screen saver funkcioniraju malo drugačije nego bi čovjek očekivao. Da se ne povlači puno paketa iz drugih grafičkih okruženja koristit ćemo program xscreensaver koji bi trebao biti instaliran zajedno s xorgom. Nudi mogućnost zaključavanja ekrana, ima kakav-takav power manager, a efekti screen savera nisu nešto što oduzima dah, ali radi!

Meni se xscreensaver nije pokretao automatski s računalom. Dodavanje xscreensaver & u startup nije previše pomagalo jer bih svaki puta na ekran dobio xscreensaverov splash screen.

Treba otvoriti xscreensaver preference i u tabu Advanced označite Power managment Enabled, a ukloniti kvačice iz kućica unutar polja Fading and Colormaps te u Startup dodajte

sh -c “sleep 25 && xscreensaver -no-splash &” &

Ukratko: dvadeset i pet sekundi od paljenja računala automatski će se pokrenuti xscreensaver, ali bez splash screena, a sve se pokreće u pozadini. Samo je važno da sve kućice unutar Fading and Colormaps budu odznačene, jer Screensaver inače neće funkcionirati.

Sada ste naučili kako instalirati i podesiti fluxbox. Ostao nam je još jedan dio tutorijala u kojem ćemo govoriti o administriranju računala.

 

Autor:Kruno

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 3.0/5 (4 votes cast)
Fluxbox tutorijal, drugi dio - Podešavanje, 3.0 out of 5 based on 4 ratings

8 komentara

  1. Branko napisao:

    Odličan tutorijal Kruno!
    Baš ću isprobati na jednom rezervnom starom laptopu. Nije neka makina, ali može poslužiti. Nešto ovako lagano će mu dobro doći.

  2. Kruno napisao:

    Ja sam ga isprobao cisto iz znatizelje, a dok sam shvataio kako sve podssiti, toliko sam se privikao da jednostavnonemam namjeru vise prelaziti na ista drugo. podesavanje zapravo znaci ‘prezivljavanje krooz terminal jer o samom fluxboxu se i nema puno toga reci 🙂

  3. Dario napisao:

    Po izdvojenoj slici sam mislio da će biti riječi o XBox-u 😛
    Sry na malo offtopica.. inače, jako zanimljiv tutorijal.

  4. mario1 napisao:

    Neka ti sledeči tutorial bude o OpenBoxu.

    • Kruno napisao:

      Probat cu se poigrat s OpenBoxom u Virtualboxu i ako ga uspijem prokljuvit do te razine da bi ono sto napisem nekom bilo od koristi, slozit cu tutorijal kad uhvatim cajta

  5. Sermage napisao:

    Fluxbox je super. Lagan, jednostavan i lijep. Ima neka šansa da bude tutoriala i o drugim window managerima? Dosta me zanimaju i oni tipa awesome. Ako može prijedlog, budući da je web tehnologija i biznis u konstantnome rastu a kako je tu Linux ipak na vrhu pred ostalima, jel bi mogli napraviti i neki server tutorial, typa centos lamp server ili debian i mail & ftp server? To bi bilo zanimljivo i korisno. Hvala.

  6. anonymous napisao:

    Hocemo li cuti neku recenziju ovoga malca: http://replicant.us?

    • Branko napisao:

      Ovisi ako netko želi na svoj mob nabaciti ovaj ROM i napisati nešto o tom iskustvu. Ja sam na svoj suludo zaključani HTC jedva i uz tešku muku nabacio Cyanogenmod i ne pada mi napamet ikad više to ponavljati. 😉
      I da, malo si offtopic. 😉

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.