Linux za Sve forum

Nedavno malo iskustvo s Manjarom, čijim se geografskim podrijetlom prema službenim podacima zajedno ponose Austrija, Njemačka i Francuska, potaknulo me da razmislim o tome postoji li određena 'eurocentričnost' GNU/Linux distri. Kao primjer za ovu tezu mogao je poslužiti i Linux Mint, koji je službeno registriran u Republici Irskoj, ali veliki doprinos u njegovu razvoju dala je Francuska, ne samo kao Clemova domovina, nego i kao zemlja u kojoj se i danas nalaze mnogi serveri preko kojih se LM distribuira.

Kroz jednostavno istraživanje preko Distrowatcha može se doći do aktivnih distri registriranih u pojedinim zemljama. Što se zapadne Europe tiče, Njemačka ima najviše distri registriranih na ljestvici Distrowatcha, i to 21. Od njih pak samo su dvije (OpenSuSe i Manjaro) među dvadeset najpopularnijih na ljestvici, no treba zabilježiti da taj broj ne čine samo cjelovite distre za desktop, nego su obuhvaćeni primjerice i zasebni sigurnosni sustavi, posvećeni održavanju vatrozida. Njemačku slijedi Francuska s 18 zasebnih distri, od kojih su Mageia, Manjaro i Lubuntu među prvih 20 na listi. Više od 10 distri na ljestvici Distrowatch imaju još samo Italija i Španjolska, i to po 14 svaka, a zanimljivo je da nijedna od njih nije po popularnosti među prvih 20 na spomenutoj ljestvici.

U istočnoj Europi samostalne distre na ovoj ljestvici vrlo su malobrojne. Među zemljama se donekle ističe Rusija s osam zasebnih distri, od kojih nijedna nije među prvih 20 najpopularnijih. Slično je i na sjeveru kontinenta: skandinavske zemlje zajedno nude svega nekoliko distri. Dakako da je u najvećem broju slučajeva riječ o preradama Debiana (koji se ističe danas kao univerzalni projekt bez konkretnog geografskog podrijetla; njegova povijesna veza uz SAD ostaje uglavnom povijesna) ili Ubuntua.

Ovo je napisano na temelju podataka koje nudi Distrowatch, ali oni, naravno, ne moraju biti jedino relevantni. Prije desetak godina procijenjeno je da je Suse najčešće zastupljena GNU/Linux distra u Europi (što se može pobliže vidjeti ovdje http://www.linuxmigration.com/quickref/ ... linux.html ). Isto je ustvrdio Aleksandar Prohorenko u svom članku objavljenom 26. veljače 2004 (http://www.linuxdevcenter.com/pub/a/lin ... stros.html ). Stanje iz 2008. godine temeljito je obrađeno u iscrpnom radu dostupnom ovdje http://royal.pingdom.com/2008/08/21/lin ... the-globe/

U citiranoj se studiji, posvećenoj istraživanju zastupljenosti GNU/Linuxa u svijetu 2008, tvrdilo da je bio najpopularniji u Indiji, Kubi, Rusiji, Češkoj, Indoneziji i Bangladešu. Od zapadnoeuropskih zemalja najviše se koristio u Njemačkoj, koja se nalazila na 10. mjestu ljestvice. Studija daje podatke i o popularnosti pojedinih distri (Debian, Ubuntu, OpenSuSe, Fedora, Red Hat, Mandriva, Slackware i Gentoo) u zasebnim zemljama. Što se tiče 'kolijevke' GNU-a, SAD-a, istraživači su ustanovili da se GNU/Linux najviše koristio u dvjema saveznim državama, u Californiji i Utahu, pri čemu su ih iznenadili dobiveni rezultati za Utah. Silicon Valley pak govori sama za sebe... ima tamo dovoljno mjesta i za Linux!

Za novije vrijeme, nažalost, nisam uspio naći tako temeljitih studija, ali ostao je zato poneki pikantan detalj. Krajem ljeta 2009. Debian je od strane jednog razočaranog korisnika "optužen" zbog svojevrsne "eurocentričnosti" pri sređivanju postavki tipkovnice, o čemu se pisalo ovdje: http://comments.gmane.org/gmane.linux.d ... ser/364372 , a zanimljivo je da se još sredinom svibnja 2006. jedan korisnik Ubuntua zapitao doslovno možemo li stvoriti "novu eurocentričnu temu" u Ubuntuu, ne orijentirajući se valjda pri izboru naziva novih izdanja distre samo ka živopisnom afričkom okolišu, o čemu više ovdje http://comments.gmane.org/gmane.linux.d ... ser/364372

Budući da u današnje vrijeme sigurnost i zaštita podataka postaju sve važnije pitanje, na tom je tragu istupio jedan korisnik neodređene GNU/Linux distre iz Argentine, izrazivši svoju zabrinutost zbog sigurnosnih službi pojedinih država koje mogu nadzirati korisnike GNU/Linux distri ne samo iz SAD-a, nego i iz Europe. Na temelju njegova pitanja prije dvije i pol godine razvila se rasprava dostupna na linku http://www.linuxquestions.org/questions ... 175473663/ Većina kolega iz drugih zemalja odbacila je njegov strah kao neutemeljen i naglasila da, primjerice, kineske distre kao moguća alternativa same po sebi ne ulijevaju veću sigurnost, zbog poznatih poteza kineske vlade. Neko Veliko oko uvijek nas motri i ne možemo mu posve umaknuti.

Moje su osobne preferencije vezane uz Debian, a ovim sam osvrtom pokušao tome dodati još jedan razlog: činjenicu da je napustio svoju kolijevku s 'druge strane bare' i čvrsto se usidrio u Europi. Talijansko-njemački 'klan' koji vodi ovu distru već desetak godina postigao je ne samo njen prodor u neke važne europske projekte (CERN, školstvo, zdravstvo), nego je barem posredno utjecao na razvoj novog vala distri (nastalih neposredno na Debianu, ili na nečemu posve različitom, poput Manjara) i dao im je jak europski štih.

Vraća li se time svijet dobrom starom kontinentu kao svojem kulturnom ishodištu, bilo bi neoprezno reći, ali vjerujem da postojeće kulturne različitosti na dobar način utječu na stvaranje novih distri. Time se ne samo širi informatička pismenost i stječe veća radna sposobnost, nego se potiče i bolje međusobno razumijevanje.

Zanimljiv post a mislim da bi bio i dobar materijal za naslovnicu.

Hvala ti, prijatelju.

Nisam pisao s namjerom izlaska na naslovnicu (o tome neka odluče administratori), nego s ciljem da podijelim svoje poglede na raširenost GNU/Linuxa, nastale na temelju ovog malog istraživanja.

Zanimljivo je također da zemlje Dalekog Istoka, koje su zadnjih desetljeća postigle vrlo visok stupanj tehnološke i informatičke kulture (Indija, Kina, Južna Koreja, Singapur, Japan), gotovo uopće nemaju vlastitih distri, barem sudeći po podacima s Distrowatcha. Odranije znam za Linpus, tu je i Red Flag, recimo, ali sve je to zanemarivo u odnosu na naš kontinent. Pretpostavljam da su krenuli putem produbljivanja postojećih korita, a ne probijanjem novih.

trzalica je napisao/la:Zanimljiv post a mislim da bi bio i dobar materijal za naslovnicu.

Slažem se

@rudar, bubni to u [DRAFT], malo još dotjeraj, obavezno koju slikicu ubaci, pa ćemo vidjeti što lektori kažu. U svakom slučaju

Jako zanimljivo. Odlično.

Pozz

Prije svega, hvala svima koji su podržali ovaj mali osvrt. Nisam zapazio sličnih napisa na našem forumu, barem ne u novije vrijeme, pa sam zato pročeprkao po webu da bih saznao odgovore na konkretna pitanja o, uvjetno rečeno, dominantnoj geografskoj raspoređenosti GNU/Linux distri.

Međutim, nisam u mogućnosti ozbiljnije se posvetiti ovoj temi, pa zato moj prilog ostaje nepotpun. To je glavni prigovor s moje strane zbog kojega smatram da tekst nije za naslovnicu, a ne evidentan nedostatak slika ili eventualne lektorske intervencije.

Većina informacija koje sam naveo stara je desetak godina i samim tim vjerojatno nije baš pouzdana. Dovoljno je spomenuti da se Arch kao distra u gore citiranim pregledima nigdje ozbiljno ne razmatra, a nema sumnje da se uvelike proširio iz Kanade i do danas postao prilično popularan u cijelom svijetu (barem ne ustupa Slackwareu i Gentoou).

Osim toga, postoje i drugi elementi s kojima bismo mogli ocijeniti tezu o 'eurocentričnosti' distri. Činjenica je da Europa daje veliki doprinos razvitku GNU/Linuxa ne samo stvaranjem i širenjem novih distri, nego i organiziranjem raznih manifestacija, od specijaliziranih kongresa i sastanaka razvijatelja (kako sam čitao, i u Dubrovniku je prije koju godinu održan međunarodni skup o Open Suseu, na tamošnjem sveučilištu), do na ovim stranicama više puta isticanog prodora GNU/Linuxa u javne uprave pojedinih europskih gradova, regija ili čak ministarstava.

Dakle, pitanje je vrlo kompleksno. Njegovo temeljito razmatranje urodilo bi na kraju tekstom od desetak tipkanih stranica, koje jednostavno ne mogu stići napisati niti provesti odgovarajuće istraživanje (a ne bi bilo fer ni opterećivati time ovaj portal; ima svakako važnijih i korisnijih stvari poput podešavanja distri koje svakodnevno koristimo, ili izbora novih). Zato bi osvrt trebao ostati u postojećim okvirima, a osobno me raduje što sam našao jedan novi pravac učenja o položaju GNU/Linuxa u svijetu oko mene.

rudar je napisao/la:Prije svega, hvala svima koji su podržali ovaj mali osvrt. Nisam zapazio sličnih napisa na našem forumu, barem ne u novije vrijeme, pa sam zato pročeprkao po webu da bih saznao odgovore na konkretna pitanja o, uvjetno rečeno, dominantnoj geografskoj raspoređenosti GNU/Linux distri.

Međutim, nisam u mogućnosti ozbiljnije se posvetiti ovoj temi, pa zato moj prilog ostaje nepotpun. To je glavni prigovor s moje strane zbog kojega smatram da tekst nije za naslovnicu, a ne evidentan nedostatak slika ili eventualne lektorske intervencije.

Većina informacija koje sam naveo stara je desetak godina i samim tim vjerojatno nije baš pouzdana. Dovoljno je spomenuti da se Arch kao distra u gore citiranim pregledima nigdje ozbiljno ne razmatra, a nema sumnje da se uvelike proširio iz Kanade i do danas postao prilično popularan u cijelom svijetu (barem ne ustupa Slackwareu i Gentoou).

Osim toga, postoje i drugi elementi s kojima bismo mogli ocijeniti tezu o 'eurocentričnosti' distri. Činjenica je da Europa daje veliki doprinos razvitku GNU/Linuxa ne samo stvaranjem i širenjem novih distri, nego i organiziranjem raznih manifestacija, od specijaliziranih kongresa i sastanaka razvijatelja (kako sam čitao, i u Dubrovniku je prije koju godinu održan međunarodni skup o Open Suseu, na tamošnjem sveučilištu), do na ovim stranicama više puta isticanog prodora GNU/Linuxa u javne uprave pojedinih europskih gradova, regija ili čak ministarstava.

Dakle, pitanje je vrlo kompleksno. Njegovo temeljito razmatranje urodilo bi na kraju tekstom od desetak tipkanih stranica, koje jednostavno ne mogu stići napisati niti provesti odgovarajuće istraživanje (a ne bi bilo fer ni opterećivati time ovaj portal; ima svakako važnijih i korisnijih stvari poput podešavanja distri koje svakodnevno koristimo, ili izbora novih). Zato bi osvrt trebao ostati u postojećim okvirima, a osobno me raduje što sam našao jedan novi pravac učenja o položaju GNU/Linuxa u svijetu oko mene.

@rudar uvijek skroman! Ali stvarno, odličan post i zanimljiva tema a moram priznati da nikada o Linuxu i distrama nisam razmišljao na način iz koje zemlje ili sa kojeg kontinenta dolazi najviše distra i koje od kuda stižu... Iznenađujuće je da Kina ima tako malo distribucija ili recimo Indija. Njemačka me nije iznenadila jer oni su razvili distre i zbog toga jer su Linux naveliko uveli i u državne institucije pogotovo nakon afere prisluškivanja njemačkih državnih službenika. U svakom slučaju, zanimljiv pogled na Linux i baš šteta što nemaš vremena za još dublju analizu (premda je meni već ovliko podataka koliko si naveo dovoljno za jedan članak, ali poštujem tvoju odluku).

Ne, ne radi se o skromnosti. Stvar je u tome da treba kopati, dugo i duboko. Sve dotle dok se kop ne počne urušavati. A, na svoju žalost, tu aktivnost ne mogu priuštiti, niti bi, ponavljam, bilo fer opterećivati ovaj portal sadržajem mojega članka koji bi trebao obuhvatiti najmanje 10-12 tipkanih stranica.

rudar je napisao/la:Nisam pisao s namjerom izlaska na naslovnicu (o tome neka odluče administratori), nego s ciljem da podijelim svoje poglede na raširenost GNU/Linuxa, nastale na temelju ovog malog istraživanja.

S obzirom na boldano, kao i na činjenicu da sam ja administrator , odlučujem da ovo treba objaviti. Štoviše, može se objaviti upravo u ovom obliku, i to bez ispravljanja jer je tekst savršeno napisan (koliko vidim, ako netko "uhvati" kakav tipfeler, ispravite). Jedino možemo na kraj teksta dodati CTA u stilu - kakva su vaša mišljenja o ovome, jeste li sami primijetili nešto slično i imate li kakvih novih izvora o ovoj temi za podijeliti s nama? Pridružite se raspravi u komentarima.

Dodavanjem toga će se pokriti ovaj "problem" starosti informacija (koje btw i nisu tako stare, izvori koje koriste znanstvenici u nekim područjima, a ponajviše autori radova u humanističkim granama su često i stariji), jer će čitatelji moći sami linkati ako nađu nešto novije, pa se ne moramo brinuti ili "ispričavati" što je nešto možda "zastarjelo". Osim toga, čemu bi se ispričavali, ta ovo je naš portal i možemo objaviti što god hoćemo

Nadalje, pitanje tj. tema jest kompleksna, rudar je apsolutno u pravu, ali to ne znači da svaki članak o bilo kojoj kompleksnoj temi mora biti friggin' istraživanje ili doktorski rad potkrijepljen stotinama izvora. Ponekad možemo samo usputno ukazati na neku (kompleksnu) temu o kojoj čitatelji možda nisu dosad razmišljali i kratkim člankom ih motivirati da dalje sami istražuju i čitaju o njoj.

Za kraj, ovo o "opterećivanju" portala člankom mi je malo i smiješno , jer se učestalost i količina članaka jako smanjila u zadnjih x mjeseci, pa govoriti o bilo kakvom opterećenju zvuči malo silly . Vjerujem da bi čitatelji rado pročitali nešto što nije recenzija distre, a to bi i obogatilo ukupnu raznolikost sadržaja koji objavljujemo. Razmislite, želimo li samo objavljivati recenzije distri i vijesti tipa "ej, izašla je nova distra, skinite je ovdje, recenzija uskoro" zauvijek? Nekako mislim da nećemo baš dugo ostati zanimljivi čitateljima na taj način. Ponekad treba objaviti nešto izvan standardnih okvira i uobičajenih formi, a sad je jako dobra prilika za to

Eto, toliko od mene o ovome, kao što rekoh, ovo se može odmah sutra objaviti, možda možemo pronaći par stock-type slikica za ubaciti. Ionako ja zabušavam tj. nemam vremena ispraviti onaj veliki tekst o SUSE-u odmah sada, pa bi bilo zgodno da ipak objavimo nešto u međuvremenu dok ja to ispravljam.