Darko Parić odgovara na pitanja o uvođenju otvorenog koda (video)
Darko Parić odgovara na #VladaUP Twitter pitanja (YouTube)
Što je napravljeno do sada, kako se priključiti?
Ovo su dijelovi razgovora kojeg smo vodili putem Facebooka s predsjednikom HULK-a Ivanom Guštinom, kao komentar na temu "Island polaže temelje za migraciju na otvoreni kôd u državnim institucijama". Čitavu konverzaciju možete pogledati na facebooku.
pročitaj višeTemelji se rade i kod nas. A stvarni pomaci prvenstveno ovise o nama, Linuxašima, a ne više toliko puno o odgovornima. Umjesto prigovaranja kao do sada, uključimo se i sami jer imamo premijernu priliku pomoći u svemu tome. Dakle, čeka se *nas*, a ne *njih*.
***
Za početak, ono što Darko Paric stalno ponavlja u svim prilikama - priključite se radnoj skupini za otvoreni kod (i ostalima u kojima možete nešto dati). Nikog se posebno ne zove - javite se, uključite se.
***
Ostvareni su kontakti, ponuđena suradnja i sudjelovanje u radnoj skupini. Sama činjenica da je Radna skupina za otvoreni kod jedna od 9, pokazuje pomak i važnost tematike. Kao i za druga područja, tako i za ovo - radna skupina, sastavljena od raznih ljudi koji se jave, radit će na sve svemu što misle da treba po tom pitanju. Konkretnije od toga još nije bilo ni moguće nešto napraviti, jer se čeka formiranje radne skupine. Ali svi zainteresirani pripremaju materijale, ili se barem nadam da to rade, jer radna skupina nije pasivno mjesto slušanja tuđih ideja, već mjesto gdje treba poprilično aktivno raditi i predlagati Vladi (točnije - Povjerenstvu) što *konkretno* treba raditi. Nikad da takve situacije u 20 godina nismo došli, dakle - ovo je strahovito veliki pomak.
***
One odrednice iz 2006. su jedno veliko ništa (a ima još vezanih dokumenata). Točnije - odličan dokument sam sebe i ništa više, mrtvo slovo na papiru. Nitko na temelju toga nije nikada donio nikakav zakon ili pravilnik, niti je izmijenilo postojeće zakone, niti je išta od onoga provedeno. I shodno tome nitko ne može i ne mora na to oslanjati (i ne oslanja se). U tome i jest bio problem ex SDUeH u odnosu na sadašnju Upravu - nisu imali nikakve ovlasti (a ni volje) donositi ikakve relevatne zakone i pravilnike.
***
Tko prati ovo detaljnije (a pogotovo ako je aktivno sudjelovao u svemu tome zadnjih desetak godina kao mi), i trudi se biti informiran vidjet će velike razlike. A tko ima volje, znanja, vremena i optimizma, neka se priključi radnoj skupini i pridonese. Jer ako ovo sada ne bude dalo rezultata - samo mi sami ćemo si biti krivi, nitko drugi. Političku podršku imamo (radna skupina direktno radi za Povjerenstvo Vlade za informatizaciju), a na nama je da pripremimo ono što očekuju od nas. Njih, političare, moći ćemo kriviti tek ako sve napravimo kako spada, a oni to ne provedu. Za sada je "loptica" na našoj strani.
***
mogli su malo jasnije to objaviti negdje, kao službeni poziv svima i dati više detalja kako su zamislili te radne skupine. I mi smo morali pitali razne stvari jer nam dosta toga nije bilo jasno. S jedne strane pokušavaju ostaviti dojam da je sve fleksibilno i otvoreno, a s druge strane to ostavlja dojam neorganiziranosti. Ali - što je, tu je, na to nemamo neki utjecaj. Bitno je znati da se u bilo kojem trenutku bilo tko može pridružiti (ili otići), pa stvar nije konačna ni u jednom trenutku. Za neke druge radne skupine su navodno već objavljeni neki dokumenti, pa će valjda i za ovu. Imajmo na umu da ovo nisu kratkoročne stvari, već dugoročni (višegodišnji) projekti. Ne radi se o sporosti, već sve to treba kvalitetno i dugo pripremati kako bi bilo što manje problema u provođenju.
***
HULK jest jedna od poznatijih i dugovječnijih udruga po pitanju slobodnog softvera, ali nije i jedina koja po tom pitanju ima što za reći i ponuditi. Tu su i HrOpen, Ubutnu-HR, SSH, NSK, SRCE, CARnet, APIS, HGK, MaMa, SOK, ljudi iz raznih firmi, razne gradske wireless udruge, edukacijske ustanove, razni pojedinci... itd. Parić nikoga nije posebno ovlastio za to, nikome ne daje prednost, niti zna koga točno treba zvati, pa zato nikako ne bi bilo u redu da ni ja (osobno i u ime udruge) istupam na način kako možda očekujete. Nije mi bila namjera ispasti grub, ali što god očekivali ili pretpostavljali, HULK je u ovoj priči samo jedna od niza udruga, potpuno ravnopravna ostalima u radnoj skupini. I mislim da je to fer pristup s Parićeve strane, koji će svima dati jednaku šansu da pridonesu, bili oni u HULK-u ili ne. Bitno je samo ima li netko znanja i volje volontirati u tome.
***
Da je nama kojim slučajem dao do znanja da očekuje od HULK-a koordiniranje, informiranje, pozivanje i slično, mi bi se tako i postavili. Ali nije. I iskreno mislim da je tako bolje (ne odmah u startu preferirati bilo koga).
***
Dapače, neki su se već u javnosti pomalo pretenciozno predstavljali kao radna skupina i nositelji projekta uvođenja otvorenog koda, što i nije ispalo baš dobro. I mi se isto međusobno konzultiramo, pratimo i tražimo informacije, pripremamo materijale, dogovaramo ljude koje ćemo predložiti i vjerojatno ćemo kontaktirati i druge osobe van udruge koje znamo. Ali ni mi ne znamo tko se sve bavi time, koga sve direktno pozvati, tko će se javiti, a pogotovo tko od njih uopće želi sudjelovati u tome (a već znam da neki i ne žele). Nadam se (htio bih!) da će na skorašnjoj DORS/CLUC konferenciji biti više riječi, diskusije i poziva na tu temu (barem ja osobno planiram to, a nadam se da će biti i netko od odgovornih).
Darko Parić: vrlo smo otvoreni prema tehnološkim rješenjima na otvorenom kôdu
pročitaj više“Informatizacija državne uprave, naime, u prvome je redu organizacijski i time politički problem, a najmanje tehnički. Darko Parić, glavni Vladin koordinator za taj posao, u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva Vladin plan. Riječ je o nizu velikih projekata prema uzoru na Estoniju. Taj informatički New Deal obuhvaća izgradnju državne optičke mreže, državne “cloud” infrastrukture, pravila povezivanja registara, objedinjavanje IT nabave, normizaciju IT-a i otvaranje otvorenom kôdu.”
Prednosti i mane otvorenog kôda u državnoj upravi
pročitaj višeSasvim očekivano, dolaskom nove Vlade je objavljen i novi program i ciljevi koje misle ostvariti tijekom mandata. Zanimljivi dio iz perspektive zajednice slobodnog softvera je namjera o uvođenju isto takvog softvera u državnu upravu. Vijest je vrlo brzo odjeknula i podignula dosta prašine iako je realno tako nešto bilo i za očekivati.
Otvoreni kôd postao dio Vladine IT politike
pročitaj višePrelazak na sustave otvorenog kôda, kako bi se dugoročno smanjili troškovi, nešto je čemu teže zemlje u razvoju koje tek pokreću informatizaciju, kao i bogate države koje imaju potrebna sredstva za tranziciju. Iako se Hrvatska nalazi negdje između, nova Vlada postavila je upravo otvoreni kôd kao jedan od prioriteta IT politike.