Linux za Sve forum

Namjerno sam temu postavio ovdje iako se tiče kompletnog slobodnog softvera baš iz razloga kako bih nas sve još dodatno senzibilizirao i ukazao kako kroz Linux naš voljeni treba promišljati o cjelokupnom slobodnom softveru.

Tema je zapravo načeta napisima od 4ndY-a u temi GPL licenci i mojim razmišljanjima na temu slobodnog softvera.
Stvar je jasna: Kako bi slobodni softver mogao globalno zaživjeti i razvijati se još boljem maniru nego do sada, potrebno ga je uklopiti u sadašnji model društva kojim dominira vlasnički softver i novac kao ajmo reći jedini sustav vrijednosti (nećemo ovdje polemizirati o tome kako je neki sustav vrijednosti krivi ili pravi, nego se zadržavamo na činjenici da jest takav kakav jest).

Dakle, s jedne strane imamo sustav naplate kroz vlasnički softver i on predstavlja sadašnje stanje poslovanja, a s druge strane imamo slobodni softver koji ima sve slobode korištenja, kopiranja i izmjene, te kao takav, po uvriježenom mišljenju ne može biti garancija (ili možda može?) kako bi se kroz njega mogla vršiti naplata utrošenog rada za njegov razvoj i održavanje.

Razmišljajući na ovaj način o FOSS-u, te pročitajući poneki članak kao npr. ovaj, dolazi se do zaključka kako bi se umjesto softvera trebala naplaćivati usluga podrške, razvoj specifičnosti u tom istom softveru, naplata fizičke distribucije softvera (kutija, štamapana dokumentacija, DVD-i), držanje tečajeva i radionica rada u tom softveru.
Međutim, postavljam si pitanje da li je to dovoljno? Da li bi se neka firma mogla pokriti na taj način?
Na pamet mi pada scenarij u kojem je primjerice AutoCAD slobodan softver. Firma tipa moje koja ima cca 70 radnih mjesta i sada plaća svih tih 70 licenci, a u slučaju FOSS-a plati možda jednu ili dvije usluge održavanja, poduke i sl., a IT ekipa unutar moje firme proslijedi to novo stečeno znanje o izmjenama u softveru, te održava podršku koju je firma platila putem tog jednog računa. Ovo ne zvuči baš bajno i ne vidim kojim bi se poštenim kanalom to moglo regulirati, jer slobodni softver mogu koristiti svi, a i protok znanja o korištenju tog istog softvera vam nitko ne može diktirati ili zabraniti.

Drugi vid naplate može ići preko određenih servisa koje firma daje, a naplaćuju se. Kao što Canonical daje svoje Cloud servise uz naplatu. Ovaj koncept moguć je i kod igara kao slobodnog softvera, gdje izdavač FOSS igre naplaćuje usluge servera za on-line igranje te iste igre.

Treći vid moguć je na nivou regulacije davanja preko raznih zakona i obaveznih davanja za razvoj slobodnog softvera, na način da svatko tko koristi neku IT tehnologiju, postotak daje u FOSS. Tipa pri plaćanju pristupa internetu dio zarade providera ide u FOSS, pri kupnji računala dio zarade ide u FOSS.
Ovdje vidim mogući problem baš u poimanju slobode, jer što ako se netko odluči na korištenje isključivo vlasničkog softvera? U tom slučaju nepravedno je od njega naplatiti i rentu za razvoj FOSS-a. Osim ako razvoj FOSS-a ne bi bio ključan za daljnji razvoj društva u cjelini (što on po mom skromnom mišljenju i jest, ali pustimo sada moje skromno mišljenje), pa bi se na problematiku gledalo kao na problematiku ekologije danas. Doduše, dobar dio zemalja EU uviđa korist po društvo u vidu slobodnih formata dokumenata i medija, pa već postoje smjernice o obaveznom uvođenju FOSS-a u državne uprave.

Četvrti vid su naravno donacije. Dakle, koncepti tipa Humble Indie Bundle očito funkcioniraju i firme ih mogu iskoristiti za pokrivanje početnih gubitaka zbog prelaska na FOSS. Primjerice, Adobe otvara Photoshop, ali da bi to napravili treba kroz donacije prikupiti par miliona dolara, a koji se skupljaju na način da svatko plati taj Photoshop onoliko koliko misli da mu vrijedi. HIB je dokazao već nekoliko puta da se na tu kartu kod ljudi može računati i da svijet nije baš tako škrt kada su u pitanju ovakve stvari.

Naravno peto jest kombinacija ovih četiri prethodna primjera u neku vrstu sinergije, te naravno postupno otvaranje softvera. Dakle prvo se otvori neka Light verzija softvera, pa postupno jača, pa sustavno i njezini pluginovi itd. Na taj način kompenzirao bi se rizik i gubitak ako bi se na FOSS odlučilo trenutno.

Zanimaju me vaša mišljenja na tu temu. Stoga, molim konstruktivne ideje i promišljanja, svakako svoje tvrdnje dobro argumentirajte, pa da složimo ovdje neko javno mišljenje, koje će mi kasnije koristiti za neki novi članak na portalu. (stoga samo mišljenja pod GPL-om dolaze u obzir )

disclaimer: radim kao IT profi. živim od vlasničkog softvera. nisam mjerodavan za ovu temu.

eto, započeo sam najpoštenije što mogu - s jasnom ogradom i uz predočenje činjeničnog stanja. ne želim ovdje mahati crvenom krpom, niti vrijeđati nikoga. jako me zanima ova tema i raduje me što je započeta.

grofe

kepica je napisao/la:disclaimer: radim kao IT profi. živim od vlasničkog softvera. nisam mjerodavan za ovu temu.

Zapravo baš ti i jesi mjerodavan.

Ti si profić koji IT-em zarađuješ za život, profić koji trenutno radi s vlasničkim softverom, ali i profić koji je ovdje svakodnevno i kojeg jako zanima tematika slobodnog softvera. Iz tog kuta zaključujem kako i sam promišljaš o načinu da FOSS uklopiš u svoje poslovanje prije ili kasnije.

Baš ti možeš u ovoj temi dati dobre smjernice jer znaš bolje od mene kako neke stvari funkcioniraju unutar IT-a (ja sam ipak građevinar po profesiji )

Općenito smatram da davanja koja su određena zakonom krše ljudsku slobodu jer ti onda više zapravo nemaš izbor da li ćeš to podržat ili ne. Ali s druge strane to bi jako pomoglo FOSS-u, zato što bi npr. prosječan businessman rekao: "Pa dobro, kad već moramo to plaćat onda nećemo više obnavljat "vlasničke" licence nego ćemo preć na FOSS".

Donacije su najbolje riješenje. Zašto? Zato što će se programeri truditi da naprave što bolju i kvalitetniju aplikaciju jer u suprotnom neće dobiti novac. Jedna od jako dobrih strana FOSS-a je upravo to da samo dobri/kvalitetni projekti idu dalje.

Vlasnični software neće nestati, niti bi bilo dobro da u potpunosti nestane. Mora postojati i suprotna strana (dobro i zlo, ying i yang, nazovite to kako hoćete). Slični FOSS projekti su si konkurentni, ali to je zanemarivo ako sa druge strane imaju vlasnični software, a određena doza konkurencije je zdrava, a što je više projekata, to je bolje, naravno ponavljam, ne previše.
Onda tu su još i manji lokalni programeri koji rade specifične aplikacije za neku branšu (i AutoCAD je u istom loncu, doduše velik projekt, ali je) i kako će oni zarađivat. Ima ljudi koji kupe program i ne zovu više programera 10 i više godina. Takvih ima puno. Npr. vlasnici kafića.

Da se nadopunim. Većina korisnika niti ne zna da im nešto treba i/ili neki (recimo govorimo o firmama) ljudi sebe smatraju nezamjenjivima i ne žele reći da se još i taj dio doda. Programer mora dodat još neku opciju i ponudit novu verziju programa. Po FOSS-u on bi to morao dati besplatno. To tako ne ide.

Mislim da FOSS diskreditira programersku profesiju u nekim pogledima. Njihov rad se ni sa vlasničnim softwareom ne cijenu mnogo, a sa FOSS bi uglavnom još i manje, puno manje. Ljudi ne razumiju koliko je posla oko jednog programa softwarea. Ne može svatko biti programer.

Grofe ti si građevinar, super. Uzet ću to za primjer. Ono što FOSS zahtjeva je da ti projektiraš kuću, sagradiš je i besplatno svima daš na korištenje, a naplaćuješ izmjene koje napraviš na kući i to samo one koje si ljudi tražili. Jedino drugo primanje su ti donacije tih istih ljudi. Da li bi ti tako mogao preživjeti, hraniti ženu i djecu? Mislim da ne.

EDIT:
Luherus stalno napominje kako Red Hat daje lovu i onda recimo Linus radi kako oni hoće. Pa naravno. Oni su izvor novaca, pa kome ćeš ić na volju nego onom tko ti omogućuje da preživiš. Isto tako kaže, pa Toyota daje više pa nisu kao Red Hat. Nisu zato što trenutno nemaju potrebe, da im zatreba i da kažu, Linus bi i za njih prilagodio stvari.

max360se je napisao/la:Da se nadopunim. Većina korisnika niti ne zna da im nešto treba i/ili neki (recimo govorimo o firmama) ljudi sebe smatraju nezamjenjivima i ne žele reći da se još i taj dio doda. Programer mora dodat još neku opciju i ponudit novu verziju programa. Po FOSS-u on bi to morao dati besplatno. To tako ne ide.

GPL ne kaže da ti softver ne možeš naplatiti, nego kaže da on mora biti "otključan" - slobodan za daljnje korištenje. Stoga, ti kao firma možeš naručiti specifičan softver koji ćeš uredno i platiti. Firma ga napravi u FOSS-u i tebi naplati narudžbu izrade. Naravno, taj softver ostaje slobodan i nitko ne garantira da ga neka druga firma neće htjeti koristiti slobodno (na taj način ti kao firma koja je dotični softver naručila plaćaš i za druge firme koje ga imaju pravo koristiti). Naravno, vrlo vjerojatno drugim firmama taj FOSS softver neće potpuno pasati, pa će ga ili mijenjati same (što je pak tim firmama preskupo jer nemaju niti znanja o sourceu niti vremena to pručavati ili još gore plaćati nekoga da im to sredi) ili naručiti preinaku softvera od originalnog autra i to opet platiti. S druge strane, softver kao takav jest FOSS, i baza podataka kao takva jest FOSS, ali podaci u toj bazi koje firma distribuira uz softver uopće ne moraju biti FOSS, nego te krucijalne podatke, a da bi program uopće radio i imao smisla firma može uredno naplatiti. (primjer kod održavanja knjigovodstvenog softvera ili drugih softvera koji ovise i o podacima iz nekih baza podataka)

max360se je napisao/la:Grofe ti si građevinar, super. Uzet ću to za primjer. Ono što FOSS zahtjeva je da ti projektiraš kuću, sagradiš je i besplatno svima daš na korištenje, a naplaćuješ izmjene koje napraviš na kući i to samo one koje si ljudi tražili. Jedino drugo primanje su ti donacije tih istih ljudi. Da li bi ti tako mogao preživjeti, hraniti ženu i djecu? Mislim da ne.

Ne bih se s ovime složio jer samu kuću ne možeš kopirati, odnosno hardver ne možeš kopirati. Analogija bi bila potpuna ako sagledaš ovakav primjer iz moje branše:
Ja napravim projekt (projekti se rade na isti način kao i softver - digitalno), naplatim od investitora taj naručrni projekt, ali taj projekt ostavljam slobodnim za daljnje korištenje. Naravno, u tom daljnjem korištenju ne dajem nikakve garancije na taj projekt niti preuzimam nikakve odgovornosti. Ako netko hoće forkati moj projekt i za to preuzeti odgovornost i davati daljnje garancije uz naplatu - može slobodno, ali onda taj netko preuzima i dio moje odgovornosti za one dijelove projekta koje je preuzeo forkanjem (moja eventualna greška u izvornom projektu postaje njegova!). Isto kao što ću i ja svoj slobodni projekt i dalje naplaćivati u smislu da uz njega dajem garancije i odgovornost za učinjeno u tom projektu.
Eto, to ti je ispravna analogija!

U redu, ali opet postavljam isto pitanje, da li bi ti tvoja obitelj od toga realno mogli živjeti?

max360se je napisao/la:U redu, ali opet postavljam isto pitanje, da li bi ti tvoja obitelj od toga realno mogli živjeti?

Pa to se i ja pitam prvim postom, zato i diskutiramo.

No, na način da zapravo ne prodajem projekt nego svoju garanciju i odgovornost da je projekt ispravan vjerujem da bih mogao živjeti. Ne vjerujem da bi ljudi samo tako htjeli u svoje ime prodavati moju odgovornost ako u projektu nešto ne štima.
Meni bi možda došla konkurencija jer bi na osnovu mojih rješenja netko mogao izraditi nešto bolje, no to opet ne sprečava mene da njegov rad opet ugradim u svoj projekt. U principu isplatila bi se kvalitetnija rješenja, a to je jedno od stvari koje bi trebalo i cijeniti.

Napraviš dovoljno kompleksan software da ga većina korisnika ne može samostalno naučiti... i onda prodaješ školovanje, knjige, tutoriale.
Ili za klijente odrađuješ poslove u tom software-u (česta pojava kod software za simulacije, jer sam software ti niš ne znači).

Npr, napraviš "LZS 3D Parametric modeling" i onda prodaješ podršku i obrazovanje korisnika, ali i odradiš koji poslić u njemu... bez da kupuješ (skupu) licencu CATIA-e, Solidworksa, Pro-E-a ili sl.

Vjerujem da to dosta ovisi o samome projektu. Bitno je sto software radi, ko ga moze koristiti, kako se lagano moze koristiti, kako se lagano moze mjenjati, koliko je snage potroseno na izradu. Sve to ovisi na koji nacin se bude taj specifican software dalje prodaval/djelil.

I tu je naravno bitna i konkurencija. Max je vec spomenul, najbolji prezivljavaju, zato se najcesce dobije vrlo dobar program.