Linux za Sve forum

Pa dobro gorane, jesi ti ikada onda donirao i lipe debianu ili mercurialu? Ili uopće ikojem projektu?

Ne znam zašto sam sad ja bitan - ne, nisam nikad donirao ni Debianu ni Mercurialu. Kao vjerojatno ni 90% ljudi koji ovo čitaju.

Mercurial sam tek počeo učiti, i čini mi se da je user interface jednostavno bolji nego kod Gita. I ako mi bude koristan, vjerojatno hoću.
Donacije su mi već dosta dugo zadnja stvar o kojoj bih imao luksuz razmišljati.

Debian još ni ne koristim, ali razlog zbog kojeg razmišljam o njemu je taj što mislim da je važno da postoji takva distribucija - stabilna i neovisna o korporacijama. Iako mislim da se Debianu puno više može pomoći tako da se nauči dovoljno o paketiranju, ali dobro...

r3bl je napisao/la:Kada bi više ljudi pratilo moj postupak, ne vjerujem da bi bilo potrebe uopšte za ovom temom, tako da stajem iza 4. vida zarade kojeg je Grof spomenuo u prvom postu.

Zanimljivo. I pohvalno!
Samo, kad bi svi ovako radili onda bismo živjeli u idealnom svijetu.

Kad bi više ljudi bilo prisiljeno pratiti tvoj postupak, bilo bi interesantno vidjeti koliko bi ih uopće nastavilo koristiti FLOSS. I sad glavni problem - ako nisu prisiljeni, da li će biti dovoljno?

Da su fiskalne blagajne prepuštene slučaju i igranju na nekakvu moralnu ispravnost ili empatiju "gledajte ljudi, budite razumni, nije u redu ne plaćati porez, pogotovo ako dobro zarađujete" (a puno vlasnika kafića je itekako spremalo novac sa strane), kao da bi ljudi najednom počeli plaćati porez. Rekli bi, zašto bih ja plaćao bilo što lopovskoj državi, lopovi, platite prvo vi što ste ukrali i tako dalje

A ja mislim da to nema toliko veze s lopovskom državom koliko s čovjekovom prirodom. Ne samo našim mentalitetom
nego uopće - sumnjam da bi Ameri bili tako revni u plaćanju poreza da nemaju realnu mogućnost otići u zatvor na više od 10-15-20 godina. Dok nema zakona i straha od kazne, ništa od svega. Na žalost, ljudi još uvijek itekako trebaju sankcije da bi ih se dovelo u red. Inače su stvari prepuštene dobroj volji, osobnoj odgovornosti, zainteresiranosti za određenu stvar, jednom riječju - prepuštanje stvari slučaju. A donacije su upravo to - prepuštanje stvari slučaju.

Tip je pokupio oko 90.000 dolara, mislim na Kickstarteru, zato što je htio snimati i objaviti postupak redizajniranja svog sajta. Tražio je $3500. Kako je to uspio? Pa vjerojatno tako što je dobro umrežen, tako što je uspio stvoriti hype,
a ne zato što to što on radi vrijedi toliko i nitko drugi to ne može napraviti. Mogao je pokupiti jedno veliko ništa.

A što da se radilo o nečem puno važnijem od redizajna sajta?

Ja sam jedno vrijeme pratio h-online.com .
Prije par mjeseci su objavili da prestaju s radom, što mi je iskreno bilo žao jer se uvijek moglo nešto dobro pročitati.
A razlog je, po onome što sam čitao, čisto financijski. Osobno mislim da takva stvar vrijedi puno više nego screencast redizajna weba.
Ali ako nemaju održiv model, očito ne mogu nastaviti funkcionirati.

Gle, možeš stvari rješavati vrlo jednostavno što se poreza tiče: ako si ga odlučio ne plaćati, ne možeš koristiti niša što se iz poreza financira Iako opet, govoriš o tome kako ljudi doniraju pare za gluposti umjesto na pametne stvari, ali sam nisi ništa donirao. Nemoj se sada naljutiti, ali to je pomalo licemjerno. Najlakše na svijetu je optuživati "neke druge" ljude, a sam za sebe imati set izlika. U krajnjoj liniji, h-alter je isto tako mogao na kickstarteru ili nekoj alternativi prikupiti lovu. Može to i bilo koja distra, kao i bilo koji drugi projekt, no to ipak ne rade IAKO je očito da su ljudi voljni financirati zanimljive projekte.

shrike je napisao/la:Gle, možeš stvari rješavati vrlo jednostavno što se poreza tiče: ako si ga odlučio ne plaćati, ne možeš koristiti niša što se iz poreza financira

Pa da, ali to je porez, a ne donacije - i to se slažem, da se porez ne bi trebalo nametati svima.
Ali tu opet ostaje pitanje kod takvog poreza da li bi to bilo dovoljno. Odnosno, da li bi bilo previše onih koji bi smatrali da im jednostavno ne treba ništa što se iz financira iz poreza. Pogotovo kad pogledaš koliko rade pržilice i torrenti na ovim prostorima...

shrike je napisao/la:Iako opet, govoriš o tome kako ljudi doniraju pare za gluposti umjesto na pametne stvari, ali sam nisi ništa donirao. Nemoj se sada naljutiti, ali to je pomalo licemjerno. Najlakše na svijetu je optuživati "neke druge" ljude, a sam za sebe imati set izlika. U krajnjoj liniji, h-alter je isto tako mogao na kickstarteru ili nekoj alternativi prikupiti lovu. Može to i bilo koja distra, kao i bilo koji drugi projekt, no to ipak ne rade IAKO je očito da su ljudi voljni financirati zanimljive projekte.

Ja jednostavno smatram da donacije nisu održive ako se već pita "kako živjeti od nečega". Jer možda i možeš skupiti prvi put za razvoj nečega, opet ti ostaje pitanje kako dalje. Dakle, donacije mogu biti možda pokretač. Održivost je druga stvar i tu nema jednostavnih odgovora. Mislim da čovjeku općenito, takav kakav je, treba čvršći mehanizam od donacija da bi nešto bilo održivo.
I sebe isto smatram takvim, dakle - ne mislim da sam licemjeran .

Jer, u svijetu u kojem imaš ovakav medij na kojem ti je cijeli svijet pod prstima, prije ili kasnije se počneš pitati, ok, ali čekaj malo, možda je *ovo* ipak važnije? A gle *ovo*...da možda ipak *njima* doniram? Linux (ne mislim samo na kernel) je jedan golemi mozaik koji se sastoji od svega i svačeg i dilema je sve veća. Jedna distribucija bazirana na drugoj, druga na trećoj, na kraju i u toj određenoj distribuciji, da li bih trebao donirati onog tko je složio paket ili onog tko je napisao izvorni kod koji je tu paketiran?
I jednog i drugog? A zašto možda ne potražiti onog tko je ispravio onaj iritantni bug, možda mi je trenutno njegov doprinos najvažniji...zapravo onda bi trebalo dati svima, ako se govori o principima i moralu. Teške su to stvari.

shrike je napisao/la:Identično je i sa FOSS: ako si ti bazirao svoju uslugu na GNU/linux rješenjima, imaš nula početnik kapitalni troškova za svoj sw a svu vrijednost svje usluge deriviraš ili baziraš na tuđem radu i nije ok da taj ne dobije niti dio tvojeg profita. Ovo je sada pitanje morala, zašto ti isti ne doniraju onda stvaraocima distre i alata koje koristi. Ipak, mislim da bi radni model isto mogao biti da se uvede nekakva simbolična pretplata. Recimo 10 € godišnje ili nešto tog tipa.

Mislim da to što je u redu, a što ne može reći samo onaj tko je to stvarao.
Ako on smatra da nije u redu, neka ne licencira tako, zar ne?

Ako je nešto nužno potrebno, onda mora biti sadržano u licenci. Ili u zakonu.

Tako da - ne vjerujem da je reciprocitet ispravan način, jer mi se čini da se provlači ova ideja:
ako koristiš ili pogotovo ako zarađuješ, doniraj inače si nemoralan i licemjeran.
To nije bit slobodnog softvera.

Bit je *sloboda* korištenja. Obaveze moraju biti sadržane u licencama: ako se radi o copyleft licenci kao GPL, onda i buduće kreacije ostaju pod GPL licencom. Nitko ne spominje novac - možeš naplatiti, ne moraš naplatiti. Ako nije copyleft, kao npr. MIT ili BSD, možeš uzeti taj kod i "zatvoriti ga" kao dio proprietary softvera. Ali zapravo, kod i dalje ostaje slobodan. Mogućnost da netko drugi nešto drugo napravi s tim kodom je i dalje tu.

Ako netko mora zaraditi prodajom licenci jer nema drugi mehanizam, dualno licenciranje mu je isto opcija. Zato, što god netko rekao, više poštujem čak i MS i njihov EULA (s kojim se nisam slagao pa sam prestao koristiti) nego nekoga tko mi kaže, gledaj, mi promoviramo slobodu, a iza leđa mi nameće "moralne" obaveze doniranja. To nije u redu.

Na kraju, postoji puno načina na koji se može vratiti nešto zajednici - novac nije jedini način. Možda mogu nastaviti nešto stvarati koristeći te alate i to je možda puno bolje za društvo u cjelini od novčane donacije. Možeš promovirati nešto, pisati o tome, preporučivati drugima - sve su to doprinosi.

goran_ je napisao/la:
Pa da, ali to je porez, a ne donacije - i to se slažem, da se porez ne bi trebalo nametati svima.
Ali tu opet ostaje pitanje kod takvog poreza da li bi to bilo dovoljno. Odnosno, da li bi bilo previše onih koji bi smatrali da im jednostavno ne treba ništa što se iz financira iz poreza. Pogotovo kad pogledaš koliko rade pržilice i torrenti na ovim prostorima...

Nisam rekao da se porez ne bi trebao nametati, jer se treba zbog zajedničkih interesa (iako samtram a je potrebna velika porezna reforma). Osobno sumnjam da ne bi previše ljudi prihvatilo ne plaćanje poreza jer bi to značilo da, primjerice, nemaju pravo na usluge policije, vatrogasne službe, javnog zdravstva, socijalnog osiguranja, besplatnog školstva i čitavog drugog niza stvari koje bi morali plaćati u punoj cijeni tih troškova. Ako misliš da je školarina od 7500 kn puno, trebaš vidjeti kolika je prava cijena po studentu
Također ne bi imao ni pravo na ikakve subvencije, dirketne ili ne. TO bi značilo da je štruca kruha za neplatioca poreza oko 30-40 kuna i tako dalje

goran_ je napisao/la:Ja jednostavno smatram da donacije nisu održive ako se već pita "kako živjeti od nečega". Jer možda i možeš skupiti prvi put za razvoj nečega, opet ti ostaje pitanje kako dalje. Dakle, donacije mogu biti možda pokretač. Održivost je druga stvar i tu nema jednostavnih odgovora. Mislim da čovjeku općenito, takav kakav je, treba čvršći mehanizam od donacija da bi nešto bilo održivo.
I sebe isto smatram takvim, dakle - ne mislim da sam licemjeran .

Regularne donacije i jesu održivi model i to mogu biti, pogledaj na primjer wikipediju ili čitavi niz neprofitinih udruga koje na taj način funkcioniraju. Unutar čitavog društva bi to zahtijevalo masivnu promijenu u načinu razmišljanja, pogotovo u hrvatskoj jer mi nemamo kulturu doniranja. Poslovni model u linuxu je često bio i da se plaća podrška, što je isto ok model.
Iako, bilo bi zanimljivo razmatrati neku anarhističko-komunističku utopiju u kojoj je sve besplatno i ljudi slobodno dijele svoje proizvode u zamjenu za tuđe. Nekakav star trek svijet u kojem bi svi trebali imati percepciju koliko je "dosta" i ne ići u dućan tražiti 10 televizora i 5 ferrarija.

goran_ je napisao/la:Tako da - ne vjerujem da je reciprocitet ispravan način, jer mi se čini da se provlači ova ideja:
ako koristiš ili pogotovo ako zarađuješ, doniraj inače si nemoralan i licemjeran.
To nije bit slobodnog softvera.

Ako zarađuješ na takvom softveru a nisi nikada donirao ni centa originalnom projektu, definitivno si nemoralan.

goran_ je napisao/la:Bit je *sloboda* korištenja. Obaveze moraju biti sadržane u licencama: ako se radi o copyleft licenci kao GPL, onda i buduće kreacije ostaju pod GPL licencom. Nitko ne spominje novac - možeš naplatiti, ne moraš naplatiti. Ako nije copyleft, kao npr. MIT ili BSD, možeš uzeti taj kod i "zatvoriti ga" kao dio proprietary softvera. Ali zapravo, kod i dalje ostaje slobodan. Mogućnost da netko drugi nešto drugo napravi s tim kodom je i dalje tu.

Ovdje diskusija nije o slobodi korištenja i biti gpl licence, već o ZARAĐIVANJU za život. gnu projekt to potpuno prepoznaje i podržava. poanta GPL licenci signurno nije u tome da je sav softver besplatan i da se mora financirati od strane volontera koji za život zarađuju na neki treći način.

shrike je napisao/la:Nisam rekao da se porez ne bi trebao nametati, jer se treba zbog zajedničkih interesa (iako samtram a je potrebna velika porezna reforma). Osobno sumnjam da ne bi previše ljudi prihvatilo ne plaćanje poreza jer bi to značilo da, primjerice, nemaju pravo na usluge policije, vatrogasne službe, javnog zdravstva, socijalnog osiguranja, besplatnog školstva i čitavog drugog niza stvari koje bi morali plaćati u punoj cijeni tih troškova. Ako misliš da je školarina od 7500 kn puno, trebaš vidjeti kolika je prava cijena po studentu
Također ne bi imao ni pravo na ikakve subvencije, dirketne ili ne. TO bi značilo da je štruca kruha za neplatioca poreza oko 30-40 kuna i

Ali ako je porez opći, a njime se financira i slobodni softver - zašto bi netko tko to ne želi morao biti uključen u obavezno plaćanje?
Recimo, čovjeku za njegov posao treba softver čisto kao alat, ne zanima ga izvorni kod, zapravo muka mu je kad pogleda u to, ima neko proprietary rješenje s kojim zna raditi i odlično mu služi. Free software alternativa ne postoji, ili barem ne zadovoljavajuća.
I sad mora platiti još jedan porez.

shrike je napisao/la:Regularne donacije i jesu održivi model i to mogu biti, pogledaj na primjer wikipediju ili čitavi niz neprofitinih udruga koje na taj način funkcioniraju. Unutar čitavog društva bi to zahtijevalo masivnu promijenu u načinu razmišljanja, pogotovo u hrvatskoj jer mi nemamo kulturu doniranja.

Pa, masivna promjena u načinu razmišljanja baš nije mala stvar.
O tome se i radi - jedno je što bi se dogodilo kad bi došlo do globalne promjene stanja svijesti, drugo je što realno može biti.

shrike je napisao/la:Poslovni model u linuxu je često bio i da se plaća podrška, što je isto ok model.

Je, slažem se.

shrike je napisao/la:Ako zarađuješ na takvom softveru a nisi nikada donirao ni centa originalnom projektu, definitivno si nemoralan.

Problem u ovakvom načinu razmišljanja je što podrazumijevaš da je novac jedina vrijednost u čijem se cirkuliranju vidi da li je netko moralan ili ne. Znači, ako sam zaradio novac, moram i vratiti novac da bih bio moralan? Ja ne mislim tako. I baš zato govorim o biti GPL licence.

Bit je *sloboda*. Puna snaga slobodnog softvera tek uz *slobodu* dolazi do izražaja. A to znači, *nemam obavezu*, ni
moralnu ni bilo kakvu,vratiti novac zato što sam zaradio novac. Možda sam s tim novcem napravio puno više u neku
drugu, pozitivnu svrhu nego što bih možda postigao vraćajući nekakav postotak zarade podijeljen na x dijelova onima čije alate sam koristio, jer stvarno - kome donirati?
A ako si prisiljen vratiti novac, makar i moralnom obavezom koja ti se stalno nameće (recimo masa ljudi mi počne stalno ponavljati da sam nemoralan, i jadan popustim pod pritiskom) možda neće ostati za neku drugu stvar koju bih tim novcem mogao napraviti. Tako da mislim da se radi samo o tome kako se gleda na vrijednost. Da li ćemo vrijednost svesti na novac, ili vrijednost može biti i nešto drugo?

goran_ je napisao/la:
Ali ako je porez opći, a njime se financira i slobodni softver - zašto bi netko tko to ne želi morao biti uključen u obavezno plaćanje?

Sada se već iz tvojeg poreza financiraju kojekakve stvari koje ne trebaš, ne koristiš i nikada nećeš koristiti. Čitava poanta poreza, bar idealno, je u tome da se financiraju stvari koje su zajednička potreba.

goran_ je napisao/la:Pa, masivna promjena u načinu razmišljanja baš nije mala stvar.
O tome se i radi - jedno je što bi se dogodilo kad bi došlo do globalne promjene stanja svijesti, drugo je što realno može biti.

Svijet nije binaran, iako mnogi tako razmišljaju. Promijena, ako se dogodi, mora početi od nekoga i od nekuda. Ne možeš odjednom od ovoga preći u nešto drugo i odbacivati svaku ideju na tom temelju.

goran_ je napisao/la:Problem u ovakvom načinu razmišljanja je što podrazumijevaš da je novac jedina vrijednost u čijem se cirkuliranju vidi da li je netko moralan ili ne. Znači, ako sam zaradio novac, moram i vratiti novac da bih bio moralan? Ja ne mislim tako. I baš zato govorim o biti GPL licence.

Nemoj mi molim te stavljati riječi u usta. Nisam nigdje rekao ni implicirao da se moralnost očituje cirkulacijom novca. To što si naveo je obična floskula. Vraćanje natrag se može raditi kontribucijom koda natrag. Uzimanje, bez ikakvog vraćanaj natrag ima i naziv: parazitizam.

goran_ je napisao/la:Bit je *sloboda*. Puna snaga slobodnog softvera tek uz *slobodu* dolazi do izražaja. A to znači, *nemam obavezu*, ni
moralnu ni bilo kakvu,vratiti novac zato što sam zaradio novac. Možda sam s tim novcem napravio puno više u neku
drugu, pozitivnu svrhu nego što bih možda postigao vraćajući nekakav postotak zarade podijeljen na x dijelova onima čije alate sam koristio, jer stvarno - kome donirati?
A ako si prisiljen vratiti novac, makar i moralnom obavezom koja ti se stalno nameće (recimo masa ljudi mi počne stalno ponavljati da sam nemoralan, i jadan popustim pod pritiskom) možda neće ostati za neku drugu stvar koju bih tim novcem mogao napraviti. Tako da mislim da se radi samo o tome kako se gleda na vrijednost. Da li ćemo vrijednost svesti na novac, ili vrijednost može biti i nešto drugo?

Prvo i osnovno, ne svrstavam novac kao jedninu vrijednost. Možeš donirati projektima i hardver koji im treba. Recimo, ekipi koja razvija razne drivere često traži razni hw. Možeš donirati hosting, servere, itd. Novac je univerzalno sredstvo razmjene i zato je najzgodniji jer ga kreator može iskoristiti kako želi.
Sori stari, ali gle: zaradio si novac na nečemu što ti je netko dao besplatno i za čije razvijeanje nije dobio ili naplatio niti lipe. Ta osoba te isto pitala da doniraš nešto (većina projekata ima donate gumb). Bilo bi u najmanju ruku kulturno donirati nešto natrag i pokazati zahvalnost kreatoru tog softvera. Ne doniranjem si u tom slučaju jednostavno nemoralan ili kolokvijalizmom - seronja. Slbooda licence te ne miče moralne obaveze da vratiš natrag zajednici iz koje si uzeo. Ovako što si počeo raditi zvuči kao da je doniranje novca odjednom loše i nekako mi djeluje kao da se želiš izvući iz doniranja novca jer jednostavno NE ŽELIŠ išta dati natrag.

EDIT:
tipično zarađuješ zahvaljujući specifičnim projektima (zanči, specifično je jasno kome donirati i zašto), ako nemaju neke koroprativen izvore love, moralno im je donirati. jer te gpl licenca NE OSLOBAĐA moralne obaveze

shrike je napisao/la:Sada se već iz tvojeg poreza financiraju kojekakve stvari koje ne trebaš, ne koristiš i nikada nećeš koristiti.
Čitava poanta poreza, bar idealno, je u tome da se financiraju stvari koje su zajednička potreba.

To podrazumijeva svijet u kojem imaš dovoljno kvalitetnog slobodnog softvera za *sve* primjene.
A mislim da još nismo tamo. Jednostavno, mnogi bi bili pogođeni porezom za kojeg ne postoje preduvjeti.

shrike je napisao/la:Ne doniranjem si u tom slučaju jednostavno nemoralan ili kolokvijalizmom - seronja. Slbooda licence te ne miče moralne obaveze da vratiš natrag zajednici iz koje si uzeo. Ovako što si počeo raditi zvuči kao da je doniranje novca odjednom loše i nekako mi djeluje kao da se želiš izvući iz doniranja novca jer jednostavno NE ŽELIŠ išta dati natrag.
EDIT:
tipično zarađuješ zahvaljujući specifičnim projektima (zanči, specifično je jasno kome donirati i zašto), ako nemaju neke koroprativen izvore love, moralno im je donirati. jer te gpl licenca NE OSLOBAĐA moralne obaveze

Samo razmišljam drugačije nego ti. Pogledaj definiciju koju je autor teme stavio u svoj sig:

"Slobodni softver jest produkt FLOSS zajednice koja sve svoje znanje, kreativnost, programe slobodno dijeli i mijenja s drugima, a da za to ne očekuje nikakav novac ili materijalna dobra."

Znaš zašto ja mislim da je ta definicija dobra? Zato što objašnjava da je stvar u slobodi. Jer gle: to što sam zaradio na jednom honorarnom poslu koji je iz raznih razloga trajao 2 mjeseca, a zaradio sam jedva jednu prosiječnu mjesečnu plaću (ne dvije:), mislim da me ne stavlja u kategoriju onih "koji zarađuju", "žele se izvući" i kolokvijalnim jezikom su "seronje". Pri tome sam ja bio taj koji je inzistirao na ugovoru,
koliko god to bilo smiješno iz perspektive nekog tko "normalno" zarađuje, jednostavno zato što mislim da stvari treba postaviti na ispravnu osnovu. Sad ćeš reći to nema veze, jer ne vraćaš onome tko ti je to omogućio. Pa zar ne misliš da je poanta, i zapravo snaga
tog softvera upravo to što nema obaveza, i nitko nema pravo nametati takve obaveze? Nulta sloboda, sjećaš se?
Daje ti mogućnost da, barem u startu, sniziš troškove poslovanja i to *legalno*. (na stranu što ovo moje nije nikakvo poslovanje

Ali umjesto što nekom kažeš da je seronja, bilo bi bolje da daš konstruktivan prijedlog. Evo, konkretno:

1. Koji postotak novca bi ti odredio za donacije? Znači, koji dio zarađenog novca bi netko tko "zarađuje"
trebao dati da bi to sad bilo moralno?
5%? 10%? 25%? Da li je bolje da svatko od nas odluči za sebe i tako (vjerojatno) ostane u vlastitoj zoni komfora?


I drugo pitanje: kako raspodijeliti? Kome dati?

Možda distribuciji koju si koristio?
Ok, ako sam koristio Mint baziran na Debianu, da li bi trebalo dati Mintu ili Debianu? Mint vjerojatno onome tko ga koristi nudi određene prednosti, inače bi taj netko prešao na nešto drugo. Ali Minta ne bi bilo bez Debiana (ne spominjem Canonical jer mi se čini da bi svi odmah skočili:)

Malo drugačiji primjer: možda netko koristi Gnome 2 jer mu se ne sviđa Gnome 3. Smatra da je MATE dobar projekt. Ali ima ih koji misle da su dobri projekti i MATE i Gnome 3, samo možda GNOME 3 još nije dovoljno dobar. Kome sada da doniraju, da podrže onoga tko im trenutno omogućava da nešto rade, ili onoga tko možda treba novac da napravi nešto novo što će se tek kasnije pokazati kao možda i bolji izbor?

Ovo bi sad mogli secirati unedogled, i nećemo doći nigdje. Što ćeš s programom koji izvana korisniku izgleda kao jedna cjelina, ali 75% vrijednosti dolazi iz slobodnih library-ja za koje krajnji korisnik možda ni ne zna?

Što je sa svim programima koje imam instalirane: Filezilla, BlueFish, Geany, KeePassX...

Sad to možeš rastegnuti i na sajtove s kojih sam nešto naučio. Jednaka količina truda može biti uložena u stvaranje softvera, kao i u prenošenje znanja. Probaj napisati nešto kvalitetno i smisleno o malo zahtijevnijoj temi, i vidjet ćeš koliko je lako doći na sklizak teren - pogotovo ako te stvari nisu baš lako dostupne.

O tome govorim kad kažem da se moralnost promatra isključivo kroz cirkulaciju novca.
Ako si zaradio a nisi vratio, onda si nemoralan. Ali ako si naučio a nisi vratio, onda to kao da nije baš toliko bitno.
Možda zato što je očito novac taj koji izaziva zavist. Money is root of all evil, izgleda
Imam osjećaj da se značenje riječi "zaraditi" nekako trpa u isti koš sa pojmom "bezobrazno se obogatiti", ali dobro.
Barem znam da u mom slučaju nije tako.

Ja sam puno toga naučio, kao i svi koji su ikad išli na net, iz izvora koje nisam platio.
Pa evo recimo Arch ima dosta dobro napravljen onaj svoj wiki.
Arch nisam nikad koristio, ali recimo informacije koje daju i način na koji ih predstavljaju mi nekako odgovaraju. Skoro da sam osjetio nekakvu povezanost Ali vidiš, slično sam primijetio i kod FreeBSD-a! Možda bih trebao donirati i Archu i FreeBSDu?

S druge strane, dosta novca mi je otišlo i na kupovinu knjiga.
Prvi put sam za slobodan softver čuo prije više od 10 godina. I ako se dobro sjećam, Stallmanove eseje sam prvi put čitao na webu. I svejedno sam (istina, puno kasnije) kupio knjigu Free software, free society jednostavno zato što vjerujem da na određeni način to treba podržati. Zato sam kupio, ne zato što većinu toga već davno nisam pročitao. To nije doprinos?

Ne možeš sve gledati recipročno. Stvari su jednostavno prekompleksne za takav pristup.

Očito je da ne barataš ni osvnovnim idejama. Evo ti sa gnu stranice: https://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html
Na toj samoj stranici imaš gumb za donacije. S oziro mda je linux distra GNU/linux, mogao bi donirati gnu projektu. Imaš tamo i link na donate button. Kada pročitaš o tome što je free softver, znat češ da "besplatnost" i "nepotrebnost vraćanja zajednici" nije dio ideje. I uoči da je tamo i Donate gumb. Ako nakon ovoga i dalje budeš tvrdio da se ne treba vraćati natrag zajednici i da je to poanta, slžbeno češ počet biti veći papa od pape i veći poznavatelj ilozofije FLOSS-a od GNU pokreta

goran_ je napisao/la:Samo razmišljam drugačije nego ti. Pogledaj definiciju koju je autor teme stavio u svoj sig:

"Slobodni softver jest produkt FLOSS zajednice koja sve svoje znanje, kreativnost, programe slobodno dijeli i mijenja s drugima, a da za to ne očekuje nikakav novac ili materijalna dobra."

Znaš zašto ja mislim da je ta definicija dobra? Zato što objašnjava da je stvar u slobodi. Jer gle: to što sam zaradio na jednom honorarnom poslu koji je iz raznih razloga trajao 2 mjeseca, a zaradio sam jedva jednu prosiječnu mjesečnu plaću (ne dvije:), mislim da me ne stavlja u kategoriju onih "koji zarađuju", "žele se izvući" i kolokvijalnim jezikom su "seronje".

goran_ je napisao/la:Imam osjećaj da se značenje riječi "zaraditi" nekako trpa u isti koš sa pojmom "bezobrazno se obogatiti", ali dobro.
Barem znam da u mom slučaju nije tako.

Definicija altruzizma je da radiš dobro bez ikakvog očekivanja ičega zauzvrat. Razvijatelji FLOSS-a ne očekuju pare, ali to i dalje ne oslobađa nekoga da učini moralno i donira. Vidiš, ti sam stavljaš riječ "zarađuje" u smislu "bezobrazno zarađuje" što je jedna česta malograđanska hrvatska floskula kojom se siromaštvo i bijeda glorificiraju, a novac nediskriminativno sotonizira.
Kada kaže mzaađuješ, ne mislim neke bezobrazne love i novce. Da si zaradio 10 kuna, ti si ZARADIO 10 kuna. Ne treba biti 10000 € da te se stavi u kategoriju "onih koji zarađuju". Bilo bi jako dobro da prestaneš razmišljati na taj način.

goran_ je napisao/la:Pa zar ne misliš da je poanta, i zapravo snaga
tog softvera upravo to što nema obaveza, i nitko nema pravo nametati takve obaveze? Nulta sloboda, sjećaš se?
Daje ti mogućnost da, barem u startu, sniziš troškove poslovanja i to *legalno*. (na stranu što ovo moje nije nikakvo poslovanje

RMS-ova motivacija za čitavi pokret nije bila besplatni softver, već sloboda modifikacije i rada sa softverom kako želiš. Ovo nije moje nagađanje, čovjek je to eksplicitno rekao i ima na gnu stranicama.

goran_ je napisao/la:Ali umjesto što nekom kažeš da je seronja, bilo bi bolje da daš konstruktivan prijedlog. Evo, konkretno:

1. Koji postotak novca bi ti odredio za donacije? Znači, koji dio zarađenog novca bi netko tko "zarađuje"
trebao dati da bi to sad bilo moralno?
5%? 10%? 25%? Da li je bolje da svatko od nas odluči za sebe i tako (vjerojatno) ostane u vlastitoj zoni komfora?
I drugo pitanje: kako raspodijeliti? Kome dati?

Dao sam konkretan prijedlog ali si ga ti ignorirao. Eksplicitno sam čak rekao da ne treba biti novac, ali ti uporno sve reduciraš na lovu i odbijaš prihvatiti išta drugo. Mislim da si ti sam ta osoba kojoj je novac sve i jedini zamislivi medij zahvale i nadoknade. Evo primjerice, kako pomoći GNU projektu, čitavi niz stvari: https://www.gnu.org/help/

Dirketno i nadalje možeš dati lovu projektu na kojem si bazirao svoj posao i zaradu. Ne mora to biti distra. Može biti baš neki library koji ti je bio ultra bitan za tvoj posao. C biblioteka za beskonačnu preciznost u aritmetici. program za strojno učenje. Bilio što da je bilo direktno mehanizam kojim si zaradio plaću, makar bila prosječna hrvatska mjesečna. Ako ne želiš dati novac, možeš vratiti recimo patch koda koji popravlja neki bug ili feature upgrade. Popuniti wiki oko nečega na projektu.

goran_ je napisao/la:Ne možeš sve gledati recipročno. Stvari su jednostavno prekompleksne za takav pristup.

[/quote]
Mogu gledati stvari quid pro quo. Za mene je netko nešto učinio, ja sam uzvratio. To se zove moral. Uzimati, a nikada ne vraćati se zove parazitizam.