Kako živjeti od Linuxa - slobodnog softvera

[max360se]

Imaš pravo, my bad.

[shrike]

postoji i problem formata. Može FOSS zajednica napraviti cad program koji je 10x bolji od acad, ali taj FOSSS CAD neće biti u stanju pročitati acad formate i tu priča prestaje. Ovo je, po mojem mišljenju, primarni razlog zašto LO/OOo nisu prešišali MO. Jednostavno ne možeš imati poslovni, pa čak niti osobni, office alat koji nije u stanju pročitati i zapisati formate koje većina koristi. Najveća ironija je u činjenici što je docx otvoreni format, no nakon par godina se i dalje ne može slobodnim softverom pročitati i zapisati u taj format. Zato bi bolji bio zakon da svi formati, a ne programi, moraju biti otvoreni i da specifikacija mora biti javno dostupna.

[nicky]

... Zato bi bolji bio zakon da svi formati, a ne programi, moraju biti otvoreni i da specifikacija mora biti javno dostupna.

+1

[shicy]

točno to shrike! prvo treba izvojevati otvorenost formata / dokumenata. Onda će to, samo po sebi, povući i opensource naprijed

[max360se]

postoji i problem formata. Može FOSS zajednica napraviti cad program koji je 10x bolji od acad, ali taj FOSSS CAD neće biti u stanju pročitati acad formate i tu priča prestaje. Ovo je, po mojem mišljenju, primarni razlog zašto LO/OOo nisu prešišali MO. Jednostavno ne možeš imati poslovni, pa čak niti osobni, office alat koji nije u stanju pročitati i zapisati formate koje većina koristi. Najveća ironija je u činjenici što je docx otvoreni format, no nakon par godina se i dalje ne može slobodnim softverom pročitati i zapisati u taj format. Zato bi bolji bio zakon da svi formati, a ne programi, moraju biti otvoreni i da specifikacija mora biti javno dostupna.

docx specifikacija je namjerno zakomlicirana tako da MS može reći da imaju otvoreni format, a s druge strane samo ga oni znaju ispravno impelementirati.

Inače docx ti je Zapakirana XML datoteka sa još par drugih datoteka, samo što je taj XML nečitak.

[Yorkin]

Meni osobno, k'o krajnjem korisniku (imam dojam da tu činjenicu ne mogu dovoljno naglasiti) i pojedincu, naprikladniji je četvrti grofov prijedlog, "sustav naplate" kroz donacije, i možda zato što je to više na psihološkoj bazi ("Ja želim donirati.", a ne "Jao, moram platiti."), nakon čega se osjećam dobro jer sam nekome uzvratio, a tko mi je izašao ususret. Kao što ću kolegu na faksu počastiti pivom, sladoledom ili nečim jer mi je bez naplate (izuzev one moralne, a to je opet na meni) izašao ususret sa svojim znanjem i pomogao mi rješiti zadaću (pokazao mi neki trik kod računa, na razumljiviji način interpretirao teoriju ili, u krajnju ruku, dopustio mi da prepišem zadaću po čistom automatizmu), tako ću i "platiti pivu" nekom programeru jer mi je izašao ususret svojom dobrom voljom i sa svojim znanjem (u obliku konkretnog softvera,... o izvornom kodu, pa... rekoh da sam krajnji korisnik).

Međutim, imam dojam da nas ovakve teme opet vraćaju na ono temeljno pitanje - odnosi li se free na slobodno ili besplatno?

[shrike]

pa to je jasno definirano, odnosi se na slobodno a ne besplatno. To uopće nije upitno, zato i jest pitanje kako živjeti od proizvoda kojeg direktno ne naplaćuješ.

[max360se]

Dio sourca daš van pod BSD ili MIT licencom, a neke krucijalne dijelove zadržiš za sebe.

[glaskoncILLa]

Osim toga RHEL baš tim svojim specifičnim dijelom i nije FOSS softver nego vlasnički, odnosno RHEL ne možeš skinuti s neta i koristiti. On se bazira na Linuxu, ali ga ja ne shvaćam kao FOSS jer ga ne mogu skinuti i koristiti, jel?

kak ne bi mogao, 30 dana mozes korisiti sve, nakon toga ce ti zabraniti pristup repozitorijima ako ne platis support.
dakle ne kodu, nego mjestu na serverima.

i to je jedini nacin da se na slobodnim rjesenjima okrene neka ozbiljna lova, cijela prica oko mogucnosti prodavanja GNU softwarea je za djecu, tko bi to kupio..

a i to funkcionira na nacin da se zaokruzi cijela prica, a to je da imas i developere i integratore i support u jednom timu, gdje ce integratorske i usluge podrske platiti developere.
sam developer se nece nikad naplatiti od svog rada.
tu zapravo i ne treba nekakva pamet, svi koji danas zaraduju na slobodnom softwareu, rade to na taj nacin (plus se cesto zalomi i koji komad non-free softwarea kao bonus za onoga tko kupi uslugu) ili rade na nacin da su developeri zakinuti, odnosno netko radi integraciju i support za software koji je netko drugi sastrikao bez da dijeli zaradu sa njim.

placanje pristojbe, nemam pojma, meni to zvuci kao zamp, bez obzira da li i koliko slusas glazbu, moras nesto placati.
pitanje je i cifre koju bi developeri dobili, vrhunski developer u dobroj firmi moze zaradjivati zbilja opasne novce, dok bi u sistemu naknada od poreza bili jednako placeni i los developer i onaj vrhunski.

i tu grofe mozes povuci paralelu sa svojim poslom, recimo da se ti bavis proizvodima intelekta, a netko drugi gradi to sto si ti zamislio.
jedini nacin, ako krenemo sa predpostavkom da intelektualno vlasnistvo ne postoji, da ti dobijes placu je da prodas cijeli bundle, dakle ideju plus izvedbu.
a i onda bi zaradjivao manje jer se tvoja kuca moze sagraditi u u zagrebu i u okucanima i cim bi projekt ugledao svjetlo dana i ne bi bio zasticen, zgrabio bi ga netko tko se samo bavi izvedbom i ne zeli dijeliti zaradu sa projektantima.

i tu je glavni problem sa ukidanjem intelektualnog vlasnistva kao takvog, ne postoji model koji bi pokrpao sve rupe, barem ga ja nisam cuo.

ono sto bi po meni trebalo napraviti je zabraniti patentiranje jer je to zbilja zlocin protiv pameti, a ostatak ostaviti na volju i snalazljivost ljudi koji se time bave.
rjesenje koje odgovara najvecem broju ljudi bi postalo primarno, ali uvijek bi bilo nesto i za one koji razmisljaju drugacije.
pa tko sto voli.

[Grof]

Slažem se s @Glasom oko prestanka patentiranja, te s forsiranjem upotrebe slobodnih formata zapisa. Ove dvije stvari dale bi već dobar poticaj daljnjem razvoju i publiciranju slobodnog softvera.

Nadalje, upotreba aplikacija u svijetu servera i "stolnih" korisnika ipak se razlikuje u paletama softvera i načinima upotrebe. Gdje je raznolikost baš na strani stolnih računala i radnih stanica.

Paralela koju je @glas spomenuo jest djelomično ispravna, jer kao što sam i ranije spomenuo, ako netko želi koristiti moj projekt za isu kuću negdje drugdje, onda ga on sam mora odgovarati korisniku da je taj projekt ispravan. Tko želi osim mog slobodnog projekta kuće preuzeti i odgovornost i garanciju da će pasati i za gradnju druge kuće - slobodno!

Ima još jedna stvar gdje se može naplatiti slobodan softver. Npr. Ja koristim na posle određene specifične programe: Za projektiranje cesta, za proračun razine buke, pa program za izradu energetskih certifikata. Svi ti programi u teoriji bi mogli biti i pisani kao FOSS softver, ali koja vajda od toga ako isti mora biti verificiran od strane države, pratiti smjernice pri projektiranju itd. itd. Ugradba smjernica u program, dobivanje ovlaštenja za program košta. Stoga imamo slobodan softver koji treba dodatno certificirat da je ispravan za radu određenom segmentu poslovanja.

S te strane moguće je preuzeti nečiji slobodan softver, platiti developere koji će ga proučiti, dodati u bazu tablice koje se inače plaćaju i sve to skupa certificirati ili je moguće preuzeti slobododan softver od firme koja ga je i napravila, a platiti joj uvjerenje o ispravnosti programa za rad koje isti ima (određeni vid certifikata). Sve skupa izaći će jefitnije napraviti ugovor s firmom koja taj slobodni softver radi, dorađuje, nego preuzeti source code i sam po tome kopati i održavati i sl.

Ne zaboravimo da je prelazak na slobodni softver jedan proces dužeg preobražaja u koje bi osim vlasničkih licenci bile uključene i razne otvorene i slobodne licence.

Kao što ni na programske jezike nitko nije stavio patente, niti je netko stavio patent na Latinski ili Hrvatski jezik, analogno se mogu shvatiti i razne biblioteke koje programski jezici koriste kako bi postali moćniji pri programiranju.
Znam da je ljudima lakše promišljati o slobodi softvera kroz analogiju programskog koda, gdje se vrlo često mogu naći već gotove rutine rješenja određenog problema pisane u C-u, PHP-u i sl. pa nikome ne pada na pamet da to patentira i naplaćuje. Ista stvar je zapravo i s ostalim vidovima softvera, samo je nama trenutno teško prihvatiti jedan takav poprilično drugačiji način poimanja vrijednosti. Tim više što smo do grla uronjeni u društvo kakvo je sada, a znam da većina nas osjeća da s istim nešto opako ne štima