Dvoraku se sviđa Linux

[DoDo]

Iso miki 1000 puta bravo za DoDo -a i njegovo obješnjenje

Hvala! :ugeek:

Eh nisam znao da se tako dobro razumiješ u tematiku linuxa kao sistema.

To mogu samo zahvaliti grofu koji me je navukao na Phoronix. A tamo postaju ljudi koji fakat znaju puno o linuxu, a često se nađe i podosta developera.

Ništa ostaje na autorima koji razvijaju kernel da ga totalno preurede ili
ko zna možda napišu novi jel sadašnja koncepcija je zbilja šit.

Nije toliko problem u samom kernelu kao kernelu. On je dosta dobar za korisnika što se tiče threadinga i ostalih zgodnih stvari koje su bit samo kernela. Problem je u konceptu grafičke akceleracije koja je totalni šit. Ali nadam se da kad izađe Gallium3D da će stvari biti puno jednostavnije, i to ne samo za linux, nego i za ostale platforme.

Da a što se tiče BSD-a i on je pomalo zapetljan ali mi se čini da stabilnije radi.
Pa da MacOs je biti BSD.

BSD nisam probao, ali MacOS mi je fenomenalan. MacOS koristi samo kernel od BSD-a, poprilično izmjenjeni X sa Xorga i svoj vlastiti API. I on je fenomenalan upravo zbog svog super složenog API-ja. WinAPI je dosta star, no ni s novim nisam baš oduševljen (think Vista), ali siguran sam da će Microsoft to urediti nabolje
Kod Linuxa je najveći problem nestandardiziranost API-ja, pa komercijalni proizvođači imaju problema pri odabiru istog kad žele napraviti aplikaciju za linux. Trenutno najpopularniji su Qt, GTK, wxWidgets, ... (ima ih puuuunooo). Iako nisam neki KDE fan, ipak mislim da će Qt prevladati, pogotovo zbog toga što je pod LGPL licencom, što omogućuje izradu komercijalnih aplikacija pomoću njega (ako je nešto čisti GPL, onda svaka aplikacija koja koristi taj kod MORA biti GPL). Osim toga, tvrtku koja stoji iza Qt-a je nedavno kupila Nokia, pa možemo očekivati pojavu Qt aplikacija na mobitelima ( baš bih htio amarok za svoju nokiu), ali i veći udio Qt aplikacija za računala. Ako se ne varam, GTK je donedavno bio pod GPL, no sad je pod LGPL (vjerojatno iz razloga da Qt ne postane mainstream), no ne držite me tu za riječ. Problem GTK-a je što mu fale stvari (no GNOME developeri žestoko rade na ispravljanju tog problema), a i dosta je teže razvijati aplikacije u GTK-u (moj osobni dojam prema HelloWorld-u kojeg sam napisao u Qt-u 3 i GTK-u 2 - no ne mora zato biti da je to stvarno tako ).

[kvaju]

Ja znam da ja za Mint nisam skoro nikako koristio konzolu.
Kad sam prvi put koristio Mint koristio sam je, zato kada sam goglao po netu za neka rješenja, jedino su spominjana rješenja sa
konzolom. Tek kasnije, nakon malo dužeg korištenja, i boljeg upoznavanja sa Mintom, i nekim drugim aplikacijama, naišao sam
na mnogo jednostavnija rješenja nego koja su objašnjena na netu.
Ja sam obični korisnik, nisam zahtjevan previše, i šta mi god treba jednostavno do toga dođem.

[Kova]

Ja znam da ja za Mint nisam skoro nikako koristio konzolu.
Kad sam prvi put koristio Mint koristio sam je, zato kada sam goglao po netu za neka rješenja, jedino su spominjana rješenja sa
konzolom. Tek kasnije, nakon malo dužeg korištenja, i boljeg upoznavanja sa Mintom, i nekim drugim aplikacijama, naišao sam
na mnogo jednostavnija rješenja nego koja su objašnjena na netu.
Ja sam obični korisnik, nisam zahtjevan previše, i šta mi god treba jednostavno do toga dođem.

Ja također nisam nesto previse prckao po konzoli, cak ni ne znam vise od 5-6 naredbi u njoj.
Za mene je linux odlican os, najvise mi se sviđa njegova stabilnost i funkcionalnost.
Jos nisam imao vecih problema s njim i vjerujem da ni necu....
Sto se tice svega negativnog prije navedenog to ce se uvelike poboljšati u buducnosti i linux ce postati najrasireniji os

[zole052]

John C. Dvorak strikes again...

Stvarno se napalio covjek, nadam se da ce to donijeti stogod pozitivnoga

Evo par redaka iz novog broja Bug-a...

Unatrag mjesec dana postao sam veliki obozavatelj Ubuntua 8.10 i ozbiljno se pitam zasto ga velike korporacije ne koriste u svojim uredskim okruzenjima. Godisnje bi se mogli ustediti miliuni dolara koji se trose na Windowse i Office. IDC predvidja da ce zbog ekonomske situacije 2009. biti godina Linuxa...

Ja {srce} Ubuntu

Tijekom godina isprobavao sam razne distre linuxa i pisao o njima. U proslosti su distre bile tako jedinstvene da su aplikacije koje bi radile na jednoj odbijale raditi na drugoj. Bilo je takodjer problema sa driverima i mnogim drugim stvarima. Cini mi se da je Ubuntu 8.10 dosad najbolji: univerzalno je kompatibilan, instalira se na vecinu strojeva i na njemu radi vecina softwarea ne brljajuci po driverima. Dosad nisam vidio nista bolje i smatram da je ovo prva verzija linuxa spremna za koristenje kao stolni i uredski OS. Vec sam prebacio nekoliko svojih kompjutera na tu distru.

Kada govorimo o linuxu jedna je mana, osim kompatibilnosti, i nedostatak postenog paketa uredskih aplikacija. Obicno preporucuju OpenOffice koji mi se nikada nije svidjeo zbog konfuznih izbornika, pod cime mislim na stavke koje su smjestene na neobicna mjesta tako da ih korisnik MS Office-a nikada nece naci OpenOfficeov pandan PowerPointu bio je posebno los u tom pogledu. Neke od problematicnih stavki su u medjuvremenu popravljene, no i onako ima boljih rjesenja.
Naime ima jos puno uredskih paketa za linux, od kojih su dva posebno dobra. AbiWord kojise distribuira zajedno sa ubuntuom prakticki je klon MS Worda sa izbornicima i modelom rada iz worda 2003. Njega trenutno koristim. Akoo vam treba mogucnostima jos bogatiji paket, tu je Haansoft Office koji po cijeni od 49 USD takodjer pruza prakticki klonirane sve proizvode iz microsoftovog officea.
.....

[Grof]

Iso miki 1000 puta bravo za DoDo -a i njegovo obješnjenje

Hvala! :ugeek:

DoDo, svaka čast! Dobro si piknul

BTW, da, iako je sve navedeno (u onom "strašno dugom postu") potpuno točno, ipak nisam poklonik da se u kernel trpa sve i svašta, jer se time narušava stabilnost istog.

Da su X-i rudimentarni - jesu! Da ih treba srediti ili napisati nove - treba! Do tada će Linux kaskati!

I da dodam još jednu sitnicu koja me užasava kod Linux kernela.

Ako vam u verziji 2.6.27 nešto radi savršeno, ništa i nitko ne garantira da će to ostati tako i u novijoj verziji kernela, iako se na tom dijelu razvoja nije ništa radilo! Zašto je to tako, ne znam, ali na žalost jest!

Puno je primjera gdje su ljudma uredno radile kamere, sound kartice u starijoj verziji kernela, a u novijoj to više ne radi. TO su stvari koje nisu dobre po Linux!

[4ndY]

Uzmimo npr. način na koji linux upravlja usb stickovima: on ga mounta u neki folder i ponaša se prema njemu kao i prema bilo kojem drugom disku. To je loše, jer mu ne omogućuje automatsko isključivanje cacheiranja prilikom pisanja na stick, pa ako ga isčupate dok kopirate datoteku na njega, ostat ćete i bez datoteke i vjerojatno bez datotečnog sustava na sticku. S druge strane, ako isto napravite na windowsima, ostat ćete samo bez onog dijela datoteke koji se nije stigao skopirati.

Kako to reproducirat? Ja sam čupao stickove van bez umounta i svi ostali čitavi?

Promotrimo i drugu najveću boljku linuxa: X.

Ovo s X-om se slažem - to je zapravo i najveća mana Linuxa. X je smeće koje se gomila već 20+ak godina i treba napravit neki veliki rewrite (npr. no možda će i biti nešto od toga). Padan X-u među user aplikacijama je OpenOffice.org (u sourceu oba projekta se može snać samo 10-ak ljudi na cijelom planetu).

Hibernate je na linuxu spor prvenstveno zbog toga što se cjelokupni sadržaj RAMa, bez kompresije, zapisuje u /var/tmp/nešto, što zna potrajati (zamislite kopiranje datoteke od 2GiB). MacOS i Windowsi komprimiraju sadržaj RAM-a prije zapisivanja na disk, što uvelike ubrzava ulazak i izlazak iz hibernacije. Za linux isto postoji takvo što, a zove se TuxOnIce, no nijedna distribucija ga zasad ne ubacuje u kernel. Ako želite to isprobati, morate sami kompajlirati kernel (nisam probao, ali kažu ljudi da se uvelike isplati).

TuxOnIce (ili prije Suspend2) je odlična stvar (postoji 3rd party repo za Fedora korisnike) i radi puno, puno brže od ovog u defaultnog, no postoji neki rat između tog lika što razvija TuxOnIce i ekipe iz kernela koja razvija kernel-suspend (ukratko, ovi drugi ne žele priznati da je ovaj prvi bolji ). No to isto nije groundbreaking feature (suspenda/resumea se 2-3 sec duže - uh).

I za kraj - jedan od većih problema svih unixa: instalacija programa.
...

DoDo, ovo zadnje nije fundamentalan problem i treba samo bolje ispeglati package managent system. Meni se valjda RPM baza nije nepopravljivo srušila već 2 godine (i to na nekih 4-5 računala). Stoga ja ne vidim nikakav fundamentalan problem u ovom pristupu. A što se tiče pristupa "Program files" - to je priča za sebe koja nikako ne bi dobro prošla na opensource sustavu.

Sama standardizacija bi trebala poboljšati stvari, ali cijela ta priča (više) nije bolna točka Linuxa. (Ne znam kako si već zaboravio glavobolje s dll-hellom i sl.? Program se instalira, a ne radi - i možeš samo lupat glavom o zid)

Linux fundamentalno (koji su vezani za sam Linux, a ne za podršku i sl.) zapravo imam samo 2 problema:
1) kernel - koji nije ništa revolucionarno dobar, štoviše čak je i loš po dizajnu (monolitnost)
2) X - gore navedeno
Sve ostalo rulz

[DoDo]

Kako to reproducirat? Ja sam čupao stickove van bez umounta i svi ostali čitavi?

Pokreni kopiranje datoteke na stick i prije nego završi iščupaj stick. Hoćeš li izgubiti samo tu datoteku ili cijeli file system?

TuxOnIce (ili prije Suspend2) je odlična stvar (postoji 3rd party repo za Fedora korisnike) i radi puno, puno brže od ovog u defaultnog, no postoji neki rat između tog lika što razvija TuxOnIce i ekipe iz kernela koja razvija kernel-suspend (ukratko, ovi drugi ne žele priznati da je ovaj prvi bolji ). No to isto nije groundbreaking feature (suspenda/resumea se 2-3 sec duže - uh).

Za TuxOnIce sam saznal tek nakon što sam napisao onaj prije post (a to je bilo daaavno).

DoDo, ovo zadnje nije fundamentalan problem i treba samo bolje ispeglati package managent system. Meni se valjda RPM baza nije nepopravljivo srušila već 2 godine (i to na nekih 4-5 računala). Stoga ja ne vidim nikakav fundamentalan problem u ovom pristupu. A što se tiče pristupa "Program files" - to je priča za sebe koja nikako ne bi dobro prošla na opensource sustavu.

Meni je bio krah deb baze nakon što sam ubacivao neke repozitorije koji nisu baš bili Bog-zna-kaj. Nadam se da mi se nakon prelaska na fedoru takvo nešto neće događati.
Ali nije mi jasno zašto ti se ne sviđa ova priča sa "Program Files"? Pa i Mac to ima i GoboLinux. Osim toga, lakše je upravljati s programom ak ti je sve na jednom mjestu. Zamisli da se RPM/DEB baza skrši ili da program ima loš uninstaller. Tada jednostavno pobrišeš folder u kojem je program bio, a ovako moraš pretraživati pola FS-a.

Sama standardizacija bi trebala poboljšati stvari, ali cijela ta priča (više) nije bolna točka Linuxa. (Ne znam kako si već zaboravio glavobolje s dll-hellom i sl.? Program se instalira, a ne radi - i možeš samo lupat glavom o zid)

DLL-hell je i dalje major problem na windowsima, a rješava se tako da svi programi sa svojim installerom nose sve svoje potrebne dll-ove (zato i ne čudi da jedan adobe reader teži preko 200 MiB). Na Linuxu su dependecyji savršeno riješeni pomoću package managera. Ali problem je da komercijalne aplikacije za Linux rijetko dolaze zapakirene u .deb format. Ajd još .rpm, u njega ima podosta zapakiranih komercijalnih aplikacija, no još uvijek većina komercijalnog softvera za linux forsira manual installere (matlab, wolfram, donedavno vmware, you name it).

[centar137]

Hibernate je na linuxu spor prvenstveno zbog toga što se cjelokupni sadržaj RAMa, bez kompresije, zapisuje u /var/tmp/nešto, što zna potrajati (zamislite kopiranje datoteke od 2GiB).

Koliko ja znam, koristi se swap prostor i za hibernaciju (suspend2disk) ne treba swapa koliko je i RAMa nego koliko je zauzetog RAMa.
Dosta vremena sam imao 512MB swap i 1GB RAMa i hibernacija je radila ako ne bi bilo zauzeto vise od pola RAMa.
StandBy (suspend2ram) bi trebao radit bez obzira na swap i FS jer se tu cuva RAM pod naponom.

MacOS i Windowsi komprimiraju sadržaj RAM-a prije zapisivanja na disk, što uvelike ubrzava ulazak i izlazak iz hibernacije.

A komprimiranje ne trosi vrijeme?

[centar137]

I da dodam još jednu sitnicu koja me užasava kod Linux kernela.

Ako vam u verziji 2.6.27 nešto radi savršeno, ništa i nitko ne garantira da će to ostati tako i u novijoj verziji kernela, iako se na tom dijelu razvoja nije ništa radilo! Zašto je to tako, ne znam, ali na žalost jest!

Vjerujem da ima veze s razvojem operacijskog sustava kao hrpe dijelova, a ne kao cjeline (kao u brojnih drugih sistema) gdje se zna sto je bazni dio sustava, a sto dodatni softver.

1) kernel - koji nije ništa revolucionarno dobar, štoviše čak je i loš po dizajnu (monolitnost)

A mikrokernele pati brzina i kompliciranost.

BTW
MacOS X nije BSD, koliko znam (teoretski) on je nastao uzimanjem VM, IP stacka i jos nekih dijelova koda iz FreeBSDa, a kernel je neki XNU-Match hibrid.

[DoDo]

A komprimiranje ne trosi vrijeme?

Troši, ali je opet puno brže nego šrotanje po disku. Naime, memorija se komprimira u RAM-u i onda komprimirana zapisuje na disk, što znači puno manja datoteka za napisati na disk. Kad uzmeš u obzir da je pristup hard disku otprilike milijun puta sporiji od pristupa radnoj memoriji, izvršenje algoritma kompresije je stvarno sitnica.