Hack the shell treći dio

Dosad smo naučili što je to shell i kako on radi, strukturu Unix direktorija te se upoznali s terminal emulatorima i ukratko prošetali kroz povijest i razvoj. Također, upoznali smo Bash te koristili naredbe za manipulaciju direktorijima, datotekama i tekstom. U novom nastavku našeg druženja, upoznat ćemo se sa zamjenskim znakovima, I/O preusmjerenjima te malo dublje zaviriti u ljusku.

 

 

Zamjenski znakovi

Prije nego pređemo na ostale naredbe, želim spomenuti nešto što ih čini toliko moćnima – zamjenski znakovi. Kako ljuska koristi datotečna imena, pruža i znakove koji pomažu specificirati cijele grupe. Ti znakovi se nazivaju zamjenski znakovi (wildcards u engleskoj literaturi). Zamjenski znakovi omogućuju odabir datoteka po određenom kriteriju. U nastavku ćemo vidjeti važnije zamjenski znakove.

 

Zamjenski znak                         Značenje

*                                                 Odgovara svim kriterijima
?                                                 Odgovara jednom kriteriju
[characters]                         Odgovara svakom znaku iz seta znakova
[!characters]                       Odgovara svakom znaku koj ne pripata setu znakova

 

*Posix znakovi

[:alnum:]                             Alfanumerički znakovi
[:alpha:]                               Alfabetski znakovi
[:digit:]                                Numerički znakovi
[:upper:]                             Alfabetski znakovi s velikim slovima
[:lower:]                              Alfabetski znakovi s malim slovima

 

Zamjenske znakove možete koristiti s bilo kojom naredbom koja prihvaća argumente u obliku datotečnih imena.

 

I/O preusmjeravanje

U ovome dijelu ćemo proučiti vrlo korisno svojstvo mnogih naredbi, a to je I/O preusmjeravanje. Kao što smo vidjeli, mnoge naredbe ispisuju svoj izlaz na ekran, no to ne mora nužno biti tako. Korištenje dodatnih znakova s tim naredbama, njihov izlaz možemo preusmjeriti u neki dokument i pohraniti, poslati nekom uređaju ili pak nekoj drugoj naredbi.

 

Standardan izlaz

Standardan izlaz možemo primijetiti ako pokrenemo samo naredbu ls ili cat.
Npr. ls će izlistati sve datoteke i direktorije u direktoriju u kojem se trenutno nalazimo.
No, to možemo preusmjeriti i u neki dokument, npr. home.txt.

ls > home.txt

U ovom slučaju pokrenuli smo naredbu ls koje se izvršila samo što njen ishod nismo vidjeli na zaslonu već je preusmjeren u datoteku home.txt koja se spremila u trenutni direktorij.
Dakle, za preusmjeravanje koristimo znak >. Sljedeći put kad pokrenemo istu naredbu, datoteka home.txt će biti prepisana, no ako želimo samo novi ishod nadodati u dokument to radimo s duplim znakom >.

ls >> home.txt

Standardan unos

Također, mnoge naredbe mogu i primiti ulaz. To se naziva standardnim unosom. Nativno se unos odvija putem tipkovnice, no ako nešto često izvršavate, to možete pohraniti u tekstualnu datoteku te iz nje unijeti u naredbu. Za to se koristi znak <.

sort < dokument.txt

U ovom primjeru smo koristili naredbu sort da bi sortirali elemente u našoj datoteci. Rezultat se ispisao na ekranu. No, ranije smo naučili da možemo izlaz naredbi pohraniti u dokument, pa zašto ne bismo ove dvije naredbe spojili?

sort < dokument.txt  > sortirani_dokument.txt

Kao što vidimo, ova linija ima kombiniran ulaz i izlaz. Prvo čita našu datoteku u kojoj tražim da sortira elemente te sortirane elemente sprema u novi dokument.

Spajanje

Jedna od korisnijih stvari I/O preusmjerenja je spajanje naredbi (pipe u eng. literaturi).
Spajanjem naredbi nadovezujemo jednu na drugu te zajedno funkcioniraju kao jedna naredba.

ls -l | less

U ovom primjeru izlaz naredbe

ls -l

je pohranjen u naredbu less korištenjem | znaka . On se obično nalazi na tipki W, a dobije se pritiskom tipke AltGr i W.
Ovom metodom možete postići da svaka naredba ima scrolling izlaz.

Evo i nekoliko zgodnih primjera spajanja naredbi:

Naredba

ls -lt | head

Što radi

Pokazuje 10 najnovijih dokumenata u direktoriju

Naredba

du | sort -nr

Što radi

Ispisuje sve direktorije te koliko mjesta zauzimaju

Naredba

find . -type f -print | wc -l

Što radi

Ispisuje broj svih datoteka u direktoriju i svim njegovim poddirektorijima

 

Filteri

Kategorija programa koji se mogu koristiti sa spajanjem zovu se filteri.
Filteri uzimaju podatke preko standardnog unosa, obave svoj zadatak te rezultat prikažu u obliku standardnog izlaza. Zamišljeni su i dizajnirani kako bi omogućili procesuiranje informacija na vrlo napredan način. Evo i nekoliko programa koji se ponašaju kao filteri:

Program

sort

Što radi?

Sortira elemente

Program

uniq

Što radi?

U sortiranim dokumentima miče duplikate linija

Program

grep

Što radi?

Pregledava svaku liniju iz standardnog ulaza te na izlaz stavlja samo liniju koja sadrži određeni pojam

Program

fmt

Što radi?

Čita tekst u standardnom ulazu te na izlaz stavlja formatiran tekst

Program

pr

Što radi?

Priprema dokument za printanje. Uzima tekst te ga lomi na stranice i poglavlja pritom označavajući zaglavlje i podnožje te ga obrađenog sprema za printanje

Program

head

Što radi?

Čita prvih nekoliko linija teksta. Korisno za čitanje zaglavlja dokumenata.

Program

tail

Što radi?

Čita zadnjih nekoliko linija datoteke. Vrlo korisno za pregled zadnjih unosa u log datoteci

Program

tr

Što radi?

Prevodi znakovlje. Može se koristiti za prevođenje velikih slova u mala

Program

sed

Što radi?

Stream editor. Može raditi kompliciranije zadatke u odnosu na tr

Program

awk

Što radi?

Cijeli programski jezik za izradu filtera. Vrlo moćan i koristan u administriranju sustava

 

 

Hvala na pažnji, toliko za danas.

U sljedećem dijelu ćemo se upoznati s dozvolama i korisničkim grupama kao i s kontrolom zadataka.

Hack the shell treći dio, 5.0 out of 5 based on 21 ratings