Lubuntu 14.04 vs Win XP u jednom slabašnom Virtualboxu

Bura se stišala, ništa se nije dogodilo, i svijet se i dalje vrti slijeva nadesno, a ne gore-dolje. Podrška za Windows XP je odavno istekla, a da nitko nije okom trepnuo. Ljudi i dalje na svojim starim kućnim računalima vrte starog XP-ejca, strpljivo čekaju dok on svoje izronda na disku, opsluži tih par virusa koji su se uselili u podstanarstvo i progura sve te elektrone kroz prst debeo sloj prašine koji se nakupio u unutrašnjosti nikada otvorenog računala.

A u tvrtkama diljem Lijepe Naše 90% računala i dalje sretno vrti nepodržane Windowse XP.

I nitko se nije požalio na probleme.

Realno, nekako smo svi mi očekivali ovakvo nešto. Iako su nas pokušali uvjeriti u suprotno, nismo se zavaravali da će odjednom na tim računalima nekim čudom niknuti neki Linux. Inercija je moćna sila i ne treba ju podcjenjivati.

No što kad bi se to čudo dogodilo? Pretpostavimo da bi sada neki prosječan korisnik računala odjednom postao svjestan da operativni sustav njegovog računala više nije podržan od strane tvrtke koja ga je napravila i da postoji određen rizik korištenja takvog stroja. Pretpostavimo onda i da se takva iznenadno prosvijetljena osoba odluči informirati, shvati da nema novca za novo računalo, i na internetu pronađe da postoje neki “Linuxi” (sic) i da su besplatni, a njegovom starom kompu bi mogli produljiti život u ovim vremenima krize i besparice. Još jedna luđa stvar se tu mora dogoditi, pa takva osoba mora razviti savjest i prestati koristiti isto tako “besplatan” piratski softver. Tek kad su svi gorenavedeni uvjeti zadovoljeni, možemo očekivati da će na jednom prašnjavom računalu postariji XP makar nakratko biti zamijenjen nekom od distribucija Linuxa.

Odlučio sam isprobati simulaciju takvog slijeda događaja. Za to sam na svom računalu u Virtualboxu priredio jednu instalaciju legendarnog XP-a, dao mu 512 MB RAM-a te jednu jezgru od 1 GHz-a. Istim takvim uvjetima sam izložio i prvog kandidata za zamjenu – Lubuntu 14.04. Naravno, nije im bilo lako jer se radi o zaista minimalnim specifikacijama, i u stvarnom životu takvo računalo je već odavno trebalo biti na smeću. No, na muci se poznaju junaci.

‘Ajmo vidjeti kako se u takvim uvjetima ponašaju Windows XP i Lubuntu.

 

Lubuntu 14.04

Zašto Lubuntu 14.04? LXDE sučelje će odgovarati i starijim strojevima koje je vrijeme već odavno pregazilo. 14.04 ima podršku od pet godina, što je ogroman plus. Distribucija je zasnovana na Ubuntuu, najkorištenijoj distribuciji Linuxa, što uključuje bogat odabir programa u službenim repozitorijima te hrpu lako dostupnih .deb paketa za instalaciju. I naravno, gomilu dostupnog materijala po raznim forumima i portalima diljem interneta, što znači jednostavno rješavanje većine problema na koje bi korisnik mogao naići.

Live

Naravno, budući da se radi o Virtualboxu, Live verzija radi kako treba. Nema iznenađenja. Hardver je ispravno prepoznat. Očekivano, sve je sporo za poludjeti. No dobro, Live ionako služi za brzinsko isprobavanje kompatibilnosti hardvera i odabrane distre.

 

Lubuntu-14.04-Live

Lubuntu 14.04 Live

 

Win XP ne poznaje ovakav način rada, tako da ga ovdje izostavljamo iz usporedbe.

 

Instalacija

Instalacija Lubuntua je jednostavna i ne bi trebala predstavljati problem. Ponuđeni koraci su logični i svatko tko je prije instalirao neku distribuciju Linuxa bi se ovdje trebao snaći bez problema. Sučelje installera je ugodno i moderno.

 

 

Jedini problem na koji sam naišao jest da je treći korak instalacije trajao neobično dugo. Nakon nekoliko minuta je instalacija ipak nastavila.

Instalacija je trajala oko pola sata. Jako dugo, ali ako uzmete u obzir slabašne karakteristike mog virtualnog računala, to je bilo i za očekivati.

Kod XP-a se ovdje vidi koliko je vremena proteklo od njegovog službenog predstavljanja. Instalacija pripada nekom davnom vremenu kada ste morali znati mnogo više o računalima da biste prošli kroz sve korake i uspješno postavili operativni sustav na svoje računalo. Koraci su znatno neintuitivniji, a izgled installera debelo zaostaje za modernim Lubuntuovim. Ipak, ako pažljivo čitate sve što na ekranu piše, instalaciju biste i tu trebali uspješno privesti kraju. Doduše, nešto sporije (četrdeset i pet minuta), i uz nešto više izgubljenih živaca.

 

Korištenje

Nakon instalacije pregledavam što se na računalu nalazi. Uzmemo li u obzir da bi ovo računalo makar još koju godinu trebalo poslužiti za ozbiljniji rad, očekuje se da na njemu bude i solidna kolekcija programa.

Lubuntu nema sve što vam treba nakon instalacije i traži da se njegov korisnik malčice potrudi. Naime, LibreOffice i Gimp koji su nužni za rad s dokumentima i uređivanje slika ne dolaze predinstalirani, pa je potrebno potrošiti par minuta na njihovo instaliranje iz Software Centra.

Instalacija programa na Lubuntuu je krajnje jednostavna. Prijateljski Software Centar će brzo savladati i najneukiji korisnici. Za naprednije je tu i genijalni Synaptic te apt-get i aptitude. No ako ne želite, njih nikada ne morate ni vidjeti. Sve što vam treba će obaviti i ultrajednostavni Software Centar.

 

Što se tiče ostalih programa, na Lubuntuu dobivate manje-više sve što će vam trebati u radu s vašim starim računalom. Ako tijekom instalacije označite da želite i vlasnički softver, dobit ćete sve potrebne multimedijske kodeke, paket Microsoftovih fontova, te Javu i Flash.

 

Dakle, nakon instalacije LibreOfficea i Gimpa ste u potpunosti spremni za rad na vašem računalu. Uz dobru vezu na internet, potrošili ste petnaestak minuta da sve dovedete u red.

XP ovdje donekle zaostaje. Od osnovnih programa ponuđeni su preglednik interneta, preglednik slika i osnovni preglednici multimedijskih datoteka (samo s osnovnim kodecima), uz tek rudimentarne uredske alate. Međutim, diljem interneta vam se nudi tisuće programa, i ako znate gdje i što tražiti, ovaj nedostatak je jednostavno ispraviti. Ali oprez! Ako ne znate i ako niste pažljivi, lako se može dogoditi da uz željeni program pokupite i nešto zloćudnog softvera kojeg ćete se teškom mukom riješiti.

Kod Lubuntua treba biti oprezan samo kod instaliranja .deb paketa s neprovjerenih stranica ili pri instalaciji iz neprovjerenih repozitorija, no mogućnost skupljanja zloćudnog softvera je i ovdje zanemariva. Instaliranje iz službenih repozitorija je sigurno.

 

Komercijalni programi poput Photoshopa i MS-ovog Officea su dostupni samo za XP, i ako ste u radu prisiljeni koristiti neki od ovih programa, Lubuntu vam neće biti prvi izbor. Još jedan potencijalan problem predstavljaju programi malih tvrtki koji su dizajnirani da rade samo na Windowsima. Ako trebate njih, a Wine vam tu ne pomaže, osuđeni ste na XP.

Igre su posebna kategorija. Iako je i na Linuxu moguće pronaći kvalitetne igre, njihov broj je zanemarivo malen ako ga usporedite s Windowsima. Linux još uvijek nije dobar izbor za gamere. Ako se želite igrati, Windowsi su tu u velikoj prednosti.

Osobno, preferiram jednostavnost i sigurnost instalacije programa na Lubuntuu, ali uvažavam i mišljenje da XP ima mnogo veću bazu programa. Jesu li svi ti programi stvarno potrebni i je li to vrijedno sigurnosnog rizika koji dolazi uz neopreznu instalaciju, ostavljam korisnicima na procjenu. Činjenica ostaje da gotovo svaka moderna distribucija Linuxa pruža sve što je potrebno prosječnom korisniku računala.

Zbog toga dajem prednost i instalaciji potrebnih programa putem Software Centra. Za mene je to daleko elegantnije rješenje od traženja programa po internetu i njihove zasebne instalacije. Ti programi se onda i ažuriraju istodobno sa sustavom, što mnogo manje živcira nego redovno iskakanje balončića s obavijestima o dostupnoj nadogradnji nekog programa.

 

Izgled

Ovdje se moram osvrnuti i na sam izgled Lubuntua. Prelaznici s “plastičnog” sučelja XP-a će imati određena očekivanja, i tu će reakcije najvjerojatnije biti podijeljene. Iako se u izgled standardnog Lubuntuovog sučelja upliće pokoja modernija crta, velika je vjerojatnost da će prelaznici doživjeti povratak u prošlost i deja vu Windowsa 95 i 98. Iako ću zbog ovog biti kritiziran, smatram da je XP i dalje u prednosti što se tiče izgleda. Iako je svjetlo dana ugledao prije jako puno godina, još uvijek mi izgleda bolje od Lubuntua. Većina će na ovo reći da Lubuntu namjerno cilja na minimalizam i eleganciju, no mislim da će prosječni korisnik Windowsa zaključiti da Lubuntu cilja na imitaciju Windowsa 95.

Spartanski izgled Lubuntua neće baš oduševiti svoje korisnike

Spartanski izgled Lubuntua neće baš oduševiti nove korisnike

 

WindowsXP

Prošlo je dosta vremena, ali XP još uvijek izgleda pristojno

 

Mislim da bi jedan pokretač programa poput Whiskers izbornika na Xfceu značajno popravio ovaj Win 95 dojam. Nažalost, Whiskers ne radi na LXDE-u.

No uz malo truda, LXDE se može jako lijepo urediti, pa nećete biti osuđeni na retro izgled. Možete imati jako lijep i moderan sustav. Na internetu je dostupno doslovno tisuće tema i dodatnih načina uljepšavanja.

 

Performanse

Namjerno sam u Virtualboxu složio ultraslabu konfiguraciju s 512 Mb RAM-a, te jednom jezgrom od 1 GHz. Očekivano su performanse bile jako slabe, ali se upravo na takvim konfiguracijama najlakše uoče razlike između ova dva sustava. Naravno, najvjerojatnije je vaše staro računalo bolje od ovog mog virtualnog, pa očekujte i bolje iskustvo korištenja.

Što se tiče zauzimanja resursa, Lubuntu je nešto “šparniji” od XP-a. Ipak, nisam imao zvjezdane performanse. Jedan otvoren prozor, dva taba u Firefoxu, i to je to. Sve više od toga je jako opterećivalo moj slabašni virtualni stroj. Usko grlo ovdje je bio procesor koji se začas popeo na 100%. Memorija se uspješno borila sa zahtjevima, pa nije bilo prelaska na Swap.

Još uvijek je moguć pregled YouTube videa u relativno pristojnoj rezoluciji od 480p. 720p je ipak previše zahtjevan za ovo računalo. Muzika i filmovi se vrte bez problema, ali zaboravite HD rezolucije!

Isto vrijedi za pisanje dokumenata. Writer, Impress i Calc se neće previše buniti što imate tako slabo računalo.

 

Windows je sve ovo obavljao za petnaestak pa i više postotaka sporije. Za osnovni rad s dokumentima, multimediju i lagano surfanje internetom može proći. Na zahtjevnije stvari zaboravite. Uzmite u obzir da se radi o friško instaliranim Windowsima bez dodatnih programa, stoga očekujte drastičan pad resursa nakon instalacije antivirusnih programa, te klasični pad performansi koji dolazi nakon dužeg korištenja i neodržavanja ovog OS-a. No, ako imate dovoljno jako računalo, XP može biti poprilično upotrebljiv. Posebno ako ga znate održavati.

 

Sigurnost

U cijeloj ovoj priči se stalno provlači taj sigurnosni aspekt. Linux gotovo da ne poznaje zloćudni softver. Šačica zloćudnog koda koja je napisana za Linux uglavnom spada u eksperimente i šansa da na Linuxu pokupite zloćudan softver je gotovo ravna nuli. S druge strane, sakupljanje zloćudnog softvera se kod Windowsa skoro pa podrazumijeva. Čak i instalacija programa sa stranica proizvođača nosi rizik od instalacije makar nekakvog špijunskog softvera, a brojni sigurnosni propusti čak i jednostavno surfanje internetom pretvaraju u rizičan pothvat. Ne mislim ovdje na zloćudni softver koji će uništiti vaše računalo. Vrijeme takvog softvera je odavno prošlo. Međutim, softver koji će zauzimati resurse vašeg računala, softver koji će prikupljati vaše osobne podatke i navike korištenja računala, softver koji će vam pokušati ukrasti novac s vaše kreditne kartice ili bankovnog računa možete zaraditi uz tek malo nepažnje ili neiskustva. Linux je ovdje u debeloj prednosti, i ako vam je sigurnost važna, Linux je najbolji odabir.

Nikakvi antivirusni ili antišpijunski programi vam ne mogu zamijeniti dobru i sigurnu arhitekturu Linuxa i ostalih unixoidnih sustava.

 

Prepoznavanje hardvera

Ovdje je situacija šarena. Moderne distribucije Linuxa podržavaju ogromnu količinu hardvera, pa postoji velika vjerojatnost da će na vašem računalu sve raditi odmah nakon instalacije. Ako nešto ne bude radilo, vjerojatno se može osposobiti da proradi. Ostaje, doduše, uvijek onaj jedan mali postotak uređaja koji nikad neće raditi na Linuxu, ali u posljednje vrijeme je to više iznimka nego pravilo.

Windowsi su tu u naizgled boljem položaju. Sav hardver na vašem računalu ima upravljačke programe (drivere) za Windowse pa se može pretpostaviti i da taj hardver mora raditi na vašem računalu. Prednost tu svakako imaju egzotičniji uređaji koji na Linuxu možda ne rade. Složeniji uređaji poput grafičkih kartica često imaju i bolje drivere za Windowse nego za Linux, a katkad nude i više opcija za upravljanje uređajem.

No što ako je CD koji je došao s tim hardverom izgreban ili izgubljen? A na službenim stranicama proizvođača drivere više ne možete skinuti. Ili vam zbog tko zna kojeg razloga instalacija službenih drivera ne uspijeva na vašem računalu? Posebna priča su moderni uređaji koji više ne podržavaju starije sustave poput XP-a. Postoji velika šansa da će vam taj hardver raditi na Linuxu.

Dakle, sve ovisi o sreći. Ako imate drivere za XP, vaš uređaj će raditi s njima. Ako nemate, teško da ćete uređaj pokrenuti na XP-u. Na Linuxu je moguće da su driveri već u kernelu. Ako nisu, najčešće se da nešto “iskemijati” da uređaj proradi. Ipak, neki egzotičniji uređaji neće proraditi nikad, a neki neće imati napredne opcije koje su prisutne na Windowsima.

 

Zaključak

Moram priznati da smo ovdje tek zagrebali površinu. Natuknuli smo vam samo osnove i sasvim sigurno nismo istaknuli sve prednosti i mane ovih operativnih sustava. Ipak se nadam da smo dali dovoljno informacija svima koji planiraju svoje vremešno računalo osvježiti nekom laganom distrom. Oba sustava imaju svoje dobre i loše strane, pa je konačna odluka o korištenju jednog ili drugog na vama.

Lubuntu daje nešto više života mom virtualnom vremešnom stroju. Ako računalo koristite za obavljanje posla i važna vam je produktivnost, na kraju radnog vremena ćete cijeniti tih petnaestak posto. Naravno, cijenit ćete i veću sigurnost ažuriranog sustava i stabilnost Linuxa.

Isto tako, ako računalo koristite u privatne svrhe, a  na njemu imate vremešnu instalaciju XP-a koja je već debelo usporila, instalacijom Lubuntua ćete biti jako zadovoljni. Računalo će ponovno prodisati i postati živahno kakvo je bilo i prvih dana. Naravno, slično možete postići i reinstalacijom XP-a, ali nemamo svi pri ruci stari CD s XP-om, a piratske verzije imaju svoje negativne strane.

S druge strane, možda će vam smetati spartanski izgled ovog sučelja. Iako postoje brojni načini da se LXDE osuvremeni i poljepša, pitanje je koliko ćete imati vremena time se zabavljati i koliko će vaše računalo moći probaviti takve zahvate.

Drugi problem na koji biste mogli naići je pitanje kompatibilnosti uredskog paketa programa. Ako je vaše računalo na poslu i ako sa svojim suradnicima dijelite dokumente snimljene u MS-ovim formatima, očekujte probleme. LibreOffice će dobro raditi s jednostavnim dokumentima spremljenim u MS-ovim formatima, ali zahtjevniji dokumenti neće izgledati identično i vaši suradnici će to primijetiti. Također, programi koje koristite na poslu možda neće raditi na Linuxu preko Winea, a alternativnog programa za Linux nemate. Tada vam je jedino rješenje povratak na Windowse.

Dakle, ako se na vašem računalu vrti XP kojim ste zadovoljni i niste zabrinuti zbog prestanka podrške, odnosno znate servisirati takvo računalo, Lubuntu instalirajte ako vas zanima Linux i želite isprobati kako je to koristiti neku od distribucija Linuxa. Ako vas Linux ne zanima, ostavite taj XP i nastavite kao i dosad.

Međutim, ako je vaše računalo usporilo, a još uvijek vam treba, te ako imate razloga biti zabrinuti zbog prestanka podrške, razmislite o instalaciji neke od distribucija Linuxa prilagođenih takvim vremešnim računalima.

Lubuntu je jedna takva distribucija i najčešće se spominje kao dobra zamjena za Windows XP. Na našim stranicama možete pronaći još hrpu sličnih, pa odaberite onu koja vam najviše odgovara. Stara “krama” možda ponovno oživi, a vama uštedi resurse za neke važnije stvari.

Click to rate this post!
[Total: 0 Average: 0]
VN:F [1.9.22_1171]
Stari sustav ocjenjivanja
Rating: 4.7/5 (21 votes cast)
Lubuntu 14.04 vs Win XP u jednom slabašnom Virtualboxu, 4.7 out of 5 based on 21 ratings

You may also like...

33 komentara

  1. linux2008 napisao:

    Odlican clanak, imao sam donedavno na staroj kanti sa 1 GB RAMa instaliran Lubuntu 14.04 da mogu nekada malo na internet i osnovne stvari kad su drugi ukucani na boljem kompu, nakon pocetnog odusevljenja brzinom uradio sam update chromiuma i nakon toga vise nista ne radi kako treba. Nakon toga sam odlucio isprobati FreeBSD koji je i sada instaliran i odlicno radi odnosno puno brye nego Lubuntu sa zamjerkom da treba malo vise posla oko instalacije i instaliranje preko portova je uzasno sporo

  2. Abnormal napisao:

    Što se tiče spomenutog pitanja kompatibilnosti s MS formatima, Linux korisnici nisu ograničeni samo na Libreoffice/Openoffice. Na raspolaganju su nam i nativne Linux verzije programa kao što su WPS Office, Softmaker Office i ThinkFree Office. Imaju visok stupanj kompatibilnosti s MS formatima, osobito WPS koji je tu naprosto odličan. WPS Office se puno brže razvija od ostalih i besplatan je (za Linux), dok preostali spomenuti imaju besplatnu verziju i verziju koja se naplaćuje.
    Prednost WPS Office-a je i u tome što mu se mogu mijenjati teme pa ga se može fino uklopiti u grafičko sučelje Linux distribucija. Postoje službene teme i teme koje je razvila zajednica (npr. Ambiance tema za upotrebu u Ubunteku).

  3. Vl@do napisao:

    Podrska za XP je istekla. Netko ce mozda i kupiti sedmicu koja bas nece biti zivahna na starijem stroju.
    Vjerujem da ce mnogi tu sedmicu okrenuti naopako i tako dobiti “L” kao Linux.
    Mi smo odavno to ucinili. 😉

    • zlatko napisao:

      Ajde da vam reknem 🙂 svima kojima je istekla podrška za XP (kao i za sve koji imaju W8) MS planira da W9 da besplatno, kako bi omasovio W9 i da ne bi izgubio deo tržišta.

      • Dario napisao:

        Dobra ti je ova sa poklanjanjem W9 s obzirom da W9 neće nikad postojati 😀
        Link. 😉

        On Topic:
        Odličan tekst @Suko

  4. gagiD napisao:

    Odlican tekst 🙂

  5. dupin napisao:

    @ zlatko

    Nećeš moći vrtiti Win 9 na starim kompovima. Ne poklanja MS ništa i nikome. Sad sam malo skrenu sa teme. Baš dobra usporedba, iako mi se čini ( po sjećanju ) da je meni sa 512 MB rama Lubuntu radio bolje nego je ovdje opisano. Na ranijim verzijama vrtio sam ga na 192 MB.

    • Branko napisao:

      Usko grlo u toj virtualci je bio procesor. 1GHz je preslabo i za Lubuntu. Mislim da je u tome bio problem. Memorije je bilo uvijek dosta. Teoretski bi mozda radilo i na 256 RAM-a.

      • rudar napisao:

        Meni je Lubuntu 11 ili 12, više se ne sjećam koji, sasvim solidno radio na 240 MB RAM. I uz to sam maknuo njegov zadani Abiword i stavio LibreOffice. Multimedija, i 1-2 otvorena prozora. Držao se junački, a i dalje bi, da mi nije dosadio…
        Ovo je mišljenje u prilog teze da se GNU/Linux može instalirati i na toster… Sve ide!

  6. Nikola napisao:

    Problem koji se može javiti kod starih računala je to što ne podržavaju PAE.
    Rješenje toga se može naći na sljedećoj poveznici:
    https://wiki.ubuntu.com/Lubuntu/AdvancedMethods#Pentium_M_and_Celeron_M

    Ipak, za početnike, mislim da bi bilo korisno obraditi i ovaj dio korak po korak ili jednostavno napraviti video i dodati ga samo u ovaj članak kako bi i manje iskusni korisnici (a pogotovo oni koji tek otkrivaju Linux) uspjeli instalirati Lubuntu na neki stari PC.

  7. Yorkin napisao:

    Slažem se tvrdnjom da je Lubuntu za stare kante jednog od najboljih rješenja, pogotovo ako se korisnicima ne da “tweakati” ispod haube ili su tek početnici. Ja sam osobno zadovoljan i WattOS-om. Na jednom prastarom (6 ili 7 godina) IBM-ovom notebook-u WattOS i Lubuntu su letjeli kao da se radi novom računalu (Vidiš… možda bih trebao napisati jedan komparativni članak na tu temu :D)

    Nije ni Manjaro loš, ali prečesto mi se rušio.

    • Vl@do napisao:

      @Yorkin, stvarno bi bilo šteta ne staviti to na “papir”. Naš “ured” ti stoji na raspolaganju, a i cijela redakcija zajedno sa tiskarom. 🙂

      • Yorkin napisao:

        Hvala Vl@do 😀
        Ali sumnjam da će taj tekst biti onako tečan kao “Linux i renesansa” 🙂

  8. Hana napisao:

    Odlično, super mi je uletio ovaj tekst, jedan od tih ljudi sam i ja. Odlučila sam ovaj vikend otvoriti svoje staro računalo, obrisati prašinu i saznati kako XP zamijeniti Linuxom iako s njim nemam iskustva ali mislim da je uz vašu stranicu sve moguće 🙂

    • Branko napisao:

      Fantasticno!
      Drzimo ti fige da ti sve prodje kako treba.
      Bilo sto da ti zapne javi se na forum. Svi cemo se potruditi da ti pomognemo.

      • Hana napisao:

        Uspjela sam! Trebao mi je cijeli vikend hehe. Napravila sam dual boot s Mint 17. Svidja mi se 🙂 Kad uhvatim vremena proucit cu forum da se malo bolje uputim u sve, hvala

  9. Cooleech napisao:

    Super članak, Suko! 😉
    Imam jedan stari Celeron Tualatin @ 1,2 GHz i 512 MB RAM-a, te na njemu instaliran Arch + LXDE. To doslovno leti na tom stroju. Zauzeće RAM-a nakon boota je presmješno – oko 80 MB. “Mana” je samo to što CPU nema SSE2 podršku te zbog toga ne radi flash.
    Bilo kakva distra uz LXDE može dostojno zamijeniti XP iako bih osobno radije išao na nekakvu XFCE distru. 😉

  10. jurastublic napisao:

    Postoji i jedna bolje opremljena verzija Lubuntua, zove se LXLE:
    http://lxle.net/

    • Branko napisao:

      Nećeš vjerovati, ali već nekoliko dana mi je u virtualci i priprema se jedna recenzija. To bi trebao biti nastavak ovog teksta, a obradit ću još poneku laganu distru.
      (Evo ti par screenshota)
      http://www.pohrani.com/f/3G/12H/1DIK9vls/lxle1.png
      http://www.pohrani.com/f/25/us/3cPA5O0W/lxle.png
      Ako imate preporuka za nešto što bi moglo zamijeniti XP na starom kompu, slobodno recite. Potrudit ću se napraviti recenziju.

      • calisto053 napisao:

        To je baš fino ušminkani LXDE, baš mi je žao što ga svojedobno nisam stigao testirati.
        Na mom se starom PC-u (negdje zakopan) još vrti XP na 256 Mb RAM-a, a hrpa distri ga može zamijeniit: Lubuntu, LXLE, Bodhi, Sparky E18, Swift, pa čak i čisti Debian Xfce 😉

  11. darkborn napisao:

    Zaboravljena BITNA stvar kod usporedbe WIN/LIN: (DE)FRAGMENTACIJA HDD!
    Obzirom da je (i kod starih konfi) brzinsko usko grlo u pravilu HDD, ako nema mogućnosti zamjene sa nekim SSDom, to tako i ostaje po defaultu.
    Bilo bi dobro usporediti npr LXDE i XP po pitanju fragmentacije HDDa, a i usporedbu kod intentivnog korištenja swapa – kod starih konfi čest je slučaj nedostatak memorije.

    Meni je odavno svaka instalacija windoza (95-XP) imala posebnu swap particiju, fiksne veličine i suspregnutih windoza od čarobiranja po disku (naprosto preuzeo doktrinu sa Linuxa). To doista usporava fragmentaciju, ali… čak i uz spec. defragere, pa čak i registry defragere / compactere… Windowsi se remenom naprosto spetljaju sami po sebi po hardu.
    PREČESTO se zaboravlja činjenica da Momče Linukšće naprosto nema problema sa (de)fragmenacijom… bar dok se disk ne prepuni (iznad 90%). Međutim, XP itd win u pravilu niti ne dosegnu tu razinu: ne samo da se uspori do boli i ranije, nego se najčešće sruši i neće više bootati.
    Naprosto, razlika u održavanju ova dva sustava glede fragmentiranja je kao da imaš auto kojem ne moraš checkirati / mijenjati ulje i vodu, i onaj drugi za kojeg znaš da će ti prije ili kasnije početi štucati, koliko god se trudio.

  12. Željko Popivoda napisao:

    Ubuntu 14.04 ima podršku u trajanju od pet godina, dok Lubuntu 14.04 od tri godine.
    LXDE distribucije zasnovane na Ubuntu 12.04 su manje zahtevnije od onih koje su zasnovane na Ubuntu 14.04.
    Podrška za LXDE distribucije koje su zasnovane na Ubuntu 12.04 je do aprila 2017. dokle je i podrška za Lubuntu 14.04.
    Zato bi trebalo razmisliti i o LXDE distribucijama zasnovanim na Ubuntu 12.04 http://zeljko.popivoda.com/ubuntu-12-04-lxde-derivati.

  13. Big Muzzy napisao:

    informacija iz prve ruke, nedavno sam uradio fresh install windowsa XP i Lubuntua 14.04 na jednojezgreni Celeron 2.6 GHz i 768 MB RAM-a i instalirao osnovne aplikacije koje su falile na windowsu (office (2007), antivirus, browser, cd pržač, pdf viewer i image viewer) tako da su XP i Lubuntu približno 1 na 1. Sa žaljenjem moram konstatovati da je XP brži od Lubuntua i da manje opterećuje sistem -_- . To se najviše ogleda u opterećenju procesora, dok potrošnja memorije nije problematična kod oba sistema. Lubuntu je jedino u prednosti što podržava Flash koji na XP-u ne radi.