34,908 pregleda

Pregled distribucija za početnike

83

Nastavljamo dalje sa približavanjem Linux sustava novim korisnicima. U prvom članku osvrnuli smo se na najpopularnija grafička sučelja, a dosad ste vjerojatno odlučili što najbolje odgovara vašim potrebama i zahtjevima vašeg računala. Sada su na redu najpopularnije Linux distribucije. Pa krenimo.

Želimo li na Windows sustavu instalirati Thunderbird email klijent, prvo ga moramo potražiti na internetu, skinuti i onda (dvo)klikom instalirati na računalu. Na Linux distribucijama situacija je drugačija. Većina Linux distribucija ima svoj tzv. “Package manager”, odnosno, upravitelj paketima, koji je zadužen za instalaciju paketa, tj. datoteka sličnim onima koje instaliramo na Windowsu. Taj upravitelj paketima je spojen na središnju bazu paketa koja se nalazi na udaljenom poslužitelju, a naziva se repozitorij. Pa, ako želimo instalirati Thunderbird na nekoj Linux distribuciji, dovoljno je pokrenuti upravitelj paketa, upisati u tražilicu što želimo, označiti željene pakete i kliknuti na gumb “Instaliraj”.

Paketni upravitelj poseban je zato što se brine da je cijeli sustav zajedno sa svim paketima nadograđen na zadnju moguću verziju. Windows sustav nadograđuje samo sebe, dok se za nadogradnju svih ostalih aplikacija morate pobrinuti sami, pa ponovno skidati s interneta i obavljati instalaciju kao inače. Doduše, nova verzija Windowsa je dobila svoj “Dućan s aplikacijama”, pa ćemo još vidjeti u što će se razviti. Ako nešto ne možemo pronaći u paketnom upravitelju, postoje dvije opcije – pronaći novi repozitorij u kojemu se nalazi aplikacija koju želimo ili pronaći samo aplikaciju i instalirati ju kao što to radimo na Windowsu.

Nadalje, vjerojatno ste primjetili da aplikacije koje skidamo s interneta kako bismo ih instalirali na Windows sustavu u većini slučajeva imaju nastavak .exe na kraju naziva. Kod aplikacija za Linux možemo naći različite nastavke. Prema njima se razlikuju Linux distribucije i njihovi paketni upravitelji te ćemo se prema njima orijentirati kod pisanja ovog članka. Pa da zaokružimo, na Linuxu razlikujemo sljedeće vrste instalacijskih paketa:

  • rpm
  • deb
  • ostali – pkg.tar.xz, txz, tgz, pisi..

RPM

 

RPM su originalno razvili Erik Troan i Marc Ewing za upotrebu u Red Hat Linux distribuciji, no danas ga koriste brojne druge distribucije koje su ga prilagodile svojim potrebama i svojim paketnim upraviteljima. Najpoznatije Linux distribucije koje koriste RPM pakete su:

  • Fedora
  • OpenSUSE
  • PCLinux OS
  • Mandriva, Mageia..

Fedora

 

Fedora je nastala na temelju komercijalne Linux distribucije Red Hat Linux. Ono što Fedoru čini posebnom je to što donosi najnovije tehnologije iz open source svijeta (iako u zadnje vrijeme ni ostale distribucije ne zaostaju), tako da uz nju nećete biti uskraćeni za najnovije aplikacije i tehnologije u Linux svijetu. Ono za što ćete eventualno biti uskraćeni, ukoliko koristite najnovije izdanje Fedore, je stabilnost, jer nije dovoljno istestirana kao stabilnije distribucije te se može naći kakav nedostatak.

Inače, Fedora se ne preporuča novim korisnicima jer u službenim repozitorijima ne pruža podršku za svakakve kodeke, drivere i druge aplikacije zatvorenog koda, pa se početnici moraju namučiti dok ne podese sve kako treba. No, postoje neke distribucije bazirane na Fedori koje odmah nakon instalacije pružaju sve to, a neke od njih su Fuduntu i distribucija domaćeg autora, Fusion Linux. Fedora koristi yum sustav za upravljanje paketima, no grafički frontend koji se koristi u Fedori je PackageKit.

PackageKit na Fedori

PackageKit na Fedori

Fedora dolazi s nekoliko grafičkih sučelja koja smo opisali u zadnjem članku, a sve inačice možemo skinuti ovdje.

OpenSUSE

 

OpenSUSE je nastao na temelju komercijalne distribucije SUSE Linux, iza koje stoji tvrtka Novell. Kao što Fedoru razvijaju neovisni programeri uz suradnju tvrtke Red Hat, openSUSE razvijaju programeri diljem svijeta uz podršku tvrtke Novell. Ono što openSUSE čini posebnim je izvrsna implementacija KDE i Gnome okruženja te njegov konfiguracijski alat YaST koji olakšava administriranje cijelog sustava uz nekoliko klikova. OpenSUSE također dolazi u svim popularnim sučeljima, a možete ga skinuti ovdje.
Za upravljanje paketima openSUSE koristi zypper sustav, no grafički frontend za zypper je Yast Software Management, a na KDE-u postoji i Apper.

Yast Package Manager

Yast Package Manager

PCLinux OS

 

PCLinux OS nastao je 2003. godine na temelju Mandrake distribucije (sada Mandriva), a od tada se razvio u potpuno samostalnu distribuciju. PCLinux OS odmah nakon instalacije pruža podršku za velik broj komponenti te pokretanje različitih multimedijalnih datoteka, tako da je izvrstan odabir za početnike. Također, PCLinux OS ima i vlastiti kontrolni centar uz koji je administriranje sustava mačji kašalj.

 

PCLinux OS Control Center

PCLinux OS Control Center

 

Za razliku od ostalih rpm distribucija, PCLinux OS koristi apt sustav za upravljanje paketima koji se inače koristi na Debian baziranim sustavima, a kao grafički frontend koristi Synaptic Package Manager koji ćemo susresti i kasnije u tekstu.

Mandriva

 

Mandriva je nastala 1999. godine pod nazivom Mandrake a osnovala ju je tvrtka Mandrakesoft. Međutim 2005. godine došlo je do spajanja tvrtki Mandrakesoft i Conectiva te je Mandrake distribucija promjenila ime u Mandriva. Prvenstveno je namjenjena početnicima zbog velikog broja predinstaliranih aplikacija i podrškom za lepezu komponenti. Mandriva posjeduje pristupačan instalacijski alat, vlastiti kontrolni centar za administraciju sustava, a za upravljanje paketima koristi urpmi sustav, odn. Drakrpm kao grafički frontend. U repozitorijima se također može naknadno skinuti novi Mandrivin paketni upravitelj zvan MPM odn. Mandriva Package Manager za koji njeni tvorci tvrde da je još u razvoju i može biti nestabilan.

 

Drakrpm na Mandrivi

Drakrpm na Mandrivi

 

 

Mageia

 

Mageia je nastala 2010. godine na temelju Mandrive. Iza nje stoji neprofitna organizacija istog imena, za razliku od Mandrive iza koje stoji tvrtka Mandriva. Kod Mageia distribucije vrijedi isto što smo rekli i za Mandrivu, tj. koriste isti sustav za upravljanje paketima, isti kontrolni centar i sve je ostalo gotovo isto, jedino Mageia ne sadrži sve kodece i softver koje donosi Mandriva tako da je njih potrebno naknadno instalirati iz repozitorija. No neka vas to ne obeshrabri jer Mageia je pristupačna kao i Mandriva, a možda i malo stabilnija.

 

DEB

 

Deb je nastao 1993. godine nastankom Debian distribucije koja je jedna od najstarijih živućih distribucija. Kako danas mnoge distribucije koriste Debian distribuciju kao svoju bazu, tako koriste i deb pakete. Najpoznatije distribucije koje koriste deb pakete su:

  • Debian
  • Ubuntu, Kubuntu, Xubuntu, Lubuntu
  • Linux Mint
  • Mepis
  • Brojne druge

 

Debian

 

1993. godine, Ian Murdock objavio je Debian kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno u duhu GNU/Linux-a. Riječ Debian nastala je kombinacijom njegovog imena i imena njegove tadašnje djevojke Debre. Debian je zamišljen kao nešto što će se stvarati i održavati pažljivo i savjesno. Projekt je započela mala skupina hakera, a danas je prerastao u ogromnu zajednicu developera i korisnika.

Debian za sebe kaže da je univerzalni operacijski sustav i zaista je tako – dostupan je za sve moguće arhitekture (i386, AMD64, PowerPC, SPARC, DEC Alpha, ARM, MIPS, PA-RISC, S390, IA-64) tako da ga, osim na standardno računalo, možete instalirati na bilo što drugo. Iako glasi kao izrazito stabilan sustav zbog svojeg dvogodišnjeg ciklusa izlaženja i starijeg, stabilnijeg softvera, Debian također dolazi u drugim inačicama koje donose noviji softver. Tako razlikujemo Debian Oldstable, Stable, Testing, Unstable i Experimental koji od prvog prema zadnjemu donose sve noviji ali i nestabilniji softver. Debian Oldstable i Stable se najviše koriste za poslužitelje, zbog svoje velike stabilnosti. No, koju verziju koriste obični korisnici ovisi o tome što im treba -stabilnost, najnoviji softver ili neki kompromis između toga. Inače, Debian se ne preporuča početnicima zbog zahtjevnije instalacije i podešavanja, no postoji i neslužbeni projekt koji razvija i Live CD koji će možda više odgovarati početnicima.

Debian koristi dvije vrste sustava za upravljanje paketima; apt čiji je grafički frontend Synaptic Package Manager i aptitude koji također ima svoj grafički frontend Aptitude GUI ali je manje razvijen nego Synaptic.

 

Synaptic Package Manager na Debianu

Synaptic Package Manager na Debianu

 

Ubuntu

 

Ubuntu je nastao 2004. godine na temelju Debian distribucije. Iza Ubuntua stoji tvrtka Canonical čiji je osnivač južnoafrički multimilijunaš Mark Shuttleworth. Osnovni cilj Canonicala je izraditi Linux distribuciju koju će bez problema koristiti početnici. Ubuntu je započeo s Gnome grafičkim sučeljem, ali u zadnjih nekoliko verzija dolazi s vlastitim sučeljem Unity. Ubuntu dolazi s jednostavnim instalacijskim alatom, velikim brojem predinstaliranih aplikacija, laganom instalacijom potrebnih kodeka iz repozitorija te jednostavnim sučeljem što ga čini idealnim za početnike. Za upravljanje paketima Ubuntu također koristi apt sustav, no kao grafički frontend se koristi pristupačan Ubuntu Centar Softvera. Također je moguće naknadno instalirati Synaptic Package Manager kao i Package Kit.

 

Ubuntu Software Center

Ubuntu Software Center

 

Ubuntu dolazi i s drugim grafičkim sučeljima osim Unitya, a one su Kubuntu s KDE sučeljem, Xubuntu s Xfce sučeljem, Lubuntu s LXDE sučeljem itd. Nećemo previše ulaziti u njih jer sve što smo rekli za Ubuntu vrijedi i za njih – prilagođene su početnicima, dolaze s velikim brojem predinstaliranih aplikacija, koriste iste repozitorije kao i Ubuntu, lagano ih je instalirati i održavati, a jedina je razlika zapravo u sučelju i predinstaliranim aplikacijama.

 

Linux Mint

 

Linux Mint baziran je na Ubuntu i u početku je bio zamišljen kao varijanta Ubuntua koja u sebi već ima integrirane multimedijalne kodeke, no danas je prerastao u samostalnu distribuciju iza koje stoji skupina dobrovoljnih entuzijasta i programera. U međuvremenu, Linux Mint je prerastao Ubuntu te je danas najpopularnija Linux distribucija. U posljednoj verziji koristi Gnome Shell sučelje, no Linux Mint developeri su razvili i svoju inačicu Gnome Shell sučelja - Cinnamon (o kojemu smo pričali u prošlom članku), pa očekujemo da će sljedeća verzija doći s Cinnamonom.

Linux Mint posjeduje pristupačni instalacijski alat sličan onome na Ubuntuu, dolazi s velikim brojem predinstaliranih aplikacija i multimedijalnih kodeka te u većini slučajeva sve radi od prve, tako da je zaista jedna od najboljih Linux distribucija za početnike. Mint također koristi apt kao sustav za upravljanje paketima, no kao grafički frontend koristi vlastiti Software Manager. Kako Linux Mint koristi i Ubuntuove repozitorije, moguće je dodatno instalirati i Ubuntu Centar Softvera kao i Synaptic Package Manager.

 

Linux Mint Software Manager

Linux Mint Software Manager

 

Linux Mint dolazi u nekoliko varijanti – KDE, Gnome Shell i LXDE, a postoji i verzija bazirana na Debianu koja se zove Linux Mint Debian Edition (LMDE). LMDE dolazi u Xfce i Gnome inačici.

Postoji još mnogo distribucija baziranih na Debianu, no nećemo ulaziti u njih jer nisu popularne kao Ubuntu i Linux Mint pa mislimo da početnike neće previše ni zanimati.

 

Ostale distribucije

 

Arch

 

Arch koristi pkg.tar.xz pakete i vlastiti sustav za upravljanje paketima zvan pacman. Arch uopće nije pogodan za početnike jer ne dolazi s grafičkim sučeljem i instalacija je tekstualna. Za instalaciju se podrazumijeva da korisnik posjeduje solidno predznanje o Linux sustavima. Tijekom instalacije je potrebno imati pristup internetu jer se, ukoliko ga želimo imati, grafičko sučelje mora dodatno skidati. Arch se drži KISS (Keep It Simple, Stupid) principa, odn. korisniku se želi pružiti osnovni sustav koji korisnik sam gradi kako želi a koji se zapravo jednostavno održava. Postoje neke distribucije bazirane na Arch Linuxu koje nude Live CD i jednostavnu instalaciju, a jedna od njih je i Nosonja – distribucija domaćeg autora o kojoj smo već pisali, koja bi mogla biti pogodna za početnika.

 

Slackware

 

Slackware je još jedna distribucija koja nije namijenjena početnicima. Osnovao ju je Patrick Volkerding 1992. godine, što ju čini najstarijom živućom Linux distribucijom. Namijenjena je prije svega naprednijim korisnicima i korisnicima koji žele što više naučiti o Linuxu. Primarno je namijenjena poslužiteljima, ali može služiti i za kućnu upotrebu. Ono što je karakteristično za Slackware je što rabi vrlo jednostavan paketni mehanizam koji pruža samo neke najosnovnije mogućnosti, tako da korisnik mora sam brinuti o ovisnostima, nadogradnjama i svemu drugome, a Slackwareovi paketi su zapravo izvorni kod. Iako Slackware nije distribucija za početnike, postoje druge distribucije bazirane na njemu koje su pristupačnije, no ipak nećemo o njima jer smatramo da ipak neće previše zanimati početnike.

Gentoo

 

Gentoo je specifična Linux distribucija koja koristi portage sustav upravljanja paketima koji je karakterističan za BSD sustave. Gentoo je izuzetno težak za instalaciju koja može trajati i nekoliko dana zbog kompajliranja cijelog sustava iz izvornog koda, no zato je instalirani sustav potpuno optimiziran za računalo na koje je instaliran te je vrlo stabilan. Postoje neke distribucije bazirane na Gentoo Linuxu koje bi bile pogodnije za početnike a jedna od njih je Sabayon.

 

Kompletan popis distribucija možete pronaći na http://distrowatch.com/ stranici. Mi smo naveli one najpopularnije i najbolje za početnike, pa se nadamo da se nitko neće uvrijediti što se nismo osvrnuli na neke druge distribucije.

 

Autor: Mario T.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.8/5 (6 votes cast)
Pregled distribucija za početnike, 4.8 out of 5 based on 6 ratings

Povezani članci:

Napravite vlastitu Ubuntu...
Kako je nastao Linux
Window List indikator - M...
antiX 13.1 „Luddite“ -- n...
Code for Croatia

83 Responses

  1. boby kaže:

    Odličan članak baš za početnike,sa malom opaskom; riječ “stabilan”je upitna skoro pa u svim distrama koje sam, barem ja, isprobao.2012 nije baš godina Linuxa gdje prvenstveno mislim na brzopleto napuštanje Gnome 2 i izmišljane”tople vode” sa neistestiranim i ,za sada,NESTABILNIM gr.okruženjima(Unity,Cinnamon).Volio bih da griješim al zbog ogromnog broja distribucija(pogledati distrowach.com),gr.okruženja a naročito prečestih izdanja novih inačica(svakih 6 mj)Linux će još zadugo biti tek alternativa Microsoftu i Windowsima.Izdavati nove inačice svakih 6 mj,punih bogova a juriti sa novom je van svake pametiOpen source je super stvar al prevelika narcisoidnost developera(pa svako “vuče na svoju stranu”) čini da je zastupljenost Linuxa u svijetu OS tek oko 10 %(ako ne i manje).Nekada su časopisi poput Bug ili Info bili puni riječi hvale za nove distribucije sada to više nije slučaj,skoro pa ni ne proprate nova izdanjaSve dok je to tako,a na žalost tako će biti još zadugo, Microsoft može zadovoljno da trlja rukama….

    • Shicy kaže:

      postoji Debian Squeeze koji ima GNOME 2

    • Ivan Galgoci kaže:

      MS Windows dolazi s višegodišnjim razmakom od prošog izdanja, tako da nije fer uspoređivati ga s distribucijama koje koriste novi sofver i imaju šestomjesečni ciklus. Ali to ne znači da nema rock solid distribucija, uzmi za primjer Debian stable.

      Zastupljenost Linuxa na Desktopu globalno je nešto više od 1%, iako ne vjerujem zbog razloga koje si ti spomenuo, ali to je već neka druga priča.

      Što se tiče BUG-a/Mreže, svaki ozbiljniji “informatičar” preskače ta izdanja – imaju oni svoju publiku, srednjoškolce i sl. kao što se da vidjeti i na njihovom forumu.Također, opće je poznato da su MS uvlakare i “besplatno” promoviraju njihova riješenja u svakoj mogućoj prilici, te koriste njihove tehnologije za izradu svega, počevši od weba, da ne spominjem forsiranje Silverlighta što je bilo zaista smješno. Stoga, BUG dobro dođe jedino ako si u prirodi i nužda zove. U svim ostalim prilikama možeš dobiti samo podsmjeh što si njihov čitatelj.

  2. lutherus kaže:

    Najgori dio na Gentoo je kad kreneš kompajlirati KDE. 4 dana.

  3. boby kaže:

    lutherus,najgore je kad nekome kažete da pored Windowsa postoji nešto BESPLATNO a zove se Linux.Čovjek sa oduševljenjem pristane i očekuje da vidi sustav KOJI RADI al onda krenu muke;koju mu distribuciju izabrati,koje gr.okruženje(mislim na početnike).Pojam”instalacija”je malo širi,nije to samo instalirati,odrediti particije,swap…Šta je sa kodecima,o vl.driverima(za ATI pogotovo) da i ne govorim.Kad čitam ova dva članka o gr.okruženjima i distribucijama prvo se upitam pa da li je zasita potrebno toliko distribucija i gr.okruženja?Šta znači”distribucija za početnike”? A svi to moramo biti prilje ili kasnije,duže ili kraće.Ima li toga na win?Nema,xp ili win 7 su od početnika pa do najnaprednijeg korisnika,zar ne?A tek kad, recimo,se sustav sruši samo zato što ste preko blutut pokušali prebaciti neku mp3 dat.na mobitel ili instalirali vl.drivere pa tek onda sve pošizi!Volio bih da mi neko kaže koja je to Ubuntu inačica nakon 10.4 LTS bila stabilna?Mint poslije Isidore?Ni jedna!Sve bugovi raznih”veličina i oblika”!Al programerima je jako važno u travnju izdati jednu a u listopadu drugu inačicu pa kako bude…..

    • Ivan Galgoci kaže:

      Kažem opet, postoji Debian s višegodišnjim razmakom, openSUSE dolazi svakih 8 mjeseci, tu je CentOS… uglavnom, stabilnih distribucija ne nedostaje.

      Svakako je dobro da ima više distribucija/radnih okruženja/izbora, zato i volim FOSS, nisi osuđen na nešto što ti se možda i ne sviđa (sjeti se WindowsME, Windows Vista). Jeste da je problem početnicima, ali zato i pišemo ovakve članke, tekstove na wikiju, pomažemo na forumu…

    • Davor kaže:

      @ Boby: Ja, eto, znam ljude koji kad sjednu pred XP ili Win7 koje imaju kod kuće godinama isto tako ne znaju “šta-bih-ja-sad-trebo-kad-oću-prebacit-sliku-odovud-onamo”… A Shicyjev argument stoji, jedino što Windowse *ipak* ne bih usporedio baš sa Slackwareom :). Ali sjetimo se da je i XP imao tekstualnu, a ne grafičku instalaciju, što se često koristi kao protuargument distribucijama koje nemaju grafički installer. A kad imaš dva prazna HDD-a pa ideš instalirati XP, pa se zezneš koji si particionirao, a na koji si instalirao :) My point: sve što čovjek hoće koristiti treba prvo naučiti. Kad sam ja, kao ex-windowsaš, a sada linuksaš, prvi put sjeo za iMac sa OS X-om, plakat sam htio jer nisam znao gdje je šta i šta čemu služi. Gdje su programi? Kako se instaliraju? Kako da znam koja podverzija određene aplikacije je za moj sistem, jel to 10.3.1b ili 10.3.1g (user-friendly, aha). I gdje da je nađem, uostalom?! A kao, intuitivan sistem :). Ali naučio sam i to.
      Mada stoji i argument o nestabilnosti puno distri u novije vrijeme (uglavnom su u pitanju ubuntoidi), ali isto tako postoji i mogućnost izbora. A Windowsi kad su nestabilni, nestabilni su i to je to. Vista je bila drek i nije joj bilo pomoći :) Dok s Linuxom ako zeza Ubuntu, uzmeš PCLOS, ili ako zeza PCLOS uzmeš nešto treće, ako zeza treće, uzmeš četvrto.
      I jasno, čovjeku koji hoće da kompjuter “samo radi” to nije baš lako. Ali je isto kad takav isti čovjek zapadne u probleme s Windowsima. Ni tada on neće naći rješenje bez tuđe pomoći.
      I isto valja podsjetiti da ne postoji “jedan Linux” kojeg razvija jedan tim ljudi, već svaku distru radi sasvim druga grupa ljudi. Najčešće besplatno, uzgred budi rečeno…
      Sorry, ja se raspričao :)

    • Mario kaže:

      Sve ima svoju cijenu. Uvjek je tome tako. Cijena winsa je 1000+ kuna, cijana linuxa je malo učenja. Svatko plaća onu cijenu za koju misli da je fer.

  4. Shicy kaže:

    dragi boby, M$ ti uskraću je slobodu izbora. Ista bi stvar bila da ti čitava Linux zajednica odjednom pret tebe baci Slackware. Pa se ti pajdo snalazi kako znaš.

  5. boby kaže:

    Ivane u pravu si kad kažeš “da windowsi dolaze sa VIŠEGODIŠNJIM RAZMAKOM od prošlog izdanja”,što se Linux distre ne izdaju makar JEDNOM godišnje pa da to bude fino ispeglano i da fercera pristojno?Kome i čemu nova inačica svakih 6 mjeseci?Znaš jako je “ohrabrujuće”kad početnika pri logovanju (uzeću primjer Minta12)dočeka “izbor”gr.okruženja;Gnome3,Gnome classic,Mate i ako mu još nabaciš Cinnamon(jer će,kažu biti defaultni od Mint 13) igranka može da počne.Sve lijepo za oko a ne znaš koji je bugovitiji!S druge strane i najokorjeliji Ubuntaši se slažu da je 11.4 i 11.10 sa Unity prava katastrofa!Pitam se KOME su izdali takvu rovitu inačicu?Osobno,čekam 12.4. LTS da vidim ,mada, poučen zadnjim razočarenjima nisam optimista.Čini mi se da ćemo se sa sjetom sjećati zadnje prave,stabilne inačice 10.4 LTS koja će u travnju iduće godine otići u lijepu povjest.Mint 12 se definitivno nije proslavio ni sa jednim gr.okruženjem i pitam se ŠTA ponuditi novim,potencijalnim korisnicima Linuxa koji ,barem za početak, moraju biti i početnici?!Bug i Info sam naveo onako usput,imali su oni dosta riječi hvale za prijašnje distribucije i toplo su ih preporučavali.Da ima “uvlačenja”i tu se slažem,danas je na žalost sve oguljeni biznis bez imalo duše i karaktera.Forumi su opet priča za sebe;i tu ima napucanih forumaša koji su zaboravili da su nekad i sami nešto počinjali pa kad se početnik obrati za pomoć a oni odmah TERMINAL!A svaki jadni početnik čim vidi crni ekran i da treba kucati neke naredbe bježi glavom bez obzira.

    • Ivan Galgoci kaže:

      Cijela ova situacija oko GNOME 3 je jedno tranzicijsko razdoblje, kao što sam napisao u komentaru za jedan drugi tekst, prilagođavanje za platforme budućnosti. Slažem se da možda nije dobro, da je bugovito itd, ali to će s vremenom doći na svoje opet, kao što se dogodilo s KDE SC. Potrebno je malo strpljenja trenutno.

      Od Ubuntua 12.04 očekujem mnogo, vjerujem da će biti dobro izdanje (za razliku od par prošlih, slažem se da nije bilo ekstra izdanja još od prošlog LTS-a).

      Što se tiče kraja tvog komentara, takvo ponašanje se može vidjeti na raznim IRC kanalima i drugim forumima, ali kod nas je potpuno drugačije – na forumu je jedna ležerna atmosfera gdje niti jedno pitanje nije smiješno.

    • lutherus kaže:

      Terminal je vrlo moćan alat kojeg većinom windows korisnici podcjenjuju. Sad ako nekoga smeta što svakih par mjeseci izlazi nova inaćica distribucije nek stavi Arch ili Gentoo. Nema novih inaćica.

      • lutherus kaže:

        I ne mogu dovoljno naglasiti da ljudi rade greški kad misle da je GNU/Linux zamjena za Windowse. GNU/Linux nije zamjena za Windowse, nije ni alternativa Windowsima a niti je ikada bilo tako nešto u planu. I zato nevalja uspoređivati GNU/Linux i Windowse. + kaj masa ljudi koja tak razmišlja koristi GNU/Linux svaki dan a da toga nije svjesna jer Linux radi na uređajima malenim poput ručnog sata i na ogromnim superračunalima koja drže internet.

        ***
        GNU/Linux ili distribucija je operacijski sustav baziran na Linuxu sa GNU alatima dok je Linux kernel, srce tog operacijskog sustava i Linux je samo jedan.

      • Mario kaže:

        U potpunosti se slažem. Ima dosta rolling release distri pa birajte. I ne samo to – sad su izašli Ubuntu i Mint koji će biti podržani do 2017. Kad na jesen izađu nove inačice – ignorirajte i nastavite uživati u funkcionalnom i podržanom OSu. Kad sam počeo sa Linuxom – izbjegavao sam terminal, sada izbjegavam sve ostalo. A najbolji su mi oni koji kažu “ja na winsu stišćem 3 puta next i gotov sam”… e pa mili, ja utipkam 1 (jednu) naredbu i gotov sam. Pih – živcira me kad netko ne želi naučiti. Zašto stari korisnici forsiraju terminal – pa valjda ima nekih prednosti.

  6. calisto053 kaže:

    Odičan članak! Poznato je da je časopis BUG M$-ova apologija bogomdanoj i sveobuhvatnoj Tehnologiji. Tek prije koju godinu-dvije na inzistiranje malo informiranijih članova s foruma su uveli manje-više stalnu rubriku “Linux” od 3-5 stranica za isprobavanje pokoje najpoznatje distribucije ili programa – znam zato što redovito pratim.
    Linux se ne ruši zbog instalacije drajvera za neki egzotični printer ili bluetooth stick.
    Njegove verzije Home, Office, Professional i Ultimate su jednake za sve korisnike – bilo napredne, bilo profesionalce – jedina je razlika u dodatnim alatima i mogućnostima. Da ne spominjem “bogatstvo” i upotrebljivost predinstaliranog softvera…..
    Linux nudi slobodu i konfor za svakoga, kao i fleksibilnost pri svakodnevnom radu i rješavanju problema. Upali i ne trebaš pitat kako radi!

    • Davor kaže:

      To je istina. Naravno, pomaže kad znaš kako radi, ali nije nužno. Davno su prošli dani kad je Linux bio nešto s čime se bave “programeri”, kako običan puk naziva svakoga tko zna ukucati komandu u terminal :) Staviš distru u DVD drajv, daš joj da particionira disk, instalira se i za cca 20 minuta si opet na fejsu :)

  7. Nikola kaže:

    5+ za tekst, ne znam da li sam ikada vidio i jedan dovoljno dobro napisan (na Hrvatskom). Još bi vam samo trebao neki tekstić o tome kako nešto instalirati u linuxu – bilo preko Terminala (konzole), bilo preko synaptica, ili software centra, s obzirom na package managere, i objasniti na jednostavan način, da stvarno nije teško, razlika je manje više samo u sintaksi. I naravno, kako nešto instalirati “from source”

    To bi onda bila jedna zaokružena cjelina

  8. Zlatko kaže:

    Svaka cast na ovome, zadnjih par clanaka me odusevilo. Predlazem da napravite malo duzi tutorial tweakanje sistema iz konzole.

    • Mario kaže:

      Mislim da će to Lutherus bolje znati nego ja, no mogao bih i ja nešto smisliti za potpune početnike.. Iako mislim da bi spominanje konzole početnicima više odmoglo nego pomoglo, jer bi se uplašili i pobjegli natrag na Windows.. :)

      • lutherus kaže:

        Tvikanje sustava iz konzole? Ha u kom smislu? Ak se misli na grafički ha gle, imam par skripta radi boje i panela. dRugo nemam jer mi ne treba jer mi je desktop skoro pa terminal sa wallpaperom. shell scripting, to je već druga stvar no prije budemo učili shell :)

  9. max360se kaže:

    Sve je oK. Jedino mi nije jasno od kuda ti to da je Slackware primarno namijenjen posluziteljima.

  10. Matija kaže:

    Prva stvar koju moram naglasiti ja sam potpuno nezahtjevan korisnik. Nisam gamer, nisam programer i nisam uberhaker. Ja stalno vozim slalom između windowsa i linuxa, linuxi (GNU/linux distre) su super za mene sve dok netrebam nešto zahtjevnije od web browsera, video preglednika i uredskih paketa (ovo navedeno u potpunosti zadovoljava moje potrebe pod bilo kojom distrom). Ali nedao bog da moraš pokrenuti skype, usb tv dongle ili magicjack. Te stvari nikako ne funkcioniraju dobro (ako uopće iakoko funkcioniraju pod linuxom). Skype mi je uvijek “traljav” uvijek imam problema sa zvukom, usb tv nikada nisam niti na jednoj distri pokrenuo, a magicjack mi cak ne radni ni pod win xp u vboxu (u “normalnoj” xp instalaciji radi).

    Postavlja se pitanje – zašto da imam linux kao glavni os kad ionako zbog dva-tri programa moram imati i windows? Ponavljam, ja ne želim uštimavati sistem dok mi se ne zavrti, ja želim da on naprosto radi.

    Znam da ovo gore navedeno nije samo problem developera distribucija nego i samih proizvođača koji ne rade adekvatne drivere (ako ih uopće rade), ali ja želim da stvar radi i da ja to mogu koristiti. Zamislite da imate savršeni čekić koji eto zabija sve čavle osim onih 0,5.. za njih si nabavite drugi.

    Da stvar bude gora u zadnje vrijeme se pojavila i neka nova polumoronska sučelja koja me još više tjeraju od linuxa.

    Suma sumarum jednog dugogodišnjeg korisnika i linuxa i windowsa… linux je super koncept i ja svima u razvoju i svim korisnicima želim dug, sretan i uspješan život, ali za sada se držim “monoboot” windowsa.

    Ako se u neko dogledno vrijeme smanji broj distri i sučelja sve sa ciljem stvaranja manjeg broja distri koje su bliže korisniku i njegovim specifičnim zahtjevima – ja ću prvi progutati sve napisano i prijeći na tu novu distru. Do tada adio.

  11. Shicy kaže:

    a moj Matija, Linux je izbor, a ne obaveza. Tako da, koristi Pendžere koji ti rade i to je to. Samo jednu stvar nemoj radit, a to važi za sve, a to je pizdit po Linuxu dok se istodobno koristi PIRATSKI Windows

    • Matija kaže:

      Ja ne *izdim, ja samo kažem kako (meni) stvari izgledaju, a inace koristim originalne i XP i Win 7.

      • lutherus kaže:

        E da ti kažem svoje iskustvo sa orginalnim windows 7 professional 64 bit. 2 puta BSOD kod instalacij, nakon nekako uspjele instalacije čim stavim foobar 2000 počinje se rebootati bez ikakvog razloga, nešto pročačkam on proradi, stavim autocad 2012 također orginalan i od onda svakij 10 minuta se smrzne, 5 minuta stoji smrznut i onda krepa uz BSOD. Sd, zašto bi ja koristil takav os koj zapravo NE RADI i na kojem NEMAM mogučnost prilagoditi ga sebi i svojim potrebama? Ja nevidim razloga zašto. Za autocad imam xp u vboxu za onih 6 do 10 sati tjedno koliko ga trebam sasvim dovoljno ( a nakon ove godine ga više ni netrebam pa i vbox ide van ), os koj nema nijedan player koj podržava gapless, os za koj moram staviti naknadno kodeke da mi proradi lossles a sva glazba mi je u flacu, os koj se bez ikakvog razloga sruši. E sad, Linux nije ni koncept već je nešto sasvim drugo pa da budem malo egoističan http://www.linuxzasve.com/kako-je-nastao-linux . Linux nije ni zamjena ni alternativa za windowse, nikada nije ni bio i nikada neće ni biti a niti je ikada bio tako i zamišljen. Linux je samo jedan a operativni sustavi koji su bazirani na Linuxu su distribucije. Broj distribucija smanjiti je nonsense, nebuloza. Nepaše ti Ubuntu? Imaš OpenSuse koj je odlična i koj radi tako dugo dok mu se ne smrdaju repozitoriji koji se pak sami neće smrdati jer za to je potreban korisnik. Vlasnički driveri nevaljaju ni na jednom OS-u. ATI driveri su na windowsima jednako smeće kao i na Linuxu i na Macu samo što je windows puno manje osjetljiviji na loš kod nego Unixoidni sustavi dok na macu radi malo pristojnije jer je lakše napraviti driver za točno jedan određeni model nego za više njih.
        Neznam dal sam ja neki alien, ispluvak iz nekog drugog univerzima ili pak wunderkind ali meni sav hardveraj radi pod Linux kernelom.
        Linux nije windows i nikada nebude, niti je zamjena niti to ikada bude. I nek ljudi više prestanu gledati na Linux sa stajališta windowsa. Mislim mogu ja gledati i na windows sa stajališta Linuxa pa bude isplao da je Windows samo po sebi malciozan kod koj košta 1800 kn previše.

      • Shicy kaže:

        Nisam rekao da konkretno ti pizdiš, samo kažem na šta sam alergičan ;)
        Nitko ti ne brani da koristiš Linux niti te itko tjera da ga koristiš ;)
        Imaš slobodu izbora, kao i svi ;)
        To šta si određenim izborom uskraćuješ svaku slobodu, jbg :)

  12. lutherus kaže:

    Inaće svi koji očekuju od Linuxa Windows mogu komot preskočiti Linux jer postoji free and open source alternativa za Windows kompitabilna sa Wndows binary paketima http://www.reactos.org/en/index.html

  13. Matija kaže:

    Ma sve 5… ja samo kažem svoje iskustvo. I nisam radio nikakve usporedbe osim one očite – usporedbe dva OSa. Kak @lutherus kako si riješio usb tv dongle (avermedia twinstar) i magicjack na fedori, ubuntu, mintu, debianu, slacku, sabayonu i archu – ja probao i nikako. Da to nekako uspijem – odmah se kompletno prebacujem na lin.

    Isprike ako se netko uvrijedio, nije mi namjera nikoga vrijeđati niti omalovažavati, ali se ne ispričavam ako se netko ne slaže samnom… to je svakome na odabir.

    Hvala za link, budem probao i to.

  14. lutherus kaže:

    A koj chipset je A188 ili neki drugi?

  15. lutherus kaže:

    inaće terratec ima i linux driver. nema oss driver već oni imaju svoj vlasnički koj radi i na njihovoj stranici se naleze sva uputsva i paketi http://linux.terratec.de/ čak ima i cijela wiki stranica za njihove stickove http://www.linuxtv.org/wiki/index.php/TerraTec_Cinergy_T_Stick

  16. Matija kaže:

    Ako pitaš mene za avermediu, imam http://www.avermedia.com/Product/ProductDetail.aspx?Id=491 ovaj model i to je sve što znam. Probao sam na forumima svih gore navedenih distri ali do sada ništa (taj tv dongle mi i nije toliko važan kao magicjack jer sam na njega spojen 24/7 – a isto ga nikako ne mogu pokrenuti – čak ni u xp pod vboxom)

    • lutherus kaže:

      Pa za njega imaš drivere. Skineš, raspakiraš, patchas, kompajliraš, modprobaš, staviš da se kod boota podiže modul i voziš

  17. boby kaže:

    Evo.samo malo sa se nadovežem,nikada nisam,niti ću reći da je Windows smeće a teme ala Windowsi & Linux su čisto gubljenje vremena,Kome šta leži nek i koristi al kažem da NEMA Linux distre za početnike.Evo primjera;i na ovoj stranici se često kaže da je Mint distra pogodna za početnike.ja kažem da nije i evo zašto,Prvo krenimo od samog skidanja iso file,Na oficijelnoj stranici brdo servera(nemaš pojma koji odabrati),Dobro,ima torrent,Taman skineš i prije prženja ideš da provjeriš “sumu”(md5sum),uporediš ni blizu sa onim što si skinuo,Ponovo!i tako par puta dok se sume ne poklope!Jel to “ohrabrujuće”za početnika?!Instalacija završena.slijedi log in kad tamo 3-4 gr-okruženja a ni o jednom nemaš pojma(kasnije se ispostavi da su svi bugoviti)!Još ako naivno prihvatiš Hardwer setings i instaliraš vlasničke drivere,nastaje drama!Na Ubuntu je stvar nešto jednostavnija dok ne krene povlačenje kodeka,multimedije i tek onda sjedi pa vozi.Sve ovo govorim ne da bih kritikovao već bih osobno jako volio da je više Linux korisnika jer sama ideja open source zaslužuje mnogo više poklonika.Nije sve ni u monopolu Microsofta al čini mi se kao da ni programerima nije stalo da se Linux zajednica omasovi već svako tjera po svome,mali milion distribucija i brzopleto izdavanje novih inačica.Pitam se slušaju li developeri glas korisnika uopće?Bio bih jako sretan kad bi se to promjenilo a ja čekam 12.4 LTS jer sve ovo u 2011 i 2012

    • Matija kaže:

      Meni je “naj-početnik-frendli” distra sabayon… ako hočeš, možeš prčkat, ako ne sve ostavi na defolt i vozi. Svi kodeci su gore, svi programi su gore, apdejtovi su automatski jednom tjedno (rolling release) i doslovno “sjedi i vozi” distra

    • lutherus kaže:

      Ne jer je sve više novopridošlih korisnika sa windows koji žele nekakvu automatizaciju i poluidiotizaciju sustava, samo nebi mrdnuli prstom već žele da to netko drugi napravi, ne pokazuju apsolutno nikakav interes za ništa, njihove želje su sve veće a ljudi koji zapravo znaju i žele raditi su se potrošili i daleko ih je manje i ne stignu sve. Mogu ja bilo kome složiti i održavati sustav baš kako ti ljudi žele, ali samo za 500€ mjesečno ili dam instrukcije za 100 kn po satu.

      • Matija kaže:

        Ipak da :D – jer ja tražim OS po “plug and play” principu – barem se slažemo da je mogucnost izbora odlična stvar.

    • calisto053 kaže:

      Kad ti se sruši win i pokaže BSOD, ajde spasi podatke sa primarne particije bez terminala ili LiveDC-a , a takvo što jest zadaća za početnika! Za instalaciju, tweak i prilagođavanje win mojim potrebama mi treba cijeli dan! To isto na Mintu napravim za sat i pol… Potpuno podržavam Lutherusa, WIN NIJE LINUX! Linux jest za sve, ali možda svi ipak nisu za linux…

      • lutherus kaže:

        Naravno da nisu. Većina ih očekuje besplatnu kopiju windowsa, free i open source alternativu a ona kad primjete da to nije krenu pljuvati. Nekad davno kad sam započel koristiti Linx nisam imal internet pa nisam mogel ni na forumu ni bilo gdje drugdje potražiti pomoć. U cijeloj mojoj blizini bilo nas je dvoje i oboje došli skoro pod istim okolnostima do Linuxa. U knjižnici posuđivali knjige, sami istraživali ali smo i naučili. Sigurno nije bilo lako. A onda danas netko kaže kako je teško i naporno. Zaboravlja se na osnovne ideje koje su zapravo dovele do Linuxa, sve manje se doprinosi jer malo tko želi nešto podjeliti a očekuju se brda i doline.

      • Ivan Galgoci kaže:

        Sviđa mi se ova zadnja rečenica, “Linux jest za sve, ali možda svi ipak nisu za linux”.

    • Cooleech kaže:

      Moram se nadovezat na ovo što je boby natipkao. Prvo me zanima, kakve VEZE imaju loš md5sum i bilo koji linux? Žali se svom ISP-u, ne linux zajednici! Uostalom, zar nisi čuo za download managere?! Drugo što me užasno iritira je to što si napisao da koristiš torrent za skidanje iso-a jer se ne snalaziš u hrpi mirrora?! Ako koristiš torrent klijent, onda ti iso MORA bit ispravan jer se torrentom svaki paket provjeri prije nego bude prikazan kao skinut! Lupaš gluposti!

      “Kome šta leži nek i koristi al kažem da NEMA Linux distre za početnike.”

      Ja bih rekao da nema dovoljno glupih distri za pojedine korisnike. Uvrijedio te ja time ili ne, to je činjenica.

  18. boby kaže:

    …zbilja nije vrijedno spomena,više frustrira nego ohrabruje,Ja,a vjerujem i mnogi drugi jednostavno očekuju OS koji radi(savršen OS ne postoji),

    • lutherus kaže:

      A bilo koja Linux distribucije upravo i je to, samo ljudi trebaju sebi mentalni sklop prebaciti. Linux je Uniuxoidan sustav, Unixu sličan. Windows nije Unixoidan sustav, to nisu dva ista sustava i zato ne očekivati windows.

  19. lutherus kaže:

    A sad ovak, koja su vaša očekivanja od Linuxa? Što očekujete kad krenete skidati Linux da će te naći kad se skine? Dal je to besplatna zamjena za Windows? Dal očekujete open source alternativu za Windowse? Dal očekujete free i open source zamjenu za windowse? Ili očekujete sustav a la hacker from hollywood koj će sve raditi samostalno i automatski?
    Ako je bilo koj odgovor da, oprostite, ali niste linux. Linux je za sve, ali nisu svi za Linux.
    Najčešće pritužbe su “previše je izbora”, previše je grafičkih sučelja, previše je distribucija. Ok, ajmo stat i idemo van. Koliko auta ima vani? Svaki od njih ima drugačiji dizajn i drugačije karakteristike no ne čujemd a se vozači žale poreviše je dizajna dajte svi jedan dizajn. A svi imaju istu svrhu, prebaciti nekoga ili nešto od a do b. I čemu onda komplicirati i konstantno se žaliti na mogučnost odabira kod Linuxa? Znam da je kulturološki šok nakon tame microsofta koj ljudima brani i izbor i slobodu doći na neko slobodno mjesto. Ali get over it, Linux nije Windows i ne očekujte windows. GNU je napravil više koristi i više pripomogel razvoju moderne informatike nego microsoft i apple zajedno.

  20. Marija kaže:

    Osiječam se prozvanim nakon ovolikih komentara. Linuxe koristim već 10 godina windowse dosta duže. Za linuxe sam advanced user. Koristio sam i gentoo i arch, a i ostale user friendly distre. Niti jednom nisam rekao da se meni nešto treba uštimavat ili nešto slično, ali eto ipak postoje stvari koje ni uz najbolju volju na lin ne rade. Nije svatko za linux – ja jesam jer ga često koristim i preporučam/instaliram drugima. Opet s druge strane, ako neki alat jednostavno NE RADI tko je tome kriv, korisnik ili software…(sram me bilo što tražim da nešto radi) Nije mi problem “zasukat rukave” – imao sam neki stari skener koji nikako nije radio, ali nakon tjedan ili dva tvikanja – proradio je. Ali ovih par uređaja ni nakon više od pola godine istraživanja i tvikanja – ne rade.Ova rečenica “Linux jest za sve, ali možda svi ipak nisu za linux” mi je smiješna, da oni kojima treba magicjack očito nisu za linux i problem je, sudeći po komentarima, u nama. Naveo sam magicjack i usb tv kao dva banalna primjera, sigurno ih ima još. Taj tv sam platio 400tinjak kuna, a magicjack (ukupno sa licencama i brojevima) 100tinjak $ i samo bih htio da to radi. I windowsi se plaćaju, (7 home premium je oko 1000kn)… dalje mi se jednostavno neda, nek si svatko izvuće komentare kakve hoće jer vidim da sam u manjini.

    Živeli!

    • lutherus kaže:

      E super, al magicjack sam autor ne razvija driver za ništa osim za windows. Korisnika sa istim na Linuxu ima premalo a od onih koji ga i imaju nitko nije krenul raditi driver za njega dok samom autoru uređaja to nije u interesu.

  21. Matija kaže:

    Ovo gore lapsus – Matija piše.

  22. Vlado kaže:

    1. Veliki broj distri je meni upravo izazov a ne prepreka.
    2. Svi problemi se daju riješiti. Dokazao sam da radi Skype i flash i sve ovo što je netko naveo.
    3. Ne dam svoj Linux za sve prozore ovog svijeta.

    • Matija kaže:

      Vidim da je “prvi april” ali svejedno da zagrizem – kak si instalirao sve gore navedeno? Mislim na MJ i USB TV? @lutherus – istina za MJ drivere, ali ja ga moram koristiti, za TV ima drivera pa nikako uštimat da radi. Da znam programirati upustio bih se u tu avanturu, ali ne znam. Ebi ga sada. Uglavnom, nemam ništa protiv Linuxa (čak štoviše), kad mi dođu casual korisnici da im instaliram OS – redovito preporučam neku od distri (rijetki traže da im vratim/stavim winse). Možda su proizvođači krivi, možda je netko treći ali poneke specifične alate ili uređaje je jako teško do nemoguće uštimati da radie. Nadam se da se nitko nije uvrijedio jer valjda je svima očito da je “kritika” (koja to nije) dobronamjerna i da dolazi od dugogodišnjeg korisnika linuxa. Uživajte! Već sam jednom rekao EOD, ali sada stvarno EOD. Mah mah.

      • lutherus kaže:

        Ali ako nisi uspio naštimati drivere to ne znaći da ih nema i da taj uređaj ne radi već da ti nešto krivo radiš. Ako autor nekog uređaja ne želi napraviti driver za neki OS to nije krivnja tog OS-a i ne može se zamjeriti njemu već autoru tog hardvera. To nije greška nijednog Linux developera i oni ne mogu za to odgovarati.

        • matija kaže:

          @lutherus nije li malo pretenciozno procijenjivati da li ja i što ja krivo radim? Ako u 6+ mj istraživanja po forumima i raznim How_To-ima riješenja nema (ovdje govorim za usb tv za kojeg postoje driveri) ipak nitko nije našao riješenje…. Ovo nije kritika linuxsa nego tebe konkretno i tvog odnosa. Zamisli da sam ja početnik i da smo na forumu, kad bih čuo ovakve komentare pobjegao bih glavom bez obzira.

          Ovdje govorimo o početničkim linux distrama, dio njih je forum podrške. Recimo da se ja kao početnik javim i kažem “hej, nakon puno mj istraživanja nemogu pokrenuti taj uređaj”… odgovor “linux barda” je:”‘ko te ebe kad neznaš.” Svaka čast. Srećom pa su na drugim forumima ljudi susretljiviji.

          Da nebude skroz offtopic – početnicima će trebati forumi: toplo preporučam fedorin forum. (jasno sve distre imaju dobru podršku, posebice one “veće” kao prvih 5 na distrowatchu, ali ljudi sa fedore su mi ostali u naj siječanju (ne kažem, dakle da ostali nisu).

          • lutherus kaže:

            Gle ovak, Linux koristim od 1998. Većinu sam na Slackware/Arch/Gentoo. Zadnjih 5 godina trošim svoje vrijeme na pisanje raznih tutorijala i pokušavanje mijenjanja percepcije korisnika prema Linux, najviše da shvate da Linux nije free i open source zamjena za Windows, pokušaji da ljudi nauče i shvate kako ta stvar zapravo radi i funkcionira a najviše da se i njih nauči raditi i razmišljati. Tak da odakle tebi pravo govoriti koliko pomažem ili odnemažem početnicima.

            2. taj usb stick radi. dal si malo vremena, proguglal i on radi. Sori, ljudi ga koriste i radi im. Da ne radi nebi ga MythTV preporučal kao uređaj za HTPC.Ako njima radi odna jeben mu mater zaj stick radi.

            3. dosta mi je sranja po Linux kako neradi ovo neradi ono. Lako je kritizirati i srati. Jel mogu ja srati po Windowsima? Dakle, neradi mi pola hardveraja kako ja hoću, software nije prilagočen mojim potrebama a ni ne može se prilagoditi jer nemam pravo na to, nemam čak ni slobodu izgora, nema nijedan kvalitetan player koj podržava lossles ni gapless, nakon updatea počinje havarija i kompletan sustav se zakrmi i vuče poput krepane krave, svako toliko se bez ikakvog razloga sruši i prestanee raditi, kod nstalacije mi se pojavi BSOD, pornalazi greške o misfunkciji hardvera kojeg ni nemam,….

            4. ako imaš neku percepciju koj software želiš koristiti onda prije kupnje hardveraja malo prošnjofaš, vidiš kako kaj radi sa doftverom kojeg želiš koristiti i na kraju kupiš ono koje radi.
            ako prvo imaš hardver a onda ideš po software, pogledaj kaj najbolje radi na tom hardweru i onda to koristiš

            5. život je jednostavan. donosiš odluke i ne okrečeš se

            6. rađe 10 kvalitetnih korisnika nego 100 000 kritičara

            7.Ne daje se dovoljno zahvalnosti GNUovcima, ponižava se slobodu, traži se od drugih da nešto učine i da održavaju tuđa računala, zaboravlja se na shering ( osim ako nije piratluk u pitanju, nažalost ), ljudi se prodali kompanijama da one odlučuju što je potrebno njima i koje su njihove potrebe. Sori, ali ne može meni nitko reći koje su moje potrebe i što je dobro za mene, valjda ja to znam bolje. Svi žele nešto veliko i novo a ne bi doprinosili zajednici, ne bi sherali.

            8. ako netko ima problem nek pokaže i barem malo zainteresirnosti da se isti riješi a ne da se otvoreno očekuje da to netko drugi obavi. svaki korisnik je sam odgovoran za svoje računalo. kad pokažeš barem malo zanimanja ljudi će ti puno rađe pomoći.

            9. većina stvari je na dobrovoljnoj bazi. nitko nikoga ne sili na nešto. pa tako i korištenje. niti se koga sili da koristi linux niti se ikoga koristi da koristi winows. stvar je samo što ti kao korisnik želiš.Ključna riječ je želiš. Nije da ti treba. Windows ti ne treba. Isto kao nijedan drugi komercijalni komad softvera. Ne trebaju ti ni oni koji nisu komercijalni. “Trebaju” ti ako npr. želiš igrati Windows igre, ali to se opet svodi na to da ti to želiš, a ne da trebaš.I to je smisao cijele priče oko plaćanja stvari, autorskih prava i kapitalizma oko kojeg se to vrti.

            • matija kaže:

              i) Ljudi na fedora/mint/ubuntu.. forumu su mi pomagali, ali eto ne ide. Ajmo se naći jedan vikend ja ću tebi uštimat winse bez bsoda ti meni uštimaj tv – žemo? ako uspiješ platim cevape. Ti si uber genije linuxa, ali ima par takvih.. dobro ne baš takvih, ipak slabije potkovanih i na gore navedenim forumima pa su se zblenuli kad sam radio po njihovim uputama a dobio sam outpute koje nitko nije znao protumačiti. Ja tebi ne omalovažavam ni znanje ni strucnost – za razliku od tebe.

              ii) nije mi uopce namjera kritizirati lunuxe ili filozofiju linuxsa, nego skrenuti novim/budućim linuxsašima (ovdje je sve počelo distrama za linuxe) da ipak postoje neke stvari koje su zamorne, pa ako nisu spremni, neka se ne bore sa vjetrenjačama.

              iii) vezano za točku 4 tvojeg solilokvija – MJ sam kupio zbog poslovnih razloga i koristio na win… samo sam rekao da na lin ne rade unatoč mojoj želji da saznam kako bih to pokrenuo pod lin. Sa ostalim nemam problema (ajde i sa tim tv-om koji .. sorry ti – ne radi).

  23. Davor kaže:

    Strašno mi idu na jetra tipovi koji govore o linuxu, a blage veze nemaju.
    Tipovi koji imaju linux na dual-bootu i koriste ga samo da pokažu rodbini kako su drugačiji, a uporno rondaju po windowsima.

    Linux je definitivno STABILNIJI od windowsa. Moji strojevi rade SAMO na linuxu – nema virusa – nema defragmentiranja – nema čišćenje registara — i nakon više godina rada – niti jedna reinstalacija.
    Linux je STABILAN i točka. Windowsi vam neće nikada priuštiti takvu stabilnost.

    To što se nekom sustav ruši kada utakne usb je stvar NEZNANJA.

    • matija kaže:

      Ovo prvo – ok, neka svatko koristi linukse iz kojih god razloga hoće – pa nek se qrce pred rodbinom :D

      Za ovo drugo se apsolutno slažem. Stabilniji i optimiziraniji od winsa bez sumnje. Zbog specifičnosti su i manje zahtjevni za hardware. Jednom poznaniku mehaničaru sam pod na laptop (HP omnibook 6000 iz 2002) stavio lubuntu 9.04 i nakon tjedan dana tvikanja pokrenuo sve specijalizirane alate za dijagnostiku (namjenjene windowsima)

      Čovjek oduševljen jer mu sada stara raga od laptopa služi da zarađuje za život, a netreba ni plačati licencu winsa (alternativa mu je bila kupiti windowse i novi laptop jer ovaj omnibook nemože vrtjeti win7).

  24. ngorongoro kaže:

    Što mislite ima li među linux-forumašima oniih koji su ubaćeni iz Redmonda da obeshrabruju sve koji se interesiraju za linux tako da im -svojim komentarima, na razne načine poručuju: DRAGA DJECO VRATITE SE NA WINDOZE ! – ŠTO TRAŽITE OVDJE? – OSTANITE TAMO GDJE JESTE – ZA LINUX TREBATE UČITI KONZOLU I TOČKA – NI SLUČAJNO NE OČEKUJTE NIKAKVU KONKURENCIJU WINDOWSU.
    Evo tako meni zvuče neki komentari ovdje na forumu. Ispričavam se, ne bih želio nikoga uvrijediti …

  25. ngorongoro kaže:

    ili ono …” imajte vi linux ali niti slučajno ne napuštajte naše drage windowse – neka vam to niti ne pada na pamet”.
    Jasno je da je linux kernel jedan ali dok ne bude jedan linux OS za sve,ili jedna linux distribucija za sve u Redmondu će zadovoljno trljati ruke.
    Sanjam o danu kada će sve škole i sve zdravstvene ustanove i sve državne administrativne ustanove vrtjeti taj jedan LINUXZASVE.
    Dok ne bude tako linux će biti OS za gekove, inteligentne, one koji imaju viška vremena, ali i za čudake, za one koji gube kontakt sa stvarnim svijetom oko sebe, nastrane itd. itd..

  26. calisto053 kaže:

    Mene samo zanima da li se uopće (i koliko) ljudi infojmiraju prije nego prihvate/prijeđu na linux??? U razgovoru s frendom sam slučajno čuo za nekakav linux, distre i sl., pa me zanimalo što je. Dobra 2-3 mjeseca sam kopao po netu, informirao se o nastanku, grafičkim okuženjima, namjeni, uoptrebi, razlikama, čak sam i posuđivao (zastarjelu) literaturu na tu temu.
    Gubio sam se i nalazio u ispitivanju nekoliko različitih, sjtecao prva iskustva, pa se hrabro odlučio za dual boot. Skrasio sam se s Mintom 7 (mislim 2009.) i od tada naša ljubav traje… Problema (većinom moja greška) sam rješavao metodom pokušaja i pogreške.
    Trebalo mi je GODINU DANA da upogonim egzotičnu web kameru (kad sam je već otpisao), a terminal sam prvi put upalio prije mjesec dana zahvaljujući ekipi (fala ekipa!):
    http://www.linuxzasve.com/naucite-raditi-u-naredbenom-retku

    Poruka: u ovim komentarima je mnogo zle krvi samo zbog neznanja i neinformiranosti. Tko ne želi učiti, otkrivati nove stvari i pomagati drugima, neka radije ostane gdje jest. Nitko se ne rađa s velikim znanjem, treba samo malo truda. Savršen OS ne postoji, linux ima mnogo vlastitih problema i dvojbi, ali zbog onoga što sada znam nema više povratka na staro. Meni linux nudi upravo ono što želim i trebam!

    “The perfect operating system is out there”.

  27. djerman kaže:

    Bravo calisto053! I meni Ubuntu sa Unity(ma šta ko pričao o nestabilnosti – voleo bih da u stvari kažu šta pod tim podrazumevaju jer ja to nisam doživeo) daje sve što mi treba – apsolutno sve radim na njemu. Server mi je sa 10.04LTS i APSOLUTNO nikakav problem nisam imao a na njemu je web server, 2 db servera i još što-šta. NE pada mi napamet da se vratim posle 5 godina sa Ubuntu-a na WIN. Taj krš moje mašine više neće pokretati.

  28. Alukard kaže:

    Ja volim linux-e ali prinuđen sam da koristim dual-boot..Pre neki dan sam hteo da promenim software na telefonu,morao sam da upalim windows itd itd…To su gluposti,sitnice,ali opet nekad predstavljaju veliki problem.

    • Matija kaže:

      E upravo to ja naglašavam pa sam ispao aniti open source, anti linux, anit sloboda … anti sve.
      Linux su zakon sve dok treba neka specifična radnja ili alat… a da sada idem provjeravati sve mobitele, sve programibilne miševe, sve multimedijske tipkovnice, sve usb uređaje koji mogu raditi na linuxu bez greške a) bankrotirao bih i b) pa o kojoj mi to slobodi govorimo
      > kolegin problem sa mišem… neki razerov miš (400tinjak) sa programabilni tipkama ne radi pod debianom, ima alternativa – logi miš od 900 kuna o.O
      Za prosječne korisnike koji nemaju specifične zahtjeve – samo linux, ako imate specifične potrebe i zahtjeve – dual boot.

      • Ivan kaže:

        Posjedujem i razerov miš i razerovu tipkovnicu. Ne radi toga jer sam gamer, jer to sigurno nisam, niti namjeravam biti, niti išta slično, već isključivo radi kvalitete izrade etc. (i volim da svijetli u mraku :) ) i moram se ne složiti s tobom. Oboje radi perfektno pod linuxom, uključujući i “programabilne tipke” (to je na Nagi, na Deathadderu baš i nemaš šta tipke dodjeljivati).

      • Lutherus kaže:

        Drugi puta neki si onda za razera stavi i drivere. https://wiki.archlinux.org/index.php/Razer

        Sloboda o kojoj se pričaje je sloboda da vidiš izvorni kod aplikacije, sloboda da programe mjenjaš kako tebi paše, sloboda da znaš što u kojem trenutku koj program odrađuje na računalu, sloboda da svaku aplikaciju koristiš onako kako ti želiš, sloboda da računalo koristiš kako ti želiš odnosno da ti koristiš računalo a ne ono tebe. Instaliranje softvera na telefon pa potreba za rebootanjem u windows? Gluposti. Ako mogu ja iz Linuxa onda možete i vi samo se trebate malo informirati i naučiti koristiti. Ovako ispada da samo pljujete i blatite a niste se ni informirali. Ne to raditi, nije ljepo. Kak bi se vi osjećali da vam kažem kako se windows od dos-a nije promjenil apsolutno ništa.

        • Ivan kaže:

          Lutherus potpuno se slažem s tobom. Linux nije free as in beer već free kao sloboda govora, imao bih puno argumenata zašto je Linux bolji od Windowsa al jednostavno ne volim ulazit u takve rasprave, naravno i Windows ima puno svojih prednosti. Sve je stvar odabira a ne stvar onoga “ne može se”. Sve se može samo kad se hoće. Tko ne može prestati gledati Linux kao alternativu i počne gledati kao vodeću platformu za puno puno stvari bolje da se ne upušta u njega. Dobro si rekao. Bolje 10 korisnika otvorenog uma nego 1000 “alternativaca” :)

          • lutherus kaže:

            Ne, krivo. Rađe 10 ljudi koji nešto žele naučiti nego 1000 gotovana koji samo kritiziraju. Svi smo bili početnici. Ja kad sam dobil Linux ( da dobil ) nisam imal ni internet. Dakle bez pristupa forumima, news grupama, informacijama, tutorialima. Čak nisam ni poznaval nijednog korisnika u svojoj blizini. Kasnije nabavil iz knjižnice nekakvu knjigu na srpskom. Uz komp imal bilježnicu u koju upisival kaj koja naredba radi, kaj se smije unositi a kaj se nesmije. Sa vremenom se 1 bilježnica pretvorila u 2 i pola bilježnice. Još uvijek su negdje u ladici ali mi ne trebaju. U međuvremenu je Mandrake propal pa sam lutal. Koristil svašta. Ubunt, Fedoru, Gentoo, Arch, Debian, Slackware, openSuse i na kraju se udomačil na Gentoo.
            I zato me užasno nervira kad netko kaže kako je teško, da ovo neradi, ono neradi i samo pljuje i kritizira a istovremeno računalo koristi njega a ne obratno. Ako sam ja ( a uz mene i stotine drugih ) uspjel naučiti osnove korištenja uz krajnje limitiran pristup informacijama nije mi jasno kako netko to ne može uz pristupne informacije na svakom koraku. Zapravo jasno mi je. Jer ne želi. I priče sa vremenom su mi već naporne. Radim 10 sati dnevno, vikendom i 16 i još nosim posao doma. Redovito se čujem sa curom preko skypa ( da preko skypa jer živi u Osaki ), vodim Pathfinder, Star trek – beyond final frontier kampanje i jednu gurps kampanju i još u 2 sudjelujem kao igrač. A gle čuda imam vremena i ha Gentoo. Tak da sori, ja ne pušim priče sa vremenom. Dan ima 24 sata. Imal je i za Teslu, Einsteina, Suskinda, Newtona, ima i za mene ali i za sve ostale.

  29. Ivo kaže:

    uporno neki pišu kako linux nije za početnike, ovo ono.

    distribucija koja je za početnike je fedora + lxde sučelje.

    gnome 3.x još uvijek nije stabilan.

  30. max kaže:

    Pozdrav. Ako je netko od cijenjenih linuxaša uspio na linuxu uspješno pokrenuti i koristiti Nokia phoenix service suite molio bih da mi prenese način kako je to proradilo. Koristim mint 12 gnome. Naravno da sam pokušao wine i sve virtualne kombinacije ali ne radi to na taj način jer su potrebni i kojekakvi usb drajveri i hrpa toga da bi taj program uspješno radio.Hvala unaprijed….. Možda ako netko zna i za alternativni program na linuxu kojim se nokije uspješno mogu flashati…..

  31. gigi kaže:

    Kakav je to clanak? Naslov: Pregled distribucija za početnike, a u clanku tekst “distribucija koja nije namijenjena početnicima.” Alo…

    • Mario kaže:

      U članku se ne opisuju distre za početnike, nego je ovo članak za početnike u kojemu se opisuju sve važnije distre. Razumiješ? Možda bi bolji naslov bio: “Pregled za početnike – distribucije”.

  32. Vl@do kaže:

    Uvijek je lijepo vratiti se na ovaj početak.

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.