Stigao nam je Raspberry Pi – spajanje, instalacija i prvi dojmovi

Raspberry Pi (u daljnjem tekstu RPi) je stigao. Malo računalo u maloj kutiji. Planirano je da RPi dolazi u dvije varijante, Model A i Model B. Model A je jeftinija varijanta, službena cijena mu je 25 dolara no zasad se proizvodi samo model B i to po cijeni od 35 dolara. Koliki su stvarni troškovi dok dođe na kućna vrata, saznajte u nastavku.

Kutija Raspberry Pi računala

Raspberry Pi model B pogoni Broadcom BCM2835 procesor koji kuca na 700 MHz. Model B također ima modul od 256 MB radne memorije koja se dijeli između centralnog procesora i grafičkog procesora. Po defaultu centralnom procesoru ostaje 186 MB. Prisutna su dva USB 2.0 priključka, HDMI izlaz, 3.5mm audio i RCA kompozitni izlaz. Na mrežu se spaja putem RJ45 ethernet porta koji dolazi isključivo u modelu B.

Na slici dolje vidimo RPi model B, spojen analogno na TV, spojeni miš, tipkovnica i eksterni disk:

RPi model B, spojen analogno na TV, spojeni miš, tipkovnica i eksterni disk

Ono što nećete dobiti uz RPi, a nužno je za njegov rad, je SD memorijska kartica.

SD kartica s predinstaliranim operacijskim sustavom se može naručiti prilikom kupnje no u trenutku naručivanja ovog uređaja bile su rasprodane. Dakle, za pokretanje RPi-a potrebno je imati pri ruci jednu SD karticu kapaciteta barem 2 GB te se na nju mora nasnimiti ISO slika koja sadrži operacijski sustav. Na službenim download stranicama RPi-a dostupne su tri takve slike, od kojih se za početak preporučuje Debian Squeeze, pa sam i ja odlučio svoje druženje s RPi-om započeti upravo s Debianom.

 

Instalacija slike

 

Prvo je potrebno skinuti ISO sliku koju planiramo staviti na SD karticu. U ovom slučaju to je debian6-19-04-2012.zip koja se nalazi na službenoj download stranici.

Zatim sliku treba otpakirati

$ unzip debian6-19-04-2012.zip

Time se dobije debian6-19-04-2012.img datoteka koja sadrži samu sliku.

Da bi na SD karticu stavili sliku, potreban nam je čitač kartica na računalu. Zatim moramo utvrditi pod kojim imenom je kartica prepoznata: Naredbom df -h možemo vidjeti novo mountane diskove te prepoznati našu SD karticu. Ako izvršimo tu naredbu prije i poslije umetanja kartice možemo uočiti nove zapise i prepoznati karticu

$ df -h
Filesystem      Size  Used Avail Use% Mounted on
rootfs           19G  7.5G   10G  43% /
devtmpfs        2.0G   36K  2.0G   1% /dev
tmpfs           2.0G  2.6M  2.0G   1% /dev/shm
tmpfs           2.0G  716K  2.0G   1% /run
/dev/sda6        19G  7.5G   10G  43% /
tmpfs           2.0G     0  2.0G   0% /sys/fs/cgroup
tmpfs           2.0G  716K  2.0G   1% /var/lock
tmpfs           2.0G  716K  2.0G   1% /var/run
tmpfs           2.0G     0  2.0G   0% /media
/dev/sda7       244G   30G  203G  13% /home
/dev/sda2       196G  127G   69G  65% /windows/C
/dev/sdd1        63M  6.0M   58M  10% /media/B757-8716
/dev/sdd3       7.2G  1.6G  5.2G  24% /media/14fa9af4-552a-4f53-88ad-3259f189fccf

Prije nastavka potrebno je unmountati sve particije koje se nalaze na kartici, u ovom slučaju to su /dev/sdd1 i /dev/sdd3

$ umount /dev/sdd1
$ umount /dev/sdd3

Slika se sada snimi na karticu s naredbom

# dd bs=1M if=debian6-19-04-2012.img of=/dev/sdd

pa onda

# sync

Ovako pripremljena kartica je dovoljna da se RPi boota. Nema on/off gumba, stvar se ušteka i radi. RPi s ovom Debian slikom se boota u terminal i prvi boot traje oko 4.5 minute, a svaki sljedeći oko jedne minute.

Defaultni username za ovu sliku je pi i pripadni password je raspberry.

Prvo što upada u oči nakon boota je činjenica da ovakav način pripremanja kartice koristi samo onaj dio kartice koji je predviđen slikom, odnosno 2 GB. Iako je moja testna kartica kapaciteta 8 GB, RPi vidi i koristi samo 2 GB, što korisniku ostavlja na korištenje cijelih 298 MB. Neke druge slike kao primjerice raspbmc pobrinu se da je cijela kartica raspoloživa. Nakon prvog boota diskovna situacija izgleda ovako:

pi@raspberrypi:~$ df -h
Filesystem            Size  Used Avail Use% Mounted on
tmpfs                  94M     0   94M   0% /lib/init/rw
udev                   10M  152K  9.9M   2% /dev
tmpfs                  94M     0   94M   0% /dev/shm
rootfs                1.6G  1.2G  298M  80% /
/dev/mmcblk0p1         75M   28M   47M  37% /boot

Da bi doskočili ovom problemu potrebno je promijeniti veličinu root particije kao što je prikazano u videu:

Disk na kojem je particija kojoj želimo promijeniti veličinu je /dev/mmcblk0, sufiksi p1, p2 itd. su oznake particije.

Sve ovo radimo direktno na RPi-u:

# fdisk -uc /dev/mmcblk0

naredbom p izlistamo informacije o particijama.

Command (m for help): p

Disk /dev/mmcblk0: 7969 MB, 7969177600 bytes
4 heads, 32 sectors/track, 121600 cylinders, total 15564800 sectors
Units = sectors of 1 * 512 = 512 bytes
Sector size (logical/physical): 512 bytes / 512 bytes
I/O size (minimum/optimal): 512 bytes / 512 bytes
Disk identifier: 0x000ee283

        Device Boot      Start         End      Blocks   Id  System
/dev/mmcblk0p1            2048      155647       76800    c  W95 FAT32 (LBA)
/dev/mmcblk0p2          157696     3414015     1628160   83  Linux
/dev/mmcblk0p3         3416064     3807231      195584   82  Linux swap / Solaris

Mijenjamo veličinu particiji /dev/mmcblk0p2. Prvo izbrišemo particiju komandom d i damo mu broj particije (2 i 3 u ovom slučaju)

Command (m for help): d
Partition number (1-4): 2

Command (m for help): d
Partition number (1-4): 3

Sada napravimo particiju (n p 2) i za početak sektora stavimo početak stare particije te za veličinu izaberemo defaultnu ponuđenu vrijednost, kako bi se particija proširila na ostatak diska:

        Device Boot      Start         End      Blocks   Id  System
/dev/mmcblk0p1            2048      155647       76800    c  W95 FAT32 (LBA)
/dev/mmcblk0p2          157696     3414015     1628160   83  Linux
/dev/mmcblk0p3         3416064     3807231      195584   82  Linux swap / Solaris

Command (m for help): d
Partition number (1-4): 2

Command (m for help): d
Partition number (1-4): 3

Command (m for help): n
Command action
   e   extended
   p   primary partition (1-4)
p
Partition number (1-4): p
Partition number (1-4): 2
First sector (155648-15564799, default 155648): 157696

Naredbom w snimimo promjene. Također je potrebno ponovno pokrenuti RPi.

# reboot

Nakon ponovnog logiranja napravimo resize

# resize2fs /dev/mmcblk0p2

Root particija je sada rastegnuta preko cijele kartice:

pi@raspberrypi:~$ df -h
Filesystem            Size  Used Avail Use% Mounted on
tmpfs                  94M     0   94M   0% /lib/init/rw
udev                   10M  148K  9.9M   2% /dev
tmpfs                  94M     0   94M   0% /dev/shm
rootfs                7.3G  1.2G  5.8G  17% /
/dev/mmcblk0p1         75M   28M   47M  37% /boot

U jednom od prethodnih koraka odabrali smo opciju da se root particija proširi na cijeli disk pa sada nema mjesta za swap particiju (budući da RPi ima svega 256 MB radne memorije, malo swapa neće škoditi). To ćemo riješiti ovako

# dd if=/dev/zero of=/var/swapfile bs=1M count=128
# mkswap /var/swapfile
# swapon /var/swapfile
# reboot

Editirati datoteku: /etc/fstab iz ovog:

proc            /proc           proc    defaults        0       0
/dev/mmcblk0p1  /boot           vfat    defaults        0       0
#/dev/mmcblk0p3  none            swap    sw              0       0

u ovo:

proc            /proc           proc    defaults                                0       0
/dev/mmcblk0p1  /boot           vfat    defaults                                0       0
/dev/mmcblk0p2  /               ext4    defaults,noatime,nodiratime             0       0
/var/swapfile   none            swap    sw                                      0       0

Debian radi uredno. Repozitoriji su dostupni i bez nekih problema sam uspio instalirati nekoliko paketa. Debian dolazi s LXDE-om, ali X server ne diže pri bootu. Dizanje X-a traje oko 20 sekundi, što i nije pretjerano dugo. Prvo dizanje Midorija nakon boota traje oko dvije i pol minute, ali svako sljedeće je puno brže, oko 8 sekundi. Ono što ne radi, odnosno ne radi dobro out of the box, je multimedija. Umjesto da pokušavam natjerati multimediju da se pristojno ponaša na Debianu, posegnuo sam za popularnom alternativom, Raspbmc-om.

 

Raspbmc

 

Raspbmc je napravljen s jednom svrhom, a to je multimedija. Napravljen je povrh Debiana te koristi XBMC za upravljanje sadržajem.

Slika Raspbmc se može skinuti s ove poveznice.

Smještanje slike na karticu se odvija isto kao kod Debiana. Za razliku od Debiana, tim postupkom se na karticu postavi instalacijski alat. Za dovršetak instalacije dovoljno je upaliti RPi i spojiti ga na mrežu. Alat će sam odraditi ostatak posla.

Za razliku od Debiana, raspbmc će iskoristiti cijeli kapacitet SD kartice.

Multimedija radi iznenađujuće dobro. RPi je dovoljno snažan da glatko vrti filmove HD kvalitete. Mali bug primijećen je kod reprodukcije glazbe. Naime, ako pjesma ne odsvira do kraja već prebacimo na drugu, ona neće svirati.

XBMC povremeno u terminal zapiše neku poruku (najčešće opis neke greške zapiše na stderr). Ako se u tom trenutku reproducira neki film, koji je takvog formata da slika nije prikazana preko cijelog ekrana, onda se ta poruka vidi u crnom predjelu ispod i iznad slike.

Raspberry Pi - XBMC prikazuje grešku

Korisna napomena; ako se RPi ne spaja na TV (ili monitor) preko HDMI-a, nego analogno, onda se obavezno u postavkama XBMC-a audio output mora staviti na analog, u suprotnom se pri pokretanju filma dobije ovo:

Raspberry Pi - greška u prikazu

Zgodna je činjenica da raspbmc po defalutu pokreće SSH server pa, ako se nekako može dokučiti IP adresa stroja, jedino što je potrebno da bi se na RPi-u nešto radilo je RJ45 kabel, dok su kod Debiana potrebni ekran i tipkovnica barem kod prvog boota.

 

Dojmovi

 

RPi se uredno spojio na mrežu (DHCP), tipkovnica i miš su također uredno prepoznati. RPi je bio spojen na stari TV i slika i zvuk su uredno preneseni. USB konektori su smješteni preblizu jedan drugom, pa ako planirate imati spojen uređaj koji je malo deblji, kao npr. USB stick ili WiFI adapter, potrebno je imati nekakav produžni ili hub.

Debian radi poprilično dobro, rad u terminalu je malčice spor, ali je RPi za tu svrhu definitivno upotrebljiv. Rad u grafičkom sučelju je osjetno sporiji. Kao glavna uloga RPi-a ističe se ona edukacijska i to u svrhu učenja programiranja. Ovo zahtjeva mnogo posjeta tražilicama i najčešće otvoreno nekoliko (desetaka) tabova, pa bih učenje programiranja uz RPi predložio samo ljudima koji imaju puno strpljenja i kvalitetnu literaturu u tiskanom obliku.

Kao jedna od najpopularnijih primjena RPi-a se spominje ona gdje RPi glumi media centar. Softver koji ga nekako najbliže dovodi tom cilju, raspbmc, još ipak nije spreman. Iako se filmovi vrte glatko, samo sučelje XBMC-a malo zapinje. Nedostatak podrške za neke kodeke i sitni iritanti bugovi su dovoljni razlozi da zaključavanje svog HTPC-a na tavan odgodite na još barem neko vrijeme.

 

I koliko košta Pi od 35 dolara?

 

Raspberry Pi, punjač, dva kabela za spojiti na TV i dostava dođe oko 350 kuna. Carina je oko 250 kuna. RPi je neupotrebljiv bez SD kartice, koja se može dobiti za nekih 66 kuna (8 GB, class 10). Ukupno oko 666 kn.

Autor: Dejan Peretin

Click to rate this post!
[Total: 0 Average: 0]
VN:F [1.9.22_1171]
Stari sustav ocjenjivanja
Rating: 5.0/5 (5 votes cast)
Stigao nam je Raspberry Pi - spajanje, instalacija i prvi dojmovi, 5.0 out of 5 based on 5 ratings

You may also like...

24 komentara

  1. Blacx napisao:

    Odlično 🙂
    Samo je pitanje koliko je swap pametno držati na kartici zbog učestalog pisanja. Zar nije bolje napraviti swap file na eksternom disku? A i USB2.0 ima veću brzinu od čitača kartice.
    Postoji i mogućnost korištenja HDD-a kao glavnom storage-a, a kartica bi služila samo pri bootu.
    Još jednom, odlična igračka/računalo.

    • smilnovi napisao:

      I ja sam se to pitao, pa sam potražio na netu. Po komentarima ekipe, pri nekom normalnom korištenju kartice i kontinuiranom pisanju/brisanju, prosječna SD kartica bi trebala izdržati nekih 5 godina minimalno. Plus što sve SD kartice imaju u sebi sustav premapiranja neispravnih memorijskih elemenata. SD kartice su jeftine, i mislim da nema smisla komplicirati.

    • Dejan napisao:

      Eksterni disk na zalost nisam uspio upogoniti (pretpostavljam da je problem u preslabom napajanju, disk nema svoje napajanje). USB stikovi rade bez problema.

  2. Shicy napisao:

    Odlična recenzija! Izvanredno! Prava stvar!

  3. lutherus napisao:

    666 the number of the beast

  4. 4ndY napisao:

    Čemu tolika carina?! Ako se za proizvode ispod 300kn ni ne plaća ista, ovdje je to 70% cijene proizvoda?!

    Čemu analogni izlaz (S-video) kad on ne može prikazati rezoluciju veću od 640*480? Bolje da su stavili umjesto S-video jedan serijski port – time bi ga bilo lakše spojiti na “uradi-sam” uređaje 🙂

    • drone napisao:

      Nije to zapravo carina, nego PDV i još neke izmišljotine (wtf is “naknada po carinskoj garanciji”!?)

    • Blacx napisao:

      Pa za veće rezolucije imaš hdmi, a ako monitor nema hdmi, postoji hdmi->dvi adapter. I nije S-video, Composite RCA je…
      Carina praktički ne postoji, pisalo se na forumu o tome, to je PDV na cijenu paketa+ DHL-ova dostava.
      Ovo je naručeno s RS-a, Farnell koristi USPS pa će kod njih možda biti drugačija cijena dostave.

      http://www.carina.hr/Carina/CarinskiPostupakPosta.aspx
      Roba zanemarive vrijednosti (roba čija vrijednost po pošiljci ne prelazi 160,00 kuna) sadržana u pošiljkama koje se iz inozemstva izravno šalju primateljima u Republici Hrvatskoj, oslobođena je od plaćanja carine i PDV-a. Ta se roba ne podnosi carinarnici.
      Sve ostalo, DA.

  5. kepica napisao:

    Pohvaljujem: englezi su stali iza svojih momaka iz garaže. A ovi su pošteno uložili svoje znanje, trud i prodali nam proizvod ISPOD realne cijene ( državni poticaji ? ) Sve ovo zadivljuje. Iskrene pohvale !

    Smeta me: letvica je postavljena prenisko. Ugrađene komponente su ispod standrada koji je postavili tableti ili pametni telefoni (neovisno o proizvođaču ili cijeni). Sistem nema mogućnosti poboljšanja. Ovakav ne služi nikome. Jasno je da je (25) 35 dolara bio osnovni motiv, ali možda je trebalo postaviti neki drugi cilj.

    • Wathoom napisao:

      Poslao sam upit zasto ti dodatni troskovi na DHL – UK. Dobio sam odgovor za dva dana da je upit prosljeden kod nasih. Tjedan dana kasnije nitko mi se nije javio tako da cu sutra nastaviti dalje. I nije carina nego samo porez od cca 67kn + operativni troskovi (citaj spedicija) i neko bankovno jamstvo. Uglavnom vrijednost samog RPi-a 250kn + 225kn ti dodatni troskovi.
      @kepica
      RPi je zamisljen kao uredaj na kojem ce se ljudi uciti kvalitetno programirati (kvalitetno iskoristavati dostupne resurse). Dakle nije namjenjen za multimediju i svasta nesto. Te mogucnosti su mu samo plus.

    • max360se napisao:

      Ima GPIO, to bi trebalo biti dovoljno, ionako kako su već drugi napisali, RPi je primarno namjenjen učenju programiranja

      • Dejan napisao:

        Da, namjenjen je ucenju programiranjam, ali tvorci jako vole isticati kako je sposoban vrtiti full hd filmove pa je trebalo pogledati kako to stvarno radi 🙂

  6. Ivannn napisao:

    Moja velika želja je ovaj RPI, nego ja sam ga pokušao kod nas nabaviti u zastupnika Farnella, pa su me stavili na listu čekanja, a i vani je bila ista situacija, premalo proizvedenih primjeraka. A 666 kn definitivno nije malo za dati za neki sitni gušt…

  7. ssasadu napisao:

    Stigao i u Banja Luku. Sada počinje gubljenje vremena u pokušaju da se upotrijebi i iskoristi. Planiram na SD snimiti OpenELEC koji je za raspbery prilagođen da radi sa XBMC, koji bi trebao da je manje bagovit i manje zahtjevan nego Raspbmc. Kako radi, čuće se.

    Situcija u BiH sa carinom nije ni malo bolja nego u RH. Kupio sam uređaj + napajanje kod RS Components (sa dostavom DHL-om 38 Eura) nakon dostave kući istom DHL-u (koji je radio i carinjenje, jer je to bila najjeftinija opcija) trebao sam plati još 36 Eura. Sve ukupno 74 Eura.

  8. Doktor-X napisao:

    dali vama radi h264 dobro preko mreže nfs ili samba jer meni nijedan build neradi dobro samo mi openelec 10902 radi donekle dobro ostali na 1080p štekaju i što god napravio uvjek je isto

    • Blacx napisao:

      Nisam probao preko mreže, ali preko usb HDD-a radi odlično na archu i omxplayeru, još ako se taj HDD stavi kao rootfs, onda leti naspram OS-a pokretanog s kartice.

  9. Blablatron napisao:

    74 evra za takav uredjaj? Pa za to novca nabavim Intel Atom ili AMD Brazos sa plocom i memorijom

  10. Lutherus napisao:

    Naručena 4 komada.

  11. xoxo napisao:

    Imam za napraviti projekt kojemu moram pomoću RPI-a tweetati temperaturu i i vlagu prostora, pa svaka pomoć je dobrodošla. hvala 🙂

  1. 24. srpnja 2012.

    […] smo također u više navrata pisali o ovom mališanu, posljednji put u obliku recenzije kad nam je napokon stigao u ruke. Danas donosimo nešto drugačije – kako mod zajednica […]

  2. 25. srpnja 2012.

    […] smo također u više navrata pisali o ovom mališanu, posljednji put u obliku recenzije kad nam je napokon stigao u ruke. Danas donosimo nešto drugačije – kako mod zajednica nikada ne […]