Što ako (kad) Firefox sasvim zastrani?
Donosimo kratak pregled najkvalitetnijih projekata nastalih iz izvornog koda Firefoxa.
Mozilla Firefox jedan je od najpopularnijih web preglednika. Često hvaljen i kritiziran, svojom inovativnošću pomiče granice korisničkog iskustva i širi svijest o važnosti otvorenog koda. Bogate mogućnosti upravljanja profilom kao i obilje dodataka čine ga izuzetno fleksibilnim što može zadovoljiti i najizbirljivije korisnike. Ipak, neke nepopularne odluke poput uvođenja novog “Australis” sučelja, prihvaćanja Digital Rights Management (DRM) politike ili neriješeni tehnički nedostaci, izazvale su nezadovoljstvo kod dijela korisnika i potakle nas da potražimo moguće alternative. I zaista, koje su kvalitetne alternative temeljene na Firefoxu?
Vremenom su različite skupine entuzijasta pokušavale ostvariti projekte prema vlastitim idejama na temelju izvornog koda “vatrene lisice”. Međutim, mnogi od njih su do danas obustavljeni, napušteni ili neslavno propali. S obzirom na planetarnu popularnost i utjecaj izvornika, danas je aktivno začuđujuće malo takvih projekata. Ipak, nije sve izgubljeno. U daljnjem tekstu ćemo predstaviti najpoznatije forkove koji mogu biti odlična alternativa.
Ključni uvjeti odabira su:
- Dostupnost na Linux platformi – neki projekti nisu namijenjeni Linuxu, stoga ih ni ne možemo uzeti u obzir. Isto tako, poželjno je da program bude dostupan u što više različitih distribucija.
- Kontinuiran razvoj – pretjerana revnost u objavi novih izdanja nije presudna, ali je važan neprestan rad na poboljšanjima. Od napuštenih ili ugašenih projekata nitko nema koristi. Isto tako treba uzeti u obzir da mnogi forkovi ne prate u potpunosti Firefoxova izdanja, jer imaju vlastite ideje razvoja. Stoga ne treba nužno očekivati najnovije tehnološke inovacije.
- Proširivost dodacima – Firefox ima iznimno bogatu bazu addona koji mogu zadovoljiti gotovo sve potrebe, što ga čini izuzetno prilagodljivim. To je ujedno jedan od glavnih razloga njegove popularnosti. Korištenjem ove pogodnosti svaki fork može povećati svoju šansu za uspjeh.
- Prijenos profila – budući da se razmatrani projekti temelje na izvornom kodu Firefoxa, nužna je i mogućnost prijenosa profila, tj. kompatibilnost. Ovo je jedna od ključnih odrednica, jer prijenosom postavki spremljenih u profilu korisnik nije primoran mijenjati navike, niti izgubiti udobnost korištenja.
1. IceCat i Iceweasel
IceCat, dio većeg GNUzilla projekta, je preglednik koji obuhvaća isključivo slobodan softver. Godine 2007. brendiranjem je izdvojen zaseban projekt prilagođen Debianovom kodu i striktnoj politici, čime je nastao IceCatov mnogo poznatiji rođak – Iceweasel. Iako je prilagođen prvenstveno Debianu, Iceweasel se uz ponešto truda može natjerati na instalaciju na Ubuntu. Za razliku od njega, IceCat je mnogo dostupniji, te dolazi i u ostalim distribucijama koje promoviraju isključivo slobodan softver kao što je, primjerice, Trisquel.
IceCat 31
Izvor: http://commons.wikimedia.org/wiki/File:GNU_IceCat_31.png
Iceweasel 30
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Iceweasel-30-debian-jessie.png
S druge strane, striktna politika GNU softvera može predstavljati prepreku nekim korisnicima. Nedostatak kvalitetne zamjene za Flash, odsutnost brojnih dodataka i alata za web servise, kao i kvalitetnih kodeka može umanjiti zadovoljstvo korištenja. Ako u potpunosti podržavate slobodni softver i spremni ste na kompromise, ovo su izbori za vas.
2. SeaMonkey
Firefox se s vremenom razvio kao zaseban web preglednik iz tzv. Mozilla Application Suitea, koji je još obuhvaćao mail i RSS klijent (Thunderbird), kalendar (Sunbird), alat za izradu web stranica (Composer) i IRC klijent (ChatZilla). Sve alate je u sebi objedinio SeaMonkey, što ga uistinu čini jedinstvenim.
SeaMonkey 2.29
Ako želite objediniti različite funkcije unutar istog programa, onda je SeaMonkey odličan izbor za vas! Robustan, stabilan i pouzdan, uz pregršt funkcionalnih opcija, bez problema će izvršiti sve zadatke koje mu postavite. Potencijalan nedostatak je zastarjeli dizajn koji na prvu može odbiti korisnike. Međutim, pravi nedostatak su zapravo njegovi dodaci.
SeaMonkey nije kompatibilan sa svim addonima Firefoxa, već su neki pisani posebno za njega. Da stvar bude kompliciranija, trenutno instalirani dodaci možda neće raditi nakon nadogradnje programa. Stoga se pripremite na potragu za alternativnim dodacima na koje ste dosad navikli na Firefoxu, kao i provjeru njihovih ranijih verzija i kompatibilnosti.
3. Pale Moon
Riječ je o relativno nepoznatom projektu koji slijedi ideju jednostavnosti i tradicionalno poznatog okruženja. Pale Moon stavlja naglasak stabilnost, produktivnost i suvremenu tehnologiju. Korisnicima olakšava instalaciju, nadogradnju i deinstalaciju putem vlastite skripte, što ga čini specifičnim.
Pale Moon instalacija
Pale Moon instalacija
Pale Moon instalacija
Pale Moon 25.0.2 – početna stranica
Zanimljivost koju donosi je i pregled tabova. Firefox nikada nije nudio funkcionalan pregled, niti koristan speed dial.
Pale Moon 25.0.2 – pregled jako puno otvorenih tabova
Budući da se radi o malom projektu, korisnička podrška se odvija na lokalnom forumu. U potpunosti je kompatibilan s addonima, a razvojni tim nudi i vlastite korisne dodatke.
Potencijalan nedostatak je nefunkcionalna opcija za sinkronizaciju. Naime, zbog nadogradnje ove usluge, Mozillini serveri uskoro više neće biti dostupni za izdanja starija od Firefoxa 29, što se odnosi i na Pale Moon. Kao zamjena je stoga ponuđena sinkronizacija preko vlastitih servera uz najvišu razinu sigurnosti. Isto tako, moguće je uspostaviti i vezu preko vlastitog servera. Ipak, sinkronizacija ni kod Mozille od prvog dana nije funkcionirala onako kako je zamišljena, stoga ovo i nije prevelik nedostatak. Za svaki slučaj, pametno je vlastite bookmarke i lozinke spremati lokalno.
ZAKLJUČAK
Iako sam Pale Moon stavio na zadnje mjesto, osobno me tijekom rada i isprobavanja toliko oduševio da sam morao na forumu otvoriti zasebnu temu o uređivanju i podešavanju Pale Moona pa ukoliko sam ovim člankom i kod vas pobudio zanimanje da ga barem isprobate, svakako je posjetite.
I sad stvarni zaključak. Neovisno o tome što odaberete, alternative uvijek postoje – što je najveća prednost GNU/Linux svijeta. Svaki od nabrojanih projekata već ima vjernu publiku, bez obzira na njenu brojnost. Ako vas ne zanima niti jedan od poznatijih preglednika, postoje brojni neovisni projekti kao što su QupZilla, Midori, Maxthon (zatvorenog koda), Konqueror ili Epiphany. Ostvarite vlastite potrebe i ideje jer korisnik je uvijek na prvome mjestu!
Izvori: gnu.org, wiki.debian.org, seamonkey-project.org, palemoon.org
Odličan pregled alternativa. Iceweasel koristim, a SeaMonkey me po onome sa čime dolazi podsjeća na Operin koncept. Midori postaje sve bolji i stabilniji. Ostalo nisam probao. 🙂
Offtopic…da li ste znali da se na logoou Firefoxa ne nalazi lisica, i da Firefox ustvari znači Crvena Panda a ne Vatrena Lisica? http://goo.gl/oewhJ2
Wikipedia:
The red panda (Ailurus fulgens), also called lesser panda and red cat-bear…It is not closely related to the giant panda.
Počeo sam nedavno koristiti firefox kao primarni preglednik na Linuxu.Iako imam Operu instaliranu prešao sam na Firefox.Jednostavno su Ubuntu i ff sljubljeni.
Međutim ff ima određenu mušicu.
Na operi sam naviknut da kad imam 20+ tabova otvorenih da se tabovi skaliraju i da traku tabova nikada nemoram pomicati.(znao sam ih imati preko 50 otvorenih)Međutim na Firefoxu kada ih otvorim oko 15 onda moram traku pomicati lijevo desno što nije najspretnije rješenje.
Sa Opere sam na ff prešao jer Opera svojim većim dijelom nije Open source(ima komponente koje jesu ali nije to to).
Ali inače,zašto spominjati samo FF bazirane alternative?
opera (nova dakle 26) je bazirana na chromium projektu.Dakle nije više closed source. doduše njoš je beta fazi i nedostaje joj dosta toga
Je,taj dio je open source,ali sučelje opere i sve šta su oni sami razvili je i dalje zatvoreno.
Drugim riječima ona je polu open source hibrid.
Generalno, ne samo na linuksu, danas nema dobrih i kompletnih browsera
FF – autor lepo objasnio a ja bih dodao i veliki bloat
Chrome/Chromium – iz izdanja u izdanje sve lošiji i smešniji
Opera – rebrendiran Chrome
SeaMonkey – kao iz kamenog doba da je izašao, problem sa adonovima
Midori – isto kao i SeaMonkey s tim što više i nije tako light weight
I tako dalje i tako dalje. Sve u svemu danas je jako teško (nemoguće) naći browser koji lepo i brzo radi, bez gomile bloata sa pristojnim brojem adonova i ekstenzija.
ja bi bas za chrome rekao da je bloat. Totalna suprotnost od onog browsera koji je bio prije par godina
Slažem se.
probaj qupzilla browser…mogao bi se iznenaditi.
Meni Firefox radi odlicno kao i prvog dana instalacije Linuxa i sa svakim novim updateom je tako(s tim sto ja ne koristim toliko mnogo dodataka). Navikao sam se na novo sucelje koje je vrlo dobro i ne znam zasto neki jos spominju Australis u negativnom kontekstu. Chrome je naravno uvijek za mrvicu brzi.
https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/classicthemerestorer/
Dodatak koji fino riješava problem svih onih koji osjecaju nostalgiju prema starom izgledu.
Kaj se brzine tice chrome je definitivno bio brži zadnje dvije godine, a i mozilla je imala problema sa memorijom ali u zadnjih 4-5 verzija sve to je nestalo i u svakodnevnom radu ne osjecam nimalo da je chrome brži. Chrome naravno neke stvari radi bolje i obrnuto tako da i o samoj stranici dosta ovisi koji browser ce je brze otvoriti ali razlike su zbilja jedva mjerljive u zadnjih 6mj – godinu dana
Baš malo gledam internetska pisanja o Firefoxu i bome nije lako biti Mozilla. Ako ne uvedeš DRM onda pljuju po tebi zašto ga nisi uveo, a kad kažeš da ćeš uvesti DRM onda pljuju po tebi zato jer ga uvodiš.
Extra text o alternativi, moj je prijedlog da napravigte clanak o postotku koristenja pojedinih browsera (pretpostavljam da imate google analitiku) i operacijskih sustava za vasu web stranicu
FF nikad nije bio brži, na mom starom kompu otvara se za dvije sec. a prethodnim verzijama je trebalo 8-10. I Australis je OK, ne znam od kud toliki hejteri.
Nisam bas “hejter” jer FF koristim valjda 10-tak godina, ali problem je u tome sto puno ljudi imaju osjecaj da se nepotrebno puno resursa trosi na preslagivanje sucelja koje na kraju puno ljudi mrzi i isto tako puno ljudi voli, umjesto da se radi na otklanjanju bugova i memorijskih “curenja”. Svako malo neki k****c mijenjaju i to covjeku pocne ici na zivce, pogotovo jer ne povecava funkcionalnost browsera, zapravo ju smanjuje. Od kad sam presao na Iceweasel situacija mi djeluje malo normalnije jer Debian ljudi bas ne mare previse za najnovije promjene i to mi se svida. Ionako sam i sam vec bio par godina na ESR verziji Firefoxa jer mi je jednostavno bio pun kufer stalnih promjena u izgledu a nis konkretno da browser radi bolje. Specificno, najvise mi se ne svida koliko memorije FF trosi i to nikako da posteno optimiziraju. Jedno vrijeme mi se cak i Iceweasel znao ponekad srusiti jer je popunio cjelokupnu memoriju… a ja cak ni ne drzim previse tabova otvorenih. Najvise 10-tak, a obicno manje. Grozno.
Preporuka, probaj rekonq.
U principu si naveliko razmisljam o Pale Moon-u, zato jer jako volim te neke FF addone koji moguce ne bi radili ni u Sea Monkey-u a kamoli nekom sasvim trecem browseru. Stvarno situacija s browserima nije bas blistava. Tuzno. :/
Tuzno je i to sto mi se cini da su u Mozilli slijepi i gluhi na to sto korisnici kazu… to se vec “nekima” obilo o glavu [Micro$oft, a i bas me boli za njih :P]… Australis je definitino pomak natrag po meni. Meni je najbolje sucelje bilo u verziji 28, mislim, uglavnom prije verzije 31. Sad su stvarno zakomplicirali stvari.