8.600 pregleda

Switching i routing: jučer, danas, sutra (treći dio)

0

U nizu članka autor Hrvoje Horvat upoznat će nas s osnovama i načinom rada switcheva (preklopnika) i routera (usmjernika), te će podijeliti brojne korisne savjete iz praktičnog iskustva. U završnom dijelu autor objašnjava kako prevladati hardverska ograničenja, te implementirati otvoreni kod.

 

 

ASIC (Application Specific Integrated Circuit)

ASIC chipovi su specijalizirani chipovi koji imaju hardverski implementirane sve potrebne funkcionalnosti koje bi inače morao obrađivati CPU. U praksi se pokazalo da se upotrebom ASIC chipova u odnosu na klasični CPU dobivaju poboljšanja performansi minimalno 500, a vrlo često čak i do 1000 puta. Možemo povući paralelu s hardverskim dekodiranjem video sadržaja koji danas s lakoćom obavlja bilo koja grafička kartica dok je prije nekoliko godina to sve (trzavo) morao odrađivati CPU. Dakle, ASIC chipovi rade kompletan switching ili routing:

  • na osnovi MAC adresa (Layer 2),
  • na osnovi IP adresa (Layer 3),
  • na osnovi portova (Layer 4),
  • Traffic forwarding (obrada i prosljeđivanje paketa),
  • QoS (Quality of Service),
  • ACL lookup  (Access liste),
  • Route Processing (obrada routing funkcionalnosti),
  • STP (Spanning Tree Protocol), …

 

Osim toga, jače verzije ASIC chipova imaju implementirane gotovo sve mrežne protokole koje susrećemo u switchevima, kao i većinu mrežnih protokola koje susrećemo u klasičnim routerima. U slučaju upotrebe kod multilayer switcheva radi se o implementiranim gotovo svim protokolima koje uređaj podržava.

Pogledajmo fotografiju Cisco 3750G switcha (24 x 1Gbps + 4 x 1Gbps SFP):

cisco-3750g

 

Na slici gore je Cisco 3750G (switch sa 24 x 1Gbps + 4 x 1Gbps SFP) – vidljivo je da jedan ASIC+SRAM odrađuje samo 4 x 1Gbps te je na njega spojen jedan PHY koji je zadužen za ta četiri 1Gbps porta, koja završavaju na RJ-45 konektoru – pogledajte desnu stranu – i sve tako do 6-tog ASIC, SRAM i PHY.

Sedmi ASIC+SRAM nema svoj PHY (krajnje lijeva strana) jer sve završava na SFP portovima u koje se uključuju SFP moduli koji imaju svoj PHY (jer mogu biti optički ili električni sa RJ-45 konektorom). SFP moduli se često nazivaju i transceiveri.

Slika ispod prikazuje optički SFP+modul (sa LC optičkim konektorom) tvtke “HP” (J9150A) i jedan SFP+ (isto optički 10Gbps, sa LC konektorom), tvrtke Cisco (SFP-10G-SR):

 

 

 

Donja slika prikazuje Cisco 1000Base-T (1Gbps sa RJ-45):

 

 

Malo zanimljivosti

Molim da malo bolje pogledate gornji desni dio gornje slike Cisco switcha Catalyst 3750 (zumirana slika – dolje):

 

Radi se o tome da Cisco za svaku generaciju uređaja ima kodno ime. Budući da je ovo bio prvi model koji je koristio “Stackwise” tehnologiju koja omogućava povezivanje do osam switcheva u prsten – prsten koji ih povezuje – kodno ime mu je bilo “Lord of the Rings”.

… One Ring to rule them all, One Ring to find them,
One Ring to bring them all …

 

A sada pogledajmo i referentnu arhitekturu jedne novije generacije Cisco 3750G Multilayer switcha:

 

Vidljivo je da ASIC ima CAM i TCAM dio kao i vrlo brzu SRAM memoriju za širu upotrebu unutar chipa, te da je povezan sa switching chipom. Jedan ovakav ASIC podržava spajanje do 24x1Gbps PHY (Physical Layer) chipova koji su zaduženi za sam mrežni medij (interface).

PHY mogu biti za bakar (RJ-45 konektor), optiku (bilo koji tip konektora za optiku) ili SFP port u koji se uključuje SFP adapter koji može biti ili za “bakar” ili optika. Dakle, PHY chip je u konačnici taj koji sve pretvara u električne signale ili optičke impulse za slanje na mrežu.

CAM dio (Content Addressable Memory)  je zapravo tablica u kojoj se zapisuju i pretražuju mapiranja MAC adresa –> port na switchu, na osnovu koje se radi switching na OSI sloju 2.

TCAM dio (Ternary Content Addressable Memory) je zapravo tablica sa mapiranjima na višim OSI slojevima (OSI 3) dakle ovdje se spremaju routing tablice i sl.

CAM i TCAM se nalaze u posebnoj superbrzoj memoriji ASIC chipa ili u starijoj generaciji kao zaseban chip, koja omogućava nevjerojatno brzi pristup i pretraživanje navedenih tablica.

Vidljivo je da starija generacija Cisco 3750G ima ASIC i ASIC RAM (CAM i vjerojatno TCAM) uz pripadajući PHY i switching chip  – samo za 4 x 1Gbps, dok novija generacija koristi mnogo snažnije ASIC chipove koji su u stanju “odraditi” do 24 x 1Gbps na chipu (nažalost nemam fotku nove generacije Cisco 3750, ali je sve jasno iz priložene logičke sheme). Jedina slaba točka ovog dizajna je međuveza između ASIC chipova odnosno propusnost sabirnice koja ih povezuje.

Nagađa se da Cisco i (drugi) veliki igraći zapravo koriste “Mesh” topologiju između ASIC chipova, preko koje su ASIC chipovi povezani sabirnicom velike propusnosti. Time se ubrzala komunikacija između njih i komunikacija prema centralnoj sabirnici. Mana ovog dizajna je u tome što se sada za recimo ovakav switch u primjeru koristi 10 portni (zamišljeni) ASIC koji koristi 6 portova za međusobno spajanje a samo 4 porta za spajanje prema PHY i na kraju fizičkim interfaceima (portovima). U konačnici, u dizajnu na slici imamo 4 ASIC chipa sa 10 x 1Gbps portova (svaki) što je ukupno 40 x 1Gbps od kojih je upotrebljivo za spajanje (na vanjske portove) samo 16 x 1Gbps. Prema svemu sudeći međuveze između svakog ASIC-a bi u ovoj konfiguraciji trebale biti još veće (u ovom slučaju  dvostruko ili još više).

Za ono što bi bio “Non blocking” dizajn minimalno isto toliko portova koliko ih svaki ASIC propušta van (na mrežne portove) bi morala biti i veza prema svakom susjednom ASIC-u. Pogledajmo i ovakav dizajn (slika dolje):

 

switch-asic-mesh

 

U svakom slučaju, bilo koji dizajn koji uključuje ASIC chipove omogućava postizanje vrlo velikih brzina procesiranja mrežnih paketa i to brzinama koje su neizvedive za standardne centralne procesore (CPU).

Dakle, switchevi koji imaju implementirane ASIC chipove, sve operacije i protokole (koje ASIC podržava) odrađuju 1000 puta brže od bilo kojeg CPU-a. U praksi to znači da će sve operacije koje ASIC obradi – poput switchinga ili routinga biti obrađene unutar granica nekoliko mikrosekundi za razliku od routinga koji se inače na “običnim uređajima” u najboljem slučaju uspije obraditi unutar nekoliko milisekundi – dakle točno tisuću (1000) puta sporije.

Ponoviti ću: razlika je tisuću puta brža obrada paketa!!!!

 

Pogledajmo i što nam kaže Cisco IOS (Cisco operacijski sustav), na nekoliko Catalyst serija switcheva. Sada ćemo ono što možda izgleda kao teorija pogledati na stvarnim Cisco switchevima i to na:

  • Catalyst 2960 [Layer 2, 10/100] (“najslabija” serija),
  • Catalyst 3560G [Multilayer, 10/100/1000] (Layer 2, 3, 4) – prvi Multilayer switch,
  • Catalyst 3750G [Multilayer, 10/100/1000] (Layer 2, 3, 4) – sličan kao 3560 samo što ima mogućnost “stackiranja” do 8 switcheva preko specijalne međuveze vrlo visoke brzine (32+Gbps),
  • Catalyst 3850 [Multilayer 10G] (Layer 2, 3, 4) – s novim Cisco ASIC-om.

Koristiti ćemo naredbu koja će prikazati vezu između ASIC chipa i interfacea na switchu odnosno koji interface je spojen na koji ASIC chip.

Naredba (ovisno o platformi) je:

sh platform pm interface-numbers

sh platform pm if-numbers

Izlistanje je malo duže tako da ću izvući samo važne detalje:

WS-C2960-24TC-L

Fa 0/1 – 24     ASIC 0     (portovi 10/100 Mbps)
1

Fa 0/1 – 24     ASIC 0     (portovi 10/100 Mbps)

Gi 0/1 – 2     ASIC 0    (portovi 10/100/1000 Mbps)
1

Gi 0/1 – 2      ASIC  0    (portovi 10/100/1000 Mbps)

 

WS-C3560G-24TS

Gi 0/1 – 4     ASIC 1
1

Gi 0/1 – 4      ASIC 1

Gi 0/5 – 8      ASIC 0
1

Gi 0/5 – 8      ASIC 0

Gi 0/9 – 12    ASIC 3
1

Gi 0/9 – 12     ASIC 3

Gi 0/13 – 16     ASIC 2
1

Gi 0/13 – 16     ASIC 2

Gi 0/17 – 20     ASIC 6
1

Gi 0/17 – 20     ASIC 6

Gi 0/21 – 24     ASIC 5
1

Gi 0/21 – 24     ASIC 5

Gi 0/25 – 28     ASIC 4
1

Gi 0/25 – 28     ASIC 4

 

WS-C3750G-48TS

Gi1/0/1 – 4          ASIC 6
1

Gi1/0/1 – 4          ASIC 6

Gi1/0/5 – 8          ASIC 5
1

Gi1/0/5 – 8          ASIC 5

Gi1/0/9 – 12         ASIC 8
1

Gi1/0/9 – 12         ASIC 8

Gi1/0/13 – 16        ASIC 7
1

Gi1/0/13 – 16        ASIC 7

Gi1/0/17 – 20        ASIC 4
1

Gi1/0/17 – 20        ASIC 4

Gi1/0/21 – 24        ASIC 3
1

Gi1/0/21 – 24        ASIC 3

Gi1/0/25 – 28        ASIC 10
1

Gi1/0/25 – 28        ASIC 10

Gi1/0/29 – 32        ASIC 9
1

Gi1/0/29 – 32        ASIC 9

Gi1/0/33 – 36        ASIC 2
1

Gi1/0/33 – 36        ASIC 2

Gi1/0/37 – 40        ASIC 1
1

Gi1/0/37 – 40        ASIC 1

Gi1/0/41 – 44        ASIC 12
1

Gi1/0/41 – 44        ASIC 12

Gi1/0/45 – 48        ASIC 11
1

Gi1/0/45 – 48        ASIC 11

Gi1/0/49 – 52 (SFP portovi)        ASIC 0
1

Gi1/0/49 – 52 (SFP portovi)        ASIC 0

 

WS-C3850-12S-S  (ovdje je bilo malo teže povezati ASIC -> port)

(10Gbps portovi)         ASIC

Te1/0/1  –  12        1
1

Te1/0/1  –  12                1

 

 

Rezimirajmo

Što se događa na kojem sloju i kojom brzinom za switcheve koji koriste ASIC:

  • Layer 2 switch: sve se odrađuje na osnovi MAC adresa. Svi Layer 2 protokoli koji su podržani u ASIC-u odrađuju se  brzinom hardvera (tzv. “Wire Speed”) – dakle 1000 puta brže nego na “običnim” switchevima.
  • Layer 3 switch: sve operacije preklapanja tj., ovdje govorimo o routingu (usmjeravanju) se odrađuju na osnovi IP adresa. Sve se odrađuje brzinom hardvera, kao i svi mrežni protokoli koji su podržani od strane ASIC-a.
    • Layer 4: dodaje se mogućnost rada na transportnom sloju (TCP/UDP portovi) – možemo reći da je ovaj sloj “Application aware” – svjestan aplikacija.

 

 

Stvarna mjerenja

Zbog potrebe da se uvede red u stvarne pokazatelje odnosno stvarnu propusnost switcheva, postoji nekoliko pokazatelja na koje treba obratiti pažnju.

 

Za početak što je Gbps i Mpps?

Oznaka Gbps (gigabita u sekundi) označava ukupnu propusnost switcha koju dijele SVI portovi. Ovo je tzv. “Fabric” ili “Bus” brzina. Minimalna brzina koju uređaj mora imati je jednaka zbroju brzina svih interfacea uređaja.

Dakle, ako imamo switch sa 24 x 1Gbps, pošto uređaj na gigabitnoj brzini mora moći raditi u “Full Duplex” načinu rada to znači da 24 x 1Gbps mora moći podnijeti 24 x 2Gbps = 48Gbps. To znači da uređaj mora moći obrađivati pakete propusnošću od 48Gbps.

Napomena: mnogi proizvođači samo pozbrajaju i pomnože sve navedeno bez stvarnih mjerenja – da bi rezultati bili bolji.

Pogledajmo usporednu tablicu nekoliko modela i proizvođača switcheva za 24 x 1Gbps switcheve, kako za Layer 2 , tako i za Layer 2/3/4 switcheve (donja granica bi morala biti 48Gbps):

sw-tablica-1

 

Oznaka Mpps (milijuna paketa u sekundi) označava broj paketa koji se mogu obraditi u jednoj sekundi, a ovise o veličini paketa. Većina ozbiljnih proizvođača navodi najmanje pakete (64 bajta), koji su i najzahtjevniji za obradu. Oni manje “ozbiljni” navode puno veće pakete da bi im rezultati izgledali drastično bolji.

Kada gledamo rezultate mjerenja, trebamo tražiti broj Mpps za 64-bajtne pakete! Za brzinu 1 Gbps uz 64-bajtne pakete znači da je potrebno 1.488 Mpps (1.488 milijuna paketa u sekundi).

Za 1Gbps brzinu kako smo došli do 1.488 Mpps?

  • 1Gbps = 1,000,000,000 bps
    • 8 bitova = 1 bajt, a mi moramo sve pretvoriti u Bps = 1,000,000,000 / 8 = 125,000,000 Bps

Zanimaju nas 64-bajtni paketi. Za Ethernet:

  • 8 bajta je “Frame Header”,
  • 12 bajta je standardni minimalni razmak između mrežnih paketa tj. okvira (Interframe Gap).

Dakle, za najmanji paket od 64 bajta uz njega ide i 8 bajta “Frame Header”, te slijedi 12 bajta razmak koji mora ići između svakog paketa na mreži (za 1Gbps – prema osnovnom standardu je to 12 bajta).

Tako dobivamo: 125,000,000 Bps / (64+8+12) = 1,488,095 pps (paketa u sekundi) = 1.488 Mpps (milijuna paketa u sekundi).

Prema tome, 24 portni gigabitni switch mora imati minimalnu propusnost: 24 x 1Gbps (1.488 Mpps) (duplex) = 36Mpps.

 

Pogledajmo sada karakteristike nekoliko switcheva i modela raznih proizvođača, dostupnih kod nas, koje sam uzeo u razmatranje.
Napomene: ovdje je donja granica “ozbiljnosti” odnosno “upotrebe” koja se očekuje od 24 x 1Gbps switcha minimalno 36Mpps. Sve preko toga je nepotrebno osim:

  • ako uređaj ima dodatnih SFP ili sličnih portova: svaki dodatni 1Gbps SFP dodaje potrebu za povećanjem propusnosti od  1.488 Mpps ili
  • ako se koristi i kao platforma za jače modele switcheva koji, primjerice, ima dvostruko veći broj portova ili dodatne SFP ili SFP+ portove.

 

propusnost-switcheva

 

Što to znači za switcheve iz ove kategorije koji nisu u stanju isporučiti minimalno 36Mpps? Switch koji je, primjerice, u mogućnosti isporučiti samo do 10Mpps punom brzinom može “opskrbiti” maksimalno do 7 x 1Gbps.

Dakle, ako imamo do maksimalno sedam (7) mrežnih uređaja (računala/poslužitelja i sl.) spojenih na switch sve će raditi dovoljno brzo, ali već spajanjem osmog (8) uređaja dolazi do usporavanja. Naime, platili smo switch sa 24 x 1Gbps a dobili smo sedam (7) portni switch s dodatnih 17 portova. Ovo nekada nije loše – ako je on cijenom vrlo prihvatljiv kao router i switch, na kojemu neće ukupno biti puno mrežnog prometa (u ovom slučaju ne više od ukupno 10Mpps) ali u većini primjena je to pristup/uređaj koji treba izbjegavati, što zbog buduće potrebe porasta brzine ili broja spojenih novih (dodatnih) uređaja.

Na kraju pogledajmo i cijene svih navedenih uređaja:

sw-tablica-3

 

Svi odabrani uređaji su odabrani na osnovi dostupnosti (u našim trgovinama) i stanja koje sam često zatekao u upotrebi. Točan odabir proizvođača i modela ne želim komentirati u ovom članku. Konačna preporuka i odabir bi bili ovisni o svim parametrima koje sam do sada naveo te o praktičnom iskustvu za točno određenog proizvođača, za točno određenu seriju i model (po nekada i za točno određenu verziju firmwarea).

Ovo možda zvuči smiješno, ali doživio sam slučajeve u kojima određene novije verzije firmwarea ispravljaju stare greške i otvaraju nove koje nikako da se zatvore. Bilo je i slučajeva gdje proizvođači navode listu grešaka za koje znaju ali ih godinama (ili nikad) ne isprave. Do te je dokumentacije malo teže doći jer se baš ne reklamira. Bilo je i slučajeva u kojima ne radi određena kombinacija protokola ili postavki koja bi po svakoj logici morala raditi a i radi inače (ali baš na određenom modelu ne radi – što shvatite nakon pola dana surfanja i pretraživanja interneta). Postojali su i slučajevi u kojima sam proizvođač nudi kao rješenje da se u slučaju upotrebe protokola A, B i C zajedno u određenoj konfiguraciji ne koriste određeni portovi na switchu

 

 

Na granici 1Gbps i više (10/40/100 Gbps)

Prednost ali i mana ASIC (Application-specific integrated circuits) je u njihovom dizajnu. Implementira se hardverska podrška (zapravo hardverska akceleracija) za svaki pojedini mrežni protokol ili funkcionalnost. Ovo osnovno obilježje ASIC-a daje mu iznimnu brzinu, koja je nedostižna klasičnim procesorima (CPU), ali je i mana jer dodavanje novog mrežnog protokola ili nove funkcionalnosti znači potrebu da se projektira i proizvede posve novi ASIC chip. Ovo u praksi znaci potrebu za kupnjom novog uređaja.

Nove generacije ASIC-a su programabilne verzije ASIC chipova koje rješavaju ovaj problem. Odnosno oni su neovisni o mrežnom protokolu ili funkcionalnosti ali zadržavaju ekstremne brzine obrade mrežnih paketa. Pojam “Programabilni ASIC ” često možemo vidjeti pod nazivom “Software Defined Networking” (SDN) – ako govorimo o ASIC chipovima.

S obzirom na to da je važnost ASIC-a jasna, mnogi veliki proizvođači poput tvrtki “Cisco” i “Juniper” ulagali su i ulažu u razvoj svojih ASIC rješenja. U toku 2009. godine tvrtka “Juniper” obavila je da će u periodu od tri godine uložiti nekoliko stotina milijuna dolara u razvoj ASIC chipova nove generacije, a slično je i s tvrtkom “Cisco”.

Juniper je nakon toga 2013. godine izbacio na tržište prvi switch s njihovim novim programabilnim ASIC-om. Radi se o modelu EX9200 (nazivi su im  “I-Chip” i “Trio chipset”). Cisco je početkom iste godine također krenuo s upotrebom svog ASIC riješenja pod  nazivom UADP  “Unified Access Data Plane” koji je prvo ugrađen u Cisco Catalyst 3850 seriju 10Gbps switcheva.

Cisco 3850 koristi UADP ASIC koji podržava do 24 x 10Gbps portova. Dakle, modeli sa do 24 porta imaju jedan UADP ASIC dok modeli sa 48 portova imaju 2 UADP ASIC-a. Kasnije je izašla nova serija 3650 (10/100/1000 Mbps) koja također koristi UADP ASIC.

Zbog vrlo skupog razvoja svojih rješenja i “Cisco” i “Juniper” u određenim (“slabijim”) modelima uređaja koriste ASIC chipove specijaliziranih proizvođača ASIC-a poput tvrtki “Broadcom”, “Marwell” i “Fulcrum microsystems” (2011 ih je kupio Intel) a koje nude svoja ASIC rješenja i drugim proizvođačima mrežne opreme (poput tvrtki Brocade, HP, DELL i drugih).

Na zahtjevnijim platformama oba proizvođača (Cisco i Juniper) uz upotrebu “univerzalnih” ASIC-a poput gore navedenih, koriste i svoja rješenja ili ih kombiniraju sa svojima da bi dobili sve potrebne funkcionalnosti i brzinu u odnosu na konačnu cijenu proizvoda. Proizvođači poput tvrtki “Cisco” i “Juniper” na svojim najzahtjevnijim platformama najčešće koriste svoja rješenja koja prema njima nude najveće performanse (u ovoj kategoriji se baš i ne pita previše za cijenu).

S obzirom na činjenicu da tvrtka “Broadcom” drži 65% tržišta ASIC-a, pogledajmo i što oni nude. Osvrnimo se na proizvode koji pokrivaju gornji segment tržišta (10Gbps  i 40Gbps). Trenutno su najviše u upotrebi:

  • Trident [BCM56840] (pojavio se u 2010. godine; podržava do 48 x 10Gbps na jedom ASIC chipu). Koriste ga:
    • Juniper (QFX3500),
    • Cisco (Nexus 3064),
    • Dell Networks (bivši Force 10) – S4810,
    • HP (5900 AF 48XG),
    • IBM (BNT RackSwitch G8264),
    • … i još nekoliko manjih proizvođača.
  • Trident+ [BCM56840 (+)] (podržava do 64 x 10Gbps na jednom ASIC chipu). Koriste ga:
    • Cisco (Nexus serija switcheva),
    • Juniper (QFX3500 serija switcheva),
    • Dell (kupnjom tvrtke “Force 10” u toku 2011. godine).
  • Trident II XGS [BCM56850] (2012. god.; za 10Gbps i 40 Gbps) – Novija verzija ASIC-a koja podržava 32 x 40G porta ili 104 x 10G sve na jednom ASIC chipu. Switching propusnost ovog ASIC-a je 1280 Gbps. Koriste ga:
    • Cisco (Nexus 9000),
    • Dell Networking S6000,
    • … i nekoliko manjih proizvođača.
  • Tomahawk (2014. god.) – Najnoviji član obitelji.
    • Ima switching propusnost od 3200 Gbps (3.2Tbps),
    • Jedan chip podržava do 128 x 25Gbps portova,
    • Ovo je prvi programabilni ASIC tvrtke Broadcom (ovu tehnologiju Broadcom zove “BroadView”).

 

Definitivno možemo reći da se sve više ide prema modelu u kojemu po jedan ASIC i switching chip podržavaju dovoljan broj portova za cijeli switch. Ovim dizajnom se rješava problem sporosti sabirnice između više ASIC chipova, koja postaje sve veći problem na sve većim brzinama (10G/40G/100G). Prema ovom modelu referentni dizajn bi izgledao ovako:

switch-asic-10gplus

 

 

Što je tu Open Source?

Kao što smo prethodno spomenuli, svaki router i switch se sastoje od gotovo istih komponenti kao i računala. Najveća razlika je u switching chipu i ASIC-u. Nakon što je Broadcom ponudio ASIC (+ switching chip) generacije Trident II, stvari su se drastično promijenile. Upravljački programi za ovaj ASIC – i za Linux postali su dostupni. Bilo je samo pitanje vremena kada će se netko sjetiti napraviti svoj switch (praktično računalo) sa spojenim ovim ASIC-om i dobili ste nevjerojatno snažnu platformu. Ostaje napraviti svoju distribuciju Linuxa i optimizirati postojeće mrežne servise da znaju iskoristiti snagu ovog novog hardvera. Došli smo do OpenSource Switcha koji se, barem u teoriji, može natjecati sa proizvođačima poput Cisca, Junipera i ostalih.

Sredinom 2014. godine se pojavila tvrtka “Pica8” koja je napravila upravo to – uzeli su bootloader od  “Open Network Install Environmenta” (koji razvija tvrtka “Cumulus Networks”), a koji je dio “Open Compute Projecta”, te dodali i druge komponente Linuxa kao i potrebne mrežne servise. Time je nastala njihova distribucija Linuxa koja se zove PicOS. Vrlo brzo nakon toga uslijedila je dobra podrška i za “Trident”, “Trident+” i za najnoviji “Tomahawk”.

Ovdje je važno postaviti pitanje kojem je hardveru sve to namijenjeno (ipak neće svatko kod kuće sastavljati svoj 10Gbps switch)? Bez brige, oni nude i “prazne”switcheve. Ubrzo su se pojavili i ostali čije distribucije Linuxa se isto mogu instalirati na ove switcheve:

  • Cumulus Networks (Open Network Install Environment),
  • Vyatta (kupila ih je tvrtka “Brocade”),
  • On.Lab ONOS.

Ubrzo su se pojavili i ostali proizvođači mrežne opreme koji nude svoj hardver za switcheve na koji možete sami instalirati svoj OS. Od tog trenutka se otvorilo novo područje u kojemu će vjerojatno sve veći broj proizvođača nuditi svoj i nadam se OpenSource softver za switcheve. Poslovni model davanja svega u Open Source nije nimalo stran. U tom svijetu se živi od podrške – primjerice tvrtka “RedHat” godišnje od podrške zarađuje preko dvije milijarde dolara! Pogledajmo trenutnu listu kompatibilnog hardvera za PicOS.

Jedino što je ostalo upitno je “masivno” testiranje, ali s obzirom na tendenciju da sve završi u potpunosti kao open source projekt koji će s vremenom sigurno prihvaćati sve veća zajednica ljudi (a siguran sam i raznih tvrtki). Kvaliteta će se na taj način vrlo lako uzdići iznad bilo kojeg close source rješenja.

Još jedna je vrlo važna zajednička stvar kod svih ovih rješenja je podrška za “OpenFlow” protokol. On je dostupan za sve važnije operacijske sustave a dolazi uz “Open vSwitch”  koji je i integriran (instaliran) u sva gore navedena rješenja. “OpenFlow” je vrlo važan protokol za široku upotrebu i primjenu SDN rješenja (kako open source, tako i proprietary rješenja). Njega su do danas prihvatili svi važniji proizvođači mrežne opreme, poput:

  • Alcatel-Lucent,
  • Big Switch Networks,
  • Brocade Communications,
  • Radisys,
  • Arista Networks,
  • Pica8,
  • NoviFlow,
  • Huawei,
  • Cisco,
  • Dell (Force10),
  • Extreme Networks,
  • IBM,
  • Juniper Networks,
  • Digisol,
  • Larch Networks,
  • Hewlett-Packard,
  • NEC,
  • MikroTik i dr.

 

 

Autor: Hrvoje Horvat

Članak preuzet, uređen i objavljen uz izričito dopuštenje autora.

Izvor: Open Source Osijek

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (3 votes cast)
Switching i routing: jučer, danas, sutra (treći dio), 5.0 out of 5 based on 3 ratings

Povezani članci:

Podsjetnik za sve!
Switching i routing: juče...
Switching i routing: juče...
Budi dobar susjed, dijeli...
Projekt Kanta: Minecraft ...

Ostavi komentar

© 2016 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.