 |
Mogu li imati i Windowse na istom računalu na kojem je linux?
Naravno, za ovo će vam pomoći program imena GRUB. Ukratko, GRUB je boot loader koji nam omogučuje da u isto vrijeme imamo instalirano više operativnih sistema, a prilikom paljena računala odaberemo željeni OS.

Kako funkcionira GRUB?
Pritiskom na tipku za paljene računala, njegov BIOS potraži primarni boot uređaj (najčešće tvrdi disk, ali može biti i CD, USB, FDD itd...) a zatim kontrolu prepusti njegovom MBR-u (Master Boot Record) koji se nalazi na prvih 512 byte-ova tvrdog diska. Prema podacima iz MBR-a učitava se zadani operativni sustav. Kako je 512 byte-ova iznimno malo, dovoljno tek za par desetaka linija teksta, a GRUB ipak nešto veći program, nemoguče ga je instalirati cijelog na MBR. Iz tog razloga GRUB će nakon završene instalacije linuxa u MBR zapisati tek jedan dio, odnosno putanju do ostatka GRUB-a koji se nalazi na nekoj particiji. Ovo nam otvara velike mogučnosti, pošto ostali sadržaj GRUB-a kao što je grafika, nije ograničen veličinom. Tako danas možemo vidjeti stvarno efektne GRUB loader menije, poput onoga u openSUSE 10.3 ili Mandrivi 2008.
Postoje li neki drugi boot loaderi?
Postoje, iako je GRUB danas najzastupljeniji (LILO, SYSLINUX, LOADLIN i dr.).

Kakve particije linux koristi?
Linux za razliku od Windowsa koristi najčešće EXT2 ili EXT3 datotečni sustav. Većina korisnika odabrati će popularni EXT3. Novije distribucije mogu čitati i pisati po Windows particijama (NTFS), ali iz Windowsa nećete moći pristupiti linux particiji (ukoliko nemate odgovarajući softver, npr. Explore2fs).Dalje, zaboravite na particije naziva "C:\", "D:\" i slično. U linuxu postoji tzv. root particija gdje se nalazi sistem (označava se sa znakom "/"), a ostale particije linux će nazvati imenima hd (ukoliko se radi o IDE disku, ili sd (ukoliko se radi o SCSI disku). Primjeri: hda1, sdb3...
Neki od linux datotečnih sustava:
* EXT2
* EXT3
* ReiserFS
* XFS
* JFS

Kako instalirati linux?
Mnogi neupućeni ljudi instalaciju linuxa zamišljaju kao nervozno tipkanje po sistemskom terminalu, crne pozadine, bijelih slova i utipkavanjem raznih naredbi. Situacija je mnogo drugačija. Danas se instalacija linuxa svodi na par klikova mišem, odabira rasporeda tipkovnice, jezika, vremenske zone, korisničkog imena i lozinke. Sve se izvodi u grafičkom okruženju, koristeći miš kao glavno "oružje".
Većina distribucija danas dolazi u obliku LiveCD-a. Ubacivši ovakav CD u računalo, podignut će se kompletni operativni sustav u memoriju računala, bez da dirne u vaš tvrdi disk. Ovdje su vam sve opcije na raspolaganju, kao da je linux već instaliran. Možete pogledati kako to sve izgleda i donjeti odluku o instalaciji. Ukoliko odlučite instalirati, dovoljno je kliknuti na ikonu na desktopu i instalacija će započeti. Ako pak odlučite odustati, jednostavno napravite restart računala i izbacite CD iz uređaja.
Instalacija raznih distribucija pomalo se razlikuje, ali u suštini sve se svodi na isto. Kad jednom naučite instalirati linux, znat ćete instalirati bilo koju distribuciju. Većina ljudi strahuje od dijela gdje treba particionirati disk, jer kako smo već naučili, linux se ne može instalirati na FAT32 ili NTFS partcije. Ukoliko vam je ovo prva instalacija, pametno bi bilo napraviti BackUp vašeg tvrdog diska, u slučaju da nešto pođe po zlu. Ako si želite dodatno pojednostaviti stvari, možete kreirati potrebne particije (npr. ext3) iz Windowsa, koristeći neki program tipa Partition Magic. Kasnije prilikom instalacije linuxa, jednostavno odaberite već pripremljene particije.
Većina aplikacija koje se koriste za particioniranje u linux instalacijama, prilično je jednostavna za rad. Trebate kreirati minimalno dvije particije. Prva i glavna je root particija, odnosno particija na koju će se instalirati naš linux. Odaberite željenu veličinu (minimalno bi bilo nekih 5-10GB), datotečni sustav (EXT3) i kao točku montiranja (mount point) postavite "/" (bez navodnika). Ovim zadnjim ("/") poručujemo linuxu da želimo da ova particija bude root, odnosno sistemska particija. Još trebamo kreirati swap particiju, koja je nešto poput virtualne memorije u windowsima. Znači ukoliko zagušimo RAM memoriju (iako je to teško moguće u današnje vrijeme), linux će koristiti swap particiju kao mjesto na tvrdom disku koje će simulirati RAM memoriju. Veličina ove particije neka bude duplo veća nego količina RAM memorije u računalu. Znači ako imate 256MB RAM-a, napravite swap veličine 512MB. Ako pak imate 1GB RAM-a ili više, dovoljno je napraviti swap particiju veličine 1GB. Eventualno možete napraviti još jednu particiju, koju ćete koristiti za spremanje vaših osobnih datoteka (filmovi, slike, glazba...) Odaberite željenu veličinu, datotečni sustav (EXT3) i pod točku montiranja (mount point) postavite "/home".

Mislim da se ipak neću moći snaći. Imate li neke detaljnije upute?
Instalacija korak po korak:
Ubuntu, Kubuntu, Linuxmint, gOS, Geubuntu, Ubuntu Ultimate, UbuntuME, UbuntuCE...
Instalacija korak po korak:
Ubuntu 7.10 server
Instalacija korak po korak:
SimplyMEPIS 7.0


|
|