Linux za Sve forum

jurastublic je napisao/la:

plavi zmaj77 je napisao/la:Prošeći se do svog lokalnog AKC-a...
Zezam se, AKC-i su zakon.

Ne znam što je AKC. Mislio sam na nešto poput Saborske palače na Markovom trgu.

Alternativni kulturni centar... Ako si u Zagrebu vjerojatno znaš za Močvaru i Mediku,

Oh, vratio si se 4ndi. Kada vidim tvoj nadimak onda se sjetim onih tvojih dugackih rasprava sa srikom o raznim temama. Eh, to su bila vremena... No, da se vratim na temu. Za one koji su nakon nekog vremena promijenili misljenje i svidjela im se druga (od te dvije navedene) strana: ako tako nastavite razmisljati i istrazivati, onda cete nakon nekog vremena shvatiti da je to sve isti ... samo drugo pakovanje, pa ce vam postati vaznija kvaliteta proizvoda, a jos ako je na njemu bsd licenca... ijuft! Otvorene izvorne kodove programeri lako mogu nastaviti razvijati, a kod zatvorenih se nema pojma kako je to slozeno unutra, osim ako je netko stvarno dobar programer pa moze i to znati, ili ako ga je potrebno koristiti jer je jako kvalitetan ili unikatan, iako bi onda nakon nekog vremena programeri mogli napraviti otvorenu verziju po licenci koja im se vise svidi. Da ne bi bilo zabune, pod kvalitetom nisam mislio na izgled proizvoda i slicne gluposti.

Čitaom ovo i mislio sam odšutjeti, ali ne mogu. Prepričati ću vam zgodu sa našega IRC kanala. Ima od toga par godina, razgovarali smo na irc-u, pa mi je palo na pamet predložiti da se i vidimo kad se često nađemo u tom virtualnom svijetu. Naravno da ćemo koristiti Ekigu a ne Skype. Nikome Ekiga nije proradila. Nadam se da će ovo pročitati i potvrditi još poneki akter tog događaja.

Ekiga se ne održava već od 2013.


Inače GPL>BSD... jer ako netko već ide koristiti slobodni softver u svoje svrhe, neka barem drugima uzvrati istom slobodom.

Irc je vec jako dugo vremena pust. Vjerojatno je mislio na vrijeme prije toga. Kao da je tesko primijetiti lose stvari... Hm, ustvari i meni je bilo. Kako ce se ispraviti ili uopce shvatiti da postoje greske, ako se ne obraca paznja na njih?

Napisao sam dosta toga i onda si mislim - i kaj da ja sad napisem, kad nebus skuzil kaj ocu rec. Da skratim... Prije ni ja to nisam shvacao, ali kada se nesto tudje popravi, ta izmjena neka bude po zelji programera, tj. ako hoce neka objavi otvoreno, a ako nece ne mora. Drugi razlog sto je komplicirano krpati nesto s razlicitim licencama. Trece, nije fer ni kada se uzme gpl i zamulja, jer sta onda drugi imaju od toga kada nema te otvorenosti?! Zbog toga je bsd licenca zanimljiva, jer izmjene mogu biti objavljene otvorene ako to autor hoce, odnosno moze se koristiti s drugim licencama, a i ne mora se muljati.

Kad smo se dotakli ove rasprave o alternativi Skypeu - odgovor je da postoji Jitsi Meet - nema accounta, ide preko enkriptirane veze, koristi WebRTC tako da je i kompatibilnost s modernim browserima zajamčena, može se postaviti na vlastiti server, radi i u browseru na Androidu.

@Kepica, mogu se složiti da ovakva podjela koju si naveo definitivno postoji (mislim da oko toga postoji i opći konsenzus), ali nakon što već godinama razmišljam o tome u kontekstu filozofije, moram ustvrditi da su to dosta loše filozofije (i slobodan softver - FS i inicijativa za otvoreni kod - OSI) jer vrve nekonzistentnostima i arbitrarnostima, te se radi toga pretvaraju u dogme. Kao što je već i vrapcima poznato, OSI je usmjeren na metodologiju razvoja softvera, dok se FS više bavi slobodom korisnika i utjecajem softvera na društvo.

Apstrahirano, problem kod OSI-ja je što se metodologija razvoja u konačnici ne tiče korisnika softvera što dovodi do toga da, iako netko prilikom razvoja može koristiti sve dobrobiti te metodologije, u konačnici ono što se isporučuje korisniku može biti po pitanju prava identično vlasničkom softveru, time OSI ne čini ništa za korisnike, samo za developere. Korisnik se tek može nadati da je softver otvorenog koda koji koristi kvalitetniji od onog vlasničkog - iako je teško naći baš dokaza za tu tvrdnju u praksi (evo primjer gore navedene Ekige). Porastom web usluga i aplikacija OSI upada u sve veće kontradikcije jer promiče takve aplikacije (koje su često razvijane u nekom polu-otvorenom modelu), a one istovremeno negiraju smisao zahtjeva koje OSI postavlja. U konačnici, OSI kao "filozofija" još postoji samo zato što ruši cijenu radne snage na IT tržištu te je zato tako omiljen među korporacijama i u startupovskom okruženju. Korisnici softvera, kao što sam već napisao, nemaju baš temelja biti oduševljeni OSI-jem, a ovim zadnjim argumentom ni sami developeri ne bi trebali biti pobornici takve filozofije.

Kod pokreta za slobodan softver stvari su donekle bolje jer oni već pucaju na apstraktnije kategorije - traže slobodu korisnika softvera, no utapaju se u kontradikcijama koje donosi širi društveni procesi jer ne postavljaju pitanje naravi te slobode za koju se zalažu: korisnik može koristiti posve slobodan softver, ali opet ne imati proklamirane slobode koje su dane definicijom samo zato što društvo oko njega koristi softver koji te slobode negira. O tome sam pisao u ovom nedavnom članku na LZS portalu.

Dok za filozofiju OSI-ja ne vidim nikakav način da se dovede u red i smislenu cjelinu, za filozofiju slobodnog softvera možda ima nade, ali potrebno je proučiti sveopće odnose u društvu i utjecaje softvera na društvo i društva na softver i onda tek redefinirati taj okvir slobodnog softvera i njegovih postulata. Do tada slobodan softver ostaje tek produžetak hipijevske kulture.

Mozda...

Staromodan je napisao/la:Irc je vec jako dugo vremena pust. Vjerojatno je mislio na vrijeme prije toga. Kao da je tesko primijetiti lose stvari... Hm, ustvari i meni je bilo. Kako ce se ispraviti ili uopce shvatiti da postoje greske, ako se ne obraca paznja na njih?

Napisao sam dosta toga i onda si mislim - i kaj da ja sad napisem, kad nebus skuzil kaj ocu rec. Da skratim... Prije ni ja to nisam shvacao, ali kada se nesto tudje popravi, ta izmjena neka bude po zelji programera, tj. ako hoce neka objavi otvoreno, a ako nece ne mora. Drugi razlog sto je komplicirano krpati nesto s razlicitim licencama. Trece, nije fer ni kada se uzme gpl i zamulja, jer sta onda drugi imaju od toga kada nema te otvorenosti?! Zbog toga je bsd licenca zanimljiva, jer izmjene mogu biti objavljene otvorene ako to autor hoce, odnosno moze se koristiti s drugim licencama, a i ne mora se muljati.

Po meni je zatvaranje svakog do sada otvorenog koda krađa najgorje vrste. Jer kradeš iz javne domene tj. kradeš od onoga što pripada svima. Moralno gorje od ikakve piratizacije ili čak real world krađe da se mene pita. Kao ljudi koji kradu dječje sprave i klupe iz javnih parkova.

Nemam ništa protiv muljanja u gpl kodu tj. takozvanog code obfuscationa jer dovoljno kvalitetni programeri to mogu lagano zaobići i pročitati o čemu se radi.

I opet nisi shvatio. Ajmo ponovno... Programer uzme otvoreni izvorni kod koji je pod bsd licencom, koja mu dopusta da izmjene objavi kako hoce. On nije nista ukrao jer ono sto je pod bsd-om je i dalje otvoreno, a on svoje izmjene neka objavi kako hoce. To je vise fer nego kada se ponekad mulja s gpl-om tako sto njegove izmjene nisu otvorene, iako bi trebale biti. Znaci doslovno nisu otvorene, a ne "obfuscation". Jesi shvatio?

Ne kradem, ne muljam, niti me to zanima. Windowse i programe koje sam koristio za desktop sam kupio zaradjenim novcem. Razocarao sam se u gpl na kojeg sam kasnije presao trazeci nesto kvalitetnije i nisam na njemu zaradjivao, te sam nakon toga obrisao sve izmjene i vise ga ne koristim osim kada ne postoji kvalitetna zamjena ili ako je unikatan.

Kaj je to "real world krađa"? Jel kada se ukrade nesto sto je vlasnistvo pojedinca ili sto?

Staromodan je napisao/la:I opet nisi shvatio. Ajmo ponovno... Programer uzme otvoreni izvorni kod koji je pod bsd licencom, koja mu dopusta da izmjene objavi kako hoce. On nije nista ukrao jer ono sto je pod bsd-om je i dalje otvoreno, a on svoje izmjene neka objavi kako hoce. To je vise fer nego kada se ponekad mulja s gpl-om tako sto njegove izmjene nisu otvorene, iako bi trebale biti. Znaci doslovno nisu otvorene, a ne "obfuscation". Jesi shvatio?

I GPL licenca dopušta programeru da napravi izmjene koje hoće i sve je otvoreno kao i BSD.

Glavna razlika između BSD i GPL je u daljnjem širenju takvog izmijenjenog softvera kroz besplatno dijeljenje, prodaju itd.
GPL kaže da onaj tko koristi dijelove GPL softvera u svom programu ima obvezu korisniku dati pristup izvornom kodu tog programa.

BSD licenca kaže da programer nema tu obvezu i da može odbiti zahtjev korisnika za izvornim kodom. Ta licenca daje više slobode programeru ali manje korisniku.