glaskoncILLa je napisao/la:GPL pocinje od sasvim krive pretpostavke da bi svi ljudi na svijetu trebali razmisljati isto, sto je naravno nemoguce i jednako ogranicavajuce kao i vlasnicke licence.
Sloboda bi bila izbor dok god taj izbor ne steti nekome drugom.
Ne volis zatvoreni kod, nemoj ga koristiti. Ne volis da te spijuniraju, ne googlaj i ne facebookaj. Zapravo mozes si otkazati i pretplatu na internet sto je mozda veci problem nego OS koji imas na kompu.
Moram ustvrditi da su to dosta naivne percepcije slobode. Kad bi bilo tako jednostavno svi bi problemi bili riješeni. Tako sloboda funkcionira s pretpostavkom da su ljudi posve izolirana bića koji žive unutar svoja četiri zida i ni u kojem slučaju ne dolazi do suradnje, izmjena ideja ili bilo kakvog drugog doticaja. U tom slučaju se u potpunosti slažem s tobom, međutim, društvo je konstrukt koji donosi više sadržaja i mehanizama nego čisti zbir svih pojedinaca koji ga čine i onda tu se ne mogu nabacivati redukcije tipa "radi što hoćeš dok mi ne štetiš". Trebaš postaviti pitanje koliko se mijenja tvoj život ne u odnosu na tvog prvog susjeda nego na društvo svih mogućih "susjeda". Sanjanje o nekom dvorcu individualnosti i neovisnosti iz pričica Ayn Rand gdje društvo krase samo nekakvi dobrovoljni odnosi jedan je dobar vic.
Sloboda u društvenom smislu uvijek je kompromis i svaka akcija čovjeka na neki način šteti drugome, ali zato uspostavljamo sustav gdje definiramo koje su granice slobode dopuštene, a koje nisu, kako bi održali podjednaku razinu slobode za sve pripadnike društva. Iz takve perspektive može se uočiti da iz prvotne "apstraktne slobode" proizlaze posve krivi zaključci za daljnja pitanja, kao što je i narav softvera u ovom slučaju.
Međutim, nije to ništa čudno - svi mi s ugodnim poslom, gdje plaćica svaki mjesec ide i gdje gradimo svoje okruženje s percepcijom da je to odraz naše vlastite sposobnosti, imamo tendenciju zaključiti da je svijet baš onakav kakav treba biti - ja, lijep, uspješan i pametan očito dobro plivam u njemu, ergo - može i svako drugi tko se dovoljno potrudi i ima "genetske" predispozicije. Onaj na dnu društvenog "hranidbenog" lanca ima posve drugačiju sliku svijeta i dok gleda nas kako uživamo svoje slobode "i nikome drugom ne štetimo" može samo zaključiti da je svijet složen za vladajuću klasu i pripadajuće ekstenzije. Nezgodna je činjenica jedino da onih na dnu ima više nego svih ostalih, uostalom, bez toga u konačnici mi ni ne bi imali svoje slobode.
Tu se i "opensource" pokazuje kao odraz te vladajuće klasne svijesti: "Pustite me da ja biram svoj softver, a ti biraj koji ti hoćeš - mene se ne tiče. I svi sretni." Međutim, vlasnički softver kroji tvoju sudbinu i kada ga ne koristiš - ne samo na račun slobodnog softvera, već i društva u kojem živiš. Kad Microsoft prodaje licence za svoj vlasnički softver državi i time efektivno smanjuje recimo budžet za vrtiće i škole ili socijalne servise nije da se to događa slučajno ili da je odraz volje nekakvih par pojedinaca na vlasti i malo korupcije, već je to sustavna posljedica postojanja vlasničkog softvera u ovakvom kontekstu.
Vec sad smo u fazi da onaj tko zeli moze potpuno ignorirati vlasnicke tehnologije u smislu da postoji open alternativa za sve bitne stvari, facebook i android telefoni excluded.
Rezultat je da ce doticni biti prilicno limitiran u stvarima koje covjeka vesele, ali ce prezivjeti i biti funkcionalan.
Ovo je valjda bilo ironično, jer sva tehnologija koja se danas koristi u dnevnom životu je na neki način vezana za Android, Facebook, Google i ostalu klapu. Bez tih platformi i komponenata život sve više postaje nefunkcionalan.
Iz te perspektive je OSI napravio puno vise od Stallmana, a to je da je priblizio slobodni software korisnicima.
Software nema nikakvu svrhu ako nije koristan, a vecina koja je zagrebala dublje u tu temu je svjesna da sa slobodnim softwareom po Stallmanovoj definicji nailazis na hrpu ogranicenja.
OSI nije napravio ništa već je tržište samo namirisalo korisnost i isplativost slobodnog softvera i upregnulo ga ka svojem cilju - maksimizaciji profita. Bilo kakva nasumična grupa ljudi koji bi željeli primijeniti slobodan softver na tržištu završila bi na istom tronu što god su napisali ili napravili. Stallman je s druge strane Don Quijote koji nije shvatio da je u startu izgubio s tim pristupom.
OSI je napravio medjukorak, kompromis zbog interoperabilitya i to je jedini razlog zasto je upotreba slobodnog softwarea veca nego ikad, a i tutnji u tom smjeru.
Naravno taj komprimis dopusta i da ljudi koji misle drugacije i dalje mogu misliti drugacije.
I to je mozda najvaznije, tko je taj tko moze presuditi da su serijatski zakoni bolji ili losiji od nizozemskih? Demokracija u Libiji, jei, bas gustaju.
Pa onda tko sto voli, naravno dok god to ne ide na stetu nekog drugog (ok, serijat je mozda malo prejak primjer
).
O kakvom mi "interoperabilityju" pričamo? Facebook je interoperabilan? Skype? WhatsApp? Google?
Što se tiče nove demokracije u Libiji - nju je baš donijela zapadnjačka demokracija - svi mi slobodni ljudi Zapada.
Rusenje cijene radne snage, to nimalo ne stoji, ako uopce postoji financijska usteda na koristenju slobodnog softwarea (naglasavam ako) onda je to nesto sitno na capexu, opex je cesto identican ili veci, a place iskusnih linux sistamaca su medju najvecim na trzistu.
IT se odlucuje na slobodan software iz dva razloga, zato je je best tool for the job (sto sigurno nije GPLv3 zasluga) ili da izbjegnu vendor lock in.
Zašto si skrenuo temu s developera na linux sistemce? I onda opet govoriš o slobodnom softveru samo u kontekstu linux sistemca - evo imamo tu hrpu desktop korisnika koji se baš ne mogu složiti da je slobodan softver najbolji tool for the job - unatoč tome pokušavaju.
Ne kažem da je rušenje cijene radne snage jedini razlog, ima i drugih (kao recimo izbjegavanje vendor lock-ina što si naveo), ali uvelike igra utjecaj jer odjednom postoji cijela sila radne snage koja na nekom githubu radi bez plaće, a čim netko radi tvoj posao bez plaće tebi plaća ide dolje - zakoni tržišta.
Jel, postoji puno vecih problema od softwarea koji svi dijele isti korijen, a koje ta ista generalna populacija ignorira.
Slažem se, ali ne znam govorimo li o istom korijenu.
...uz korekciju da gajba ne bi bila dovoljna.