Stranica: 4/5.

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 19 lis 2016, 12:32
Postao/la plavi zmaj77
Facebook te po novome špijunira i bez da imaš račun na njemu. Skuplja podatke o ljudima koji su u email kontaktima facebook korisnika.

Gle, shvaćam da nemože svaki softver biti free software, Ali 95-99% svog softvera ikada napisano bi itekako moglo a i trebalo biti free software.

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 19 lis 2016, 23:16
Postao/la glaskoncILLa
4ndY je napisao/la: Moram ustvrditi da su to dosta naivne percepcije slobode. Kad bi bilo tako jednostavno svi bi problemi bili riješeni. Tako sloboda funkcionira s pretpostavkom da su ljudi posve izolirana bića koji žive unutar svoja četiri zida i ni u kojem slučaju ne dolazi do suradnje, izmjena ideja ili bilo kakvog drugog doticaja. U tom slučaju se u potpunosti slažem s tobom, međutim, društvo je konstrukt koji donosi više sadržaja i mehanizama nego čisti zbir svih pojedinaca koji ga čine i onda tu se ne mogu nabacivati redukcije tipa "radi što hoćeš dok mi ne štetiš". Trebaš postaviti pitanje koliko se mijenja tvoj život ne u odnosu na tvog prvog susjeda nego na društvo svih mogućih "susjeda". Sanjanje o nekom dvorcu individualnosti i neovisnosti iz pričica Ayn Rand gdje društvo krase samo nekakvi dobrovoljni odnosi jedan je dobar vic.
ja bih rekao da je bezveze prizivati slobodu dok god ju ne omogucis i svima ostalima, a apsolutno se slazem da takav ideal slobode nece nikad postojati.
well, barem ne do poslije apokalipse, sto sam i napisao.
ali svaki "vjerski fanatik" koji zaziva slobodu onakvu kakvom ju on vidi prica gluposti jer je svijet pun razlicitosti.
muslimani bi pobili katolike, katolici bi pobili pedere, a stallmann bi pobio gateseve.

Sloboda u društvenom smislu uvijek je kompromis i svaka akcija čovjeka na neki način šteti drugome, ali zato uspostavljamo sustav gdje definiramo koje su granice slobode dopuštene, a koje nisu,
kao sto rekoh, tko si ti i tvoja grupica istomisljenika da odredite granice za sve ostale, to je paradoks, i vec sto puta dokazana teorija, sjetimo se golog otoka ili novije paradzika, sve se to desilo dok je netko mahao zastavom slobode.
ako hoces slobodu, tko kaze da zakoni uopce trebaju postojati.
ono sto treba postojati, a nece, je svijest. i tim si rijesio sve probleme. jel, poslije apokalipse. :)
Međutim, nije to ništa čudno - svi mi s ugodnim poslom, gdje plaćica svaki mjesec ide i gdje gradimo svoje okruženje s percepcijom da je to odraz naše vlastite sposobnosti, imamo tendenciju zaključiti da je svijet baš onakav kakav treba biti - ja, lijep, uspješan i pametan očito dobro plivam u njemu, ergo - može i svako drugi tko se dovoljno potrudi i ima "genetske" predispozicije. Onaj na dnu društvenog "hranidbenog" lanca ima posve drugačiju sliku svijeta i dok gleda nas kako uživamo svoje slobode "i nikome drugom ne štetimo" može samo zaključiti da je svijet složen za vladajuću klasu i pripadajuće ekstenzije. Nezgodna je činjenica jedino da onih na dnu ima više nego svih ostalih, uostalom, bez toga u konačnici mi ni ne bi imali svoje slobode.
ja sam upravo taj koji ima placicu koju sam zaradio vlastitom sposobnoscu i to je evolucijska cinjenica, sposobniji prezivljavaju.
opet ne smatram da je svijet oko mene divno mjesto i bilo kakav privid slobode je samo privid koju su oni sposobniji nametnuli. dakle prezivljavaju, ne slobodni.
stallman ne moze nametnuti svoju verziju jer nije dovoljno sposoban. :)
Tu se i "opensource" pokazuje kao odraz te vladajuće klasne svijesti: "Pustite me da ja biram svoj softver, a ti biraj koji ti hoćeš - mene se ne tiče. I svi sretni."
nije klasna svijest jer se ta klasna svijest zestoko borila protiv ideje slobodnog software dok se slobodni software nije dovoljno rasirio da su shvatili da su izgubili rat. opet ponavljam, ne stallmanovom zaslugom, ne poricuci sve zasluge koje stallman ima, a ima ih.
meni je to zdravorazumsko poimanje slobode, sve ostalo su nijanse sive koje su kako kome malo vise crne ili malo vise bijele.
Međutim, vlasnički softver kroji tvoju sudbinu i kada ga ne koristiš - ne samo na račun slobodnog softvera, već i društva u kojem živiš. Kad Microsoft prodaje licence za svoj vlasnički softver državi i time efektivno smanjuje recimo budžet za vrtiće i škole ili socijalne servise nije da se to događa slučajno ili da je odraz volje nekakvih par pojedinaca na vlasti i malo korupcije, već je to sustavna posljedica postojanja vlasničkog softvera u ovakvom kontekstu.
klasicni argument koji se razvlaci okolo po slicnim raspravama, a koji nema veze sa stvarnim zivotom.
ne postoji kljuc koji odkljucava sva vrata. isto tako ne postoji model IT-a koji moze pokriti sve slucajeve, a financijski gledano, slobodni software nije jeftiniji od vlasnickog jer u kalkulaciju ulazi podosta vise stvari od cijene licence.
mogu detaljnije elaborirati ako nekoga bas zanima, ili mi mozete vjerovati jer imam onak bas solidno iskustva u tome.
Ovo je valjda bilo ironično, jer sva tehnologija koja se danas koristi u dnevnom životu je na neki način vezana za Android, Facebook, Google i ostalu klapu. Bez tih platformi i komponenata život sve više postaje nefunkcionalan.
nije bilo ironicno, znam ljude koji zive bez svega toga i potpuno su funkcionalni.
uostalom, stallman je jos uvijek ziv i funkcionalan, zar ne?

OSI nije napravio ništa već je tržište samo namirisalo korisnost i isplativost slobodnog softvera i upregnulo ga ka svojem cilju - maksimizaciji profita. Bilo kakva nasumična grupa ljudi koji bi željeli primijeniti slobodan softver na tržištu završila bi na istom tronu što god su napisali ili napravili. Stallman je s druge strane Don Quijote koji nije shvatio da je u startu izgubio s tim pristupom.
banaliziras pa mogu i ja, bilo koji vjerski fanatik ce skupiti 50 ljudi koji ce skociti s nebodera jer eto bas prolazi asteroid koji ce ih odvesti na planet x gdje ih cekaju nebrojeni parovi blizanki mulatkinja nifomanki. poanta je da trebas napraviti da se to desi na nacin na koji se moze desiti, a ne sanjati o tome.

osi je skupina ljudi koji su ucinili jako puno sa prakticne i legalne strane da slobodni software udje u it i rasiri se, to je cinjenica.

ono sto mi nije jasno je koju ideju ti zapravo zastupas, jer ne vidim neku trecu opciju uz ove dvije, jedna je pragmaticni pristup osi-a koji se pokazao uspjesan, a druga je taj ideoloski pristup koji je vecini ljudi previse radikalan i zbog toga nema bas puno uspjeha.

O kakvom mi "interoperabilityju" pričamo? Facebook je interoperabilan? Skype? WhatsApp? Google?
gledas s krive strane, GPLv3 software nije interoperabilan, podosta drugog slobodnog softwarea je, to je kljuc uspjeha da bi nesto uopce bilo razmatrano kao best tool for the job.
isto tako, i google i facebook su isproducirali podosta slobodnog softwarea, a ponesto i microsoft kao vlasnik skypea.

Zašto si skrenuo temu s developera na linux sistemce? I onda opet govoriš o slobodnom softveru samo u kontekstu linux sistemca - evo imamo tu hrpu desktop korisnika koji se baš ne mogu složiti da je slobodan softver najbolji tool for the job - unatoč tome pokušavaju.
vratimo se na developere, najveci dio slobodnog koda nisu producirali napuseni hipiji u vrijeme dokolice, nego firme sa imenom u kojima rade developeri sa odlicnim placama. uostalom to i je jedna od ideja, prodaje se servis, ne kod, programiranje je servis.
kupci koji nemaju para pa bi stedjeli ce se ionako cesce odluciti za turn key proprietary rjesenje, slobodnom softwareu najcesce naginju ljudi kojima imaju jake ergo skupe it odjele i trebaju im tailored rjesenja.
ne moras se sad primiti za to pa izvlaciti primjere, govorim o vecini, ne svim slucajevima.

to sto netko pokusava opet ne znaci da bi svi trebali pokusavati, mozda bi ja radije po livadi trazio djetelinu sa 4 lista nego pokusao natjerati da mi radi grafika na ubuntuu, opet osobne preference.
Slažem se, ali ne znam govorimo li o istom korijenu.
vjerojatno da.

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 20 lis 2016, 17:12
Postao/la 4ndY
glaskoncILLa je napisao/la: ja bih rekao da je bezveze prizivati slobodu dok god ju ne omogucis i svima ostalima, a apsolutno se slazem da takav ideal slobode nece nikad postojati.
well, barem ne do poslije apokalipse, sto sam i napisao.
ali svaki "vjerski fanatik" koji zaziva slobodu onakvu kakvom ju on vidi prica gluposti jer je svijet pun razlicitosti.
muslimani bi pobili katolike, katolici bi pobili pedere, a stallmann bi pobio gateseve.
Kako ti kao pragmatičaru ima smisla pojam koji nema nikakve veze sa stvarnošću i koji nema nikakvu primjenjivost u opisu svijeta? To me moram priznati zbunjuje - čemu pojam slobode koji nije primjenjiv na društvo, a koji ionako ne postoji sam za sebe bez društva? Možemo onda tako raspravljati o duljini repa divovskih jednoroga koji skaču po šarenim kozmičkim strunama. Pojam se slobode treba definirati unutar okvira u kojima može postojati jer u suprotnom je besmisleno uopće raspravljati o njemu.

I da pojasnim iz zadnjeg posta: voditi se nekom definicijom slobode kao da je sve dopušteno dok ne šteti drugome također je problematično jer sve šteti drugome. Već ako dišeš, uzimaš zrak nekom drugome i time mu štetiš. I dok je taj primjer možda besmislen na Zemlji, ako se kontekst prebaci na svemirski brod koji ima više astronauta, onda se i disanje mora kolektivno urediti što vodi do kompromisa. Sloboda je nužno i uvijek definirana društvenim kontekstom, te ne postoji nikakav "ideal slobode" osim u imaginarnim tvorevinama gdje čovjek postoji sam u svom svijetu, ali onda on više nije čovjek jer nije ni društveno biće i tako se dalje mogu nizati posljedice koje dovode do kontradikcija. Stoga uvođenje uvjeta "dok ne šteti drugome" slijepa je ulica za bilo kakvu definiciju.

I već drugi puta spominješ tu apokalipsu pa ne znam što će se suštinski promijeniti - što će tada dovesti do te "apstraktne slobode"? Ovako vjerovanje u ostvarenje slobode nakon apokalipse mi djeluje kao da bi se mogao naći neki "vjerski fanatik" i inicirati tu apokalipsu da ostvari tu slobodu u koju vjeruje. Zato ti je bolje vratiti se u režim razuma te prestati vjerovati u nekakve apokalipse i slobode koje dolaze nakon njih.

Upravo zato što je svijet pun različitosti, nužno se boriti za artikulaciju te različitosti, a ako postoje sustavni mehanizmi koji onemogućuju postojanje te različitosti, gotovo je pa i dužnost mislećeg pojedinca da se bori protiv toga. Vlasnički softver ili slobodan softver koji se "ne zamara" nekakvim slobodama (aka softver otvorenog koda) predstavlja primjer takvog mehanizma.

Ja nisam ni protiv Gatesa osobno, a sigurno ne protiv katolika i muslimana - ali ja jesam protiv sustava koji generira eksploatatore (kao što je Gates), koji nužno dovodi do imperijalizma, društvene nejednakosti koja se pak manifestira na najrazličitije načine, pa i u sukobima pod religijskim simbolima.
kao sto rekoh, tko si ti i tvoja grupica istomisljenika da odredite granice za sve ostale, to je paradoks, i vec sto puta dokazana teorija, sjetimo se golog otoka ili novije paradzika, sve se to desilo dok je netko mahao zastavom slobode.
ako hoces slobodu, tko kaze da zakoni uopce trebaju postojati.
ono sto treba postojati, a nece, je svijest. i tim si rijesio sve probleme. jel, poslije apokalipse. :)
Dosta je smiješno pozivanje na Goli otok u kontekstu gdje kapitalizam u ovoj imperijalističkoj fazi ubija tisuće bez da trepne. Zato je smiješno gledati druge "grupice istomišljenika" koji moraliziraju nad "zločinima komunizma", a kad se govori o strahotama današnjeg svijeta, onda zaključe da to nije problem sustava već određenih pojedinaca koji su se slučajno našli na pozicijama moći. To je izuzetno šuplja logika: gulag je s jedne strane proizvod komunizma, a ne Staljinovog režima, dok je Afganistan, Irak, Libija, Guantanamo, Sirija... posljedica partikularnih krivih politika Busha, Blaira ili Obame, ali nikako ne kapitalizma koji je prešao u imperijalističku fazu postojanja. Teško da se takva logika može nazvati racionalnom i znanstvenom.
ja sam upravo taj koji ima placicu koju sam zaradio vlastitom sposobnoscu i to je evolucijska cinjenica, sposobniji prezivljavaju.
opet ne smatram da je svijet oko mene divno mjesto i bilo kakav privid slobode je samo privid koju su oni sposobniji nametnuli. dakle prezivljavaju, ne slobodni.
stallman ne moze nametnuti svoju verziju jer nije dovoljno sposoban. :)
S "evolucijskom činjenicom" dolaziš na vrlo tanak teren redukcionizma gdje ćeš lako oduzeti tu gore toliko proklamiranu slobodu svim po tvojim mjerilima inferiornim članovima društva. Tvoja se "sposobnost" uvelike svodi na to što si se imao prilike obrazovati bez tereta kredita, što imaš interes za područjem koje tržište trenutno mazi, što nisi rođen u nekom dijelu svijeta koji je cijeli razrušen radi nečijih tuđih interesa. Baš kao i kod mene, ali ja ne poričem utjecaj sretnijih okolnosti koji mi je priskrbio plaćicu. Proglašavati sreću kao sposobnost nije baš omiljen sport među onima s manje sreće u životu. Da si se rodio u već toj spominjanoj Libiji, ili da si imao interes za književnost ili da ti je obrazovanje bilo financijski nedostupno, teško da bi ta "sposobnost" iskočila kao glavni kriterij preživljavanja.

Takva logika "preživljavanja" vrlo je opasna po društvo jer ima tendenciju da reducira sve što nije od primarnog značaja za preživljavanje i tako žrtvuje i svu kulturu, odnosno različitost, odnosno takvo društvo postaje bolesno.
nije klasna svijest jer se ta klasna svijest zestoko borila protiv ideje slobodnog software dok se slobodni software nije dovoljno rasirio da su shvatili da su izgubili rat. opet ponavljam, ne stallmanovom zaslugom, ne poricuci sve zasluge koje stallman ima, a ima ih.
meni je to zdravorazumsko poimanje slobode, sve ostalo su nijanse sive koje su kako kome malo vise crne ili malo vise bijele.
Drago mi je da se priznaje postojanje klasne svijesti. Nije se izgubio nikakav rat, samo se usvojila nova metoda, a to je kao da smo prešli s imperativnih programskih jezika na objektno-orijentirane - tehnička promjena, nikako ne suštinska. Slobodan softver je i u iOS-u i u Androidu, a opet korisnik nije slobodan modificirati softver na njima kako želi. Sve više i više funkcionalnosti Androida spada pod kapu Googleovih vlasničkih usluga i programa tako da od "otvorenog" Androida korisnik nema zapravo puno koristi. On je dijelom otvoren samo zbog efikasnije strategije razvoja i suradnje među proizvođačima, a ne da korisnici imaju prava nešto modificirati ili dodavati. Ako to probaju učiniti, prvo je što će izgubiti garanciju.
klasicni argument koji se razvlaci okolo po slicnim raspravama, a koji nema veze sa stvarnim zivotom.
ne postoji kljuc koji odkljucava sva vrata. isto tako ne postoji model IT-a koji moze pokriti sve slucajeve, a financijski gledano, slobodni software nije jeftiniji od vlasnickog jer u kalkulaciju ulazi podosta vise stvari od cijene licence.
mogu detaljnije elaborirati ako nekoga bas zanima, ili mi mozete vjerovati jer imam onak bas solidno iskustva u tome.
Klasična fraza "ne postoji ključ koji otključava sva vrata" (ili "there is no silver bullet"), samo je relativiziranje rasprave miješajući konkretno i apstraktno kako bi se nametnuo argument koji je logički neutemeljen. Ja govorim o općim i tendencijskim obrascima, a ne u vidu izoliranih primjera koji zbog partikularnosti svog konteksta pokazuju vanserijsko ponašanje. Slobodan softver i nije tu da bude najjeftiniji već da korisnicima, a onda i društvu nudi slobode. Ako je i najskuplji, to nije razlog da ga se zamijeni vlasničkim. Cijena naprosto nije i nikad nije bila kriterij osim u političkom populizmu unutar zadnjih par godina.
nije bilo ironicno, znam ljude koji zive bez svega toga i potpuno su funkcionalni.
uostalom, stallman je jos uvijek ziv i funkcionalan, zar ne?
Moramo definirati što znači funkcionalno - ako to znači čisto preživljavanje, onda se slažem, ali ako govorimo o sve većim benefitima onima koji "uživaju" te platforme u odnosu na one s istim prosječnim životima koji "ne uživaju" te platforme, onda se očito ne slažem. Ako ti platiš račun u hodu za 1 minutu, a ja odlazim u banku koja radi radnim danom od 8 do 17 čekajući u redu 15 minuta - postajem komparativno manje funkcionalan za druge zadatke. Ako je tvoj odgovor "tko ti kriv", onda se slažemo da vlasnički softver uvelike diktira naše živote te nismo ni blizu nekakvoj slobodi od vlasničkoga softvera.

banaliziras pa mogu i ja, bilo koji vjerski fanatik ce skupiti 50 ljudi koji ce skociti s nebodera jer eto bas prolazi asteroid koji ce ih odvesti na planet x gdje ih cekaju nebrojeni parovi blizanki mulatkinja nifomanki. poanta je da trebas napraviti da se to desi na nacin na koji se moze desiti, a ne sanjati o tome.

osi je skupina ljudi koji su ucinili jako puno sa prakticne i legalne strane da slobodni software udje u it i rasiri se, to je cinjenica.
Ali OSI nije uspio u onome što je Stallman pokušavao - o tome se ovdje cijelo vrijeme i radi. Tržište je prihvatilo slobodan softver da poveća profitne stope, a to što je brendiralo takav softver kao opensource posve je nebitno - ista je stvar kao što je mesna industrija počela proizvoditi proizvode za vegetarijance - nisu oni prihvatili želju vegetarijanaca da se prestane s uzgojem životinja radi hrane, već su naprosto nalijepili ceritfikat Vegan na nove kobasice od soje i tako proširili svoje tržište da zarade više novaca. Tko tim ljudima koji su osmislili robnu marku za kobasice od soje daje ikakve zasluge? Nitko. Zato ne vidim ni kakve bi OSI imao zasluge. Kao što mesna industrija nakon uvođenja Vegan-ćevapa nije smanjila industrijsko klanje i tretman životinja, tako ni OSI komercijalizacijom slobodnog softvera nije omogućio slobode korisnicima.
ono sto mi nije jasno je koju ideju ti zapravo zastupas, jer ne vidim neku trecu opciju uz ove dvije, jedna je pragmaticni pristup osi-a koji se pokazao uspjesan, a druga je taj ideoloski pristup koji je vecini ljudi previse radikalan i zbog toga nema bas puno uspjeha.
Moj je pristup takav da je za mene Stallman kamilica - ja ne samo da zastupam nužnost slobodnog softvera u svakoj domeni, već i napuštanje svih tržišnih principa vezanih za softver, ali i šire. U konačnici: napuštanje koncepta privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. :twisted: I smatram da "radikalni" pristup nema šanse upravo zato što nije dovoljno radikalan jer problem u suštini nije u vlasničkom softveru, već u logici profita koja će svaki softver, između ostaloga, pa bio on i slobodan, iskoristiti na način da će ljudi od toga ispaštati, a društvo upadati u okove.

Tu radikalnu preobrazbu ne vidim kao nešto što će netko izvana nametnuti (pogotovo ne jedan čovjek ili šačica ljudi), nego nešto što će društvo samo od sebe poroditi iz potrebe da preživi i osigura veću ravnopravnost i slobodu. Dakle, slobodan softver naprosto je nužnost koja će se dogoditi ako društvo nekim spletom okolnosti ne utone u novi srednji vijek.

vratimo se na developere, najveci dio slobodnog koda nisu producirali napuseni hipiji u vrijeme dokolice, nego firme sa imenom u kojima rade developeri sa odlicnim placama. uostalom to i je jedna od ideja, prodaje se servis, ne kod, programiranje je servis.
Ne znam koliko pratiš cijene rada na području programiranja, ali one rapidno padaju - još malo pa će programiranje postati kao moderno kopanje kanala - najniže plaćeni poslovi, a ono u PHP-u prvo. Danas ni jednom klincu ne bih preporučio da se školuje za programerske poslove jer će za 15-ak godina to postati najniže plaćeni poslovi, koliko god se to sad činilo IN. Na tržištu plaća raste i kad raste potražnja za tim poslom, ali i kad nedostaje kadra. U ovoj općoj pomami za programiranjem i konkurencijom iz cijelog svijeta, malo tko sa završenim studijem želi raditi kao programer - naprosto su plaće sve niže, a konkurencija sve veća - sve to ne opravdava trud uložen u studij.
kupci koji nemaju para pa bi stedjeli ce se ionako cesce odluciti za turn key proprietary rjesenje, slobodnom softwareu najcesce naginju ljudi kojima imaju jake ergo skupe it odjele i trebaju im tailored rjesenja.
ne moras se sad primiti za to pa izvlaciti primjere, govorim o vecini, ne svim slucajevima.

to sto netko pokusava opet ne znaci da bi svi trebali pokusavati, mozda bi ja radije po livadi trazio djetelinu sa 4 lista nego pokusao natjerati da mi radi grafika na ubuntuu, opet osobne preference.
To ne dovodim u pitanje, a i i dijelim preferencu iz zadnjeg paragrafa, no to ne opovrgava moje tvrdnje već potvrđuje: slobodan softver pojeftinjuje "tailored rješenja" i zato IT odjeli trebaju imati manje ljudi, a vjerojatno i sistemci moraju biti manje programeri, odnosno manje osposobljeni, time i jeftiniji.

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 20 lis 2016, 20:31
Postao/la glaskoncILLa
4ndY je napisao/la: Kako ti kao pragmatičaru ima smisla pojam koji nema nikakve veze sa stvarnošću i koji nema nikakvu primjenjivost u opisu svijeta? To me moram priznati zbunjuje - čemu pojam slobode koji nije primjenjiv na društvo, a koji ionako ne postoji sam za sebe bez društva? Možemo onda tako raspravljati o duljini repa divovskih jednoroga koji skaču po šarenim kozmičkim strunama. Pojam se slobode treba definirati unutar okvira u kojima može postojati jer u suprotnom je besmisleno uopće raspravljati o njemu.
nisi shavtio sto zelim reci, a zelim reci da slobode nema, niti ce je biti. mozda su joj blizu ili su bila blizu neka vrlo jednostavna i miroljubiva okruzenja kao sto su busmani i slicni, ali onako generalno, to ne postoji.

I da pojasnim iz zadnjeg posta: voditi se nekom definicijom slobode kao da je sve dopušteno dok ne šteti drugome također je problematično jer sve šteti drugome. Već ako dišeš, uzimaš zrak nekom drugome i time mu štetiš. I dok je taj primjer možda besmislen na Zemlji, ako se kontekst prebaci na svemirski brod koji ima više astronauta, onda se i disanje mora kolektivno urediti što vodi do kompromisa. Sloboda je nužno i uvijek definirana društvenim kontekstom, te ne postoji nikakav "ideal slobode" osim u imaginarnim tvorevinama gdje čovjek postoji sam u svom svijetu, ali onda on više nije čovjek jer nije ni društveno biće i tako se dalje mogu nizati posljedice koje dovode do kontradikcija. Stoga uvođenje uvjeta "dok ne šteti drugome" slijepa je ulica za bilo kakvu definiciju.
ne bih se slozio, ako smo ti i ja na svemirskom brodu u slucaju apsolutne slobode, onda smo obojica slozni, svjesni i voljni stedjeti zrak jedan drugome, utopijski primjenivo na sve situacije.
I već drugi puta spominješ tu apokalipsu pa ne znam što će se suštinski promijeniti - što će tada dovesti do te "apstraktne slobode"? Ovako vjerovanje u ostvarenje slobode nakon apokalipse mi djeluje kao da bi se mogao naći neki "vjerski fanatik" i inicirati tu apokalipsu da ostvari tu slobodu u koju vjeruje. Zato ti je bolje vratiti se u režim razuma te prestati vjerovati u nekakve apokalipse i slobode koje dolaze nakon njih.
nisi ni ovo shvatio, to je bila samo sala na racun da se sloboda nece desiti.
pogotovo ne nakon apokalipse, tek bi onda krenulo glodanje.
Upravo zato što je svijet pun različitosti, nužno se boriti za artikulaciju te različitosti, a ako postoje sustavni mehanizmi koji onemogućuju postojanje te različitosti, gotovo je pa i dužnost mislećeg pojedinca da se bori protiv toga. Vlasnički softver ili slobodan softver koji se "ne zamara" nekakvim slobodama (aka softver otvorenog koda) predstavlja primjer takvog mehanizma.

Ja nisam ni protiv Gatesa osobno, a sigurno ne protiv katolika i muslimana - ali ja jesam protiv sustava koji generira eksploatatore (kao što je Gates), koji nužno dovodi do imperijalizma, društvene nejednakosti koja se pak manifestira na najrazličitije načine, pa i u sukobima pod religijskim simbolima.
skuzio sam, ti si zapravo radikalni ljevicar. :-D
problem je dublji, mislim da je vezan uz nacin na koji fukcionira ljudska psiha, jednostavno medju nama postoje predatori i zrtve.
predatori isplivaju gore i ugnjetavaju i to je povijesna cinjenica.
ne zanemari cinjenicu da tvoje vidjenje nije nista novo, i jako je plemenito, ali u praksi je vec isprobano i failalo kao i sva druga drustvena uredjenja jer se uvijek sve svede na to na imas kraljeve i kmetove. razlog je mislim ono sto sam naveo gore, netko uvijek zeli biti kralj, netko nema muda, sposobnosti ili mozda i ciste volje osim da bude kmet.

ono sto je razlicito je da su kraljevi postali puno pametniji i ne idu vise samo macem, nego po potrebi, negdje ne izgladnjuju kmetove pa se oni i ne bune, negdje ih malo zastrase, negdje malo maca ili kombinovano, tak, sofisticiraniji su. :)

Dosta je smiješno pozivanje na Goli otok u kontekstu gdje kapitalizam u ovoj imperijalističkoj fazi ubija tisuće bez da trepne. Zato je smiješno gledati druge "grupice istomišljenika" koji moraliziraju nad "zločinima komunizma", a kad se govori o strahotama današnjeg svijeta, onda zaključe da to nije problem sustava već određenih pojedinaca koji su se slučajno našli na pozicijama moći. To je izuzetno šuplja logika: gulag je s jedne strane proizvod komunizma, a ne Staljinovog režima, dok je Afganistan, Irak, Libija, Guantanamo, Sirija... posljedica partikularnih krivih politika Busha, Blaira ili Obame, ali nikako ne kapitalizma koji je prešao u imperijalističku fazu postojanja. Teško da se takva logika može nazvati racionalnom i znanstvenom.
ako bolje procitas, nisam se samo pozvao na goli otok nego i na novopecenu demokraciju.
izaberi drustveno uredjenje pa cu izvuci primjer.
bottom line je da netko uvijek nije zadovoljan i nastrada jer nije politicki podoban.
ovaj forum je mozda najbolji primjer, recimo da smo svi tu negdje na istom tragu, a opet mozemo voditi kilometarske rasprave o detaljima. zakompliciraj to sa svjetonazorima u svakom mogucem smislu i eto ti nerjesivog problema.
S "evolucijskom činjenicom" dolaziš na vrlo tanak teren redukcionizma gdje ćeš lako oduzeti tu gore toliko proklamiranu slobodu svim po tvojim mjerilima inferiornim članovima društva. Tvoja se "sposobnost" uvelike svodi na to što si se imao prilike obrazovati bez tereta kredita, što imaš interes za područjem koje tržište trenutno mazi, što nisi rođen u nekom dijelu svijeta koji je cijeli razrušen radi nečijih tuđih interesa. Baš kao i kod mene, ali ja ne poričem utjecaj sretnijih okolnosti koji mi je priskrbio plaćicu. Proglašavati sreću kao sposobnost nije baš omiljen sport među onima s manje sreće u životu. Da si se rodio u već toj spominjanoj Libiji, ili da si imao interes za književnost ili da ti je obrazovanje bilo financijski nedostupno, teško da bi ta "sposobnost" iskočila kao glavni kriterij preživljavanja.

Takva logika "preživljavanja" vrlo je opasna po društvo jer ima tendenciju da reducira sve što nije od primarnog značaja za preživljavanje i tako žrtvuje i svu kulturu, odnosno različitost, odnosno takvo društvo postaje bolesno.
opet si me krivo shvatio, jasno sam napisao da ne mislim da je svijet divno mjesto za podosta ljudi.
jedino sto zapravo tvrdim da tvoji stavovi vrijede kao i bilo ciji drugi i da nemas odgovor na sva pitanja, odnosno ne ti, nego bilo tko jer odgovor ne postoji.

Drago mi je da se priznaje postojanje klasne svijesti.
klasna svijest postoji od kad postoji drustvo, vijece staraca je pojelo najbolji dio bizona iako ga nisu ulovili.

Klasična fraza "ne postoji ključ koji otključava sva vrata" (ili "there is no silver bullet"), samo je relativiziranje rasprave miješajući konkretno i apstraktno kako bi se nametnuo argument koji je logički neutemeljen. Ja govorim o općim i tendencijskim obrascima, a ne u vidu izoliranih primjera koji zbog partikularnosti svog konteksta pokazuju vanserijsko ponašanje. Slobodan softver i nije tu da bude najjeftiniji već da korisnicima, a onda i društvu nudi slobode. Ako je i najskuplji, to nije razlog da ga se zamijeni vlasničkim. Cijena naprosto nije i nikad nije bila kriterij osim u političkom populizmu unutar zadnjih par godina.
mozda nisam dobro shvatio, ali vecina ljudi dozivljava cijenu vrlo bitnom od kad je razmjene dobara.
ok, ti vjerjatno pucas na neke vise ciljeve, ali sta ces kad si okruzen kmetovima kojima puca piso za to. :)

Moramo definirati što znači funkcionalno - ako to znači čisto preživljavanje, onda se slažem, ali ako govorimo o sve većim benefitima onima koji "uživaju" te platforme u odnosu na one s istim prosječnim životima koji "ne uživaju" te platforme, onda se očito ne slažem. Ako ti platiš račun u hodu za 1 minutu, a ja odlazim u banku koja radi radnim danom od 8 do 17 čekajući u redu 15 minuta - postajem komparativno manje funkcionalan za druge zadatke. Ako je tvoj odgovor "tko ti kriv", onda se slažemo da vlasnički softver uvelike diktira naše živote te nismo ni blizu nekakvoj slobodi od vlasničkoga softvera.
pa da, tko ti je kriv. mislim da se razumijemo, ja isto idem u banku, ali to je moj izbor i zivim s njim.
ali to nije ono sto zelim reci, zelim reci da ti spolozis svijet po svom, uvijek bi bio netko "tko ide u banku" ili vec nesto drugo.

Ali OSI nije uspio u onome što je Stallman pokušavao - o tome se ovdje cijelo vrijeme i radi. Tržište je prihvatilo slobodan softver da poveća profitne stope, a to što je brendiralo takav softver kao opensource posve je nebitno - ista je stvar kao što je mesna industrija počela proizvoditi proizvode za vegetarijance - nisu oni prihvatili želju vegetarijanaca da se prestane s uzgojem životinja radi hrane, već su naprosto nalijepili ceritfikat Vegan na nove kobasice od soje i tako proširili svoje tržište da zarade više novaca. Tko tim ljudima koji su osmislili robnu marku za kobasice od soje daje ikakve zasluge? Nitko. Zato ne vidim ni kakve bi OSI imao zasluge. Kao što mesna industrija nakon uvođenja Vegan-ćevapa nije smanjila industrijsko klanje i tretman životinja, tako ni OSI komercijalizacijom slobodnog softvera nije omogućio slobode korisnicima.
tu se ne bih slozio, osi ili opcenito pragmaticni pristup je uspio da se sa nula dodje do pet.
do deset vjerojatno nece doci nikad, ali pet ili u buducnosti sest ili sedam su puno bolji od nule. osobno ni ne mislim da bi bilo dobro doci do deset.

Tu radikalnu preobrazbu ne vidim kao nešto što će netko izvana nametnuti (pogotovo ne jedan čovjek ili šačica ljudi), nego nešto što će društvo samo od sebe poroditi iz potrebe da preživi i osigura veću ravnopravnost i slobodu. Dakle, slobodan softver naprosto je nužnost koja će se dogoditi ako društvo nekim spletom okolnosti ne utone u novi srednji vijek.
tu se isto ne slazemo, ja mislim da se nacelno nece promijeniti nista, samo ce se promijeniti metode.


Ne znam koliko pratiš cijene rada na području programiranja, ali one rapidno padaju - još malo pa će programiranje postati kao moderno kopanje kanala - najniže plaćeni poslovi, a ono u PHP-u prvo. Danas ni jednom klincu ne bih preporučio da se školuje za programerske poslove jer će za 15-ak godina to postati najniže plaćeni poslovi, koliko god se to sad činilo IN. Na tržištu plaća raste i kad raste potražnja za tim poslom, ali i kad nedostaje kadra. U ovoj općoj pomami za programiranjem i konkurencijom iz cijelog svijeta, malo tko sa završenim studijem želi raditi kao programer - naprosto su plaće sve niže, a konkurencija sve veća - sve to ne opravdava trud uložen u studij.
pa to je sasvim normalna nuspojava informatizacije drustva koja je povecala broj involviranih i izrodila jednostavne jezike za one koji zapravo i nisu natural born programeri.
povuci cu paralelu sa prodavacima, teta u trgovini obucom radi za minimalac, prodavac komplesnih IT rjesenja zaradjuje tri ili vise prosjecne place.
isto tako netko tko producira teme za wordpress po templatu nije konkurentan kao i netko tko razvija kompleksna rjesenja koja trebaju izroditi hrpu para u C-u, malo sam iskarikirao, ali mislim da razumijes sto zelim reci.
kriva je jedino mozda percepcija jer su ljudi povijesno povukli jednakost izmedju programer i velika placa, a ono sto se u medjuvremenu promijenilo je da je broj programera narastao, pa tako i dobro placenih, a razlika do ukupnog broja je losije placena.

a jednako je i sa bilo koji drugim IT poslom, instalateri windowsa i punjaci printera bojom i ne zaraduju bas previse.

sto se tice studija, ne pokusavam umanjiti trud potreban za zavrsiti faks, ali problem je i u tom studiju koji ih ne nauci nista (cesto radim sa frisko zavrsenim fakultetlijama), a i sami studenti cesto uopce nisu zeljni znanja i rade za potrebni minimum. takodjer kod nas znanost skoro uopce ne postoji, nego se za bolje uvjete trebas ubaciti u industriju.

rezultat je da dobijes covjeka koji nema pojma o nicemu i moras ga skolovati jos daljnjih pet godina da nesto i vrijedi i to ako bi doticni uopce htio nesto uciti ili mu je i dlaje dovoljan potrebni minimum. cast izuzecima koji ulazu u sebe i izvanskolskim aktivnostima i onda dodju da vec nesto znaju.

da me opet krivo ne shvatis, ne mislim da bi svi trebali biti super ambiciozni genijalci, i prosjeci bi trebali biti placeni da mogu voditi normalan zivot, samo nazalost to u stvarnom zivotu ne funkcionira bas tako.
To ne dovodim u pitanje, a i i dijelim preferencu iz zadnjeg paragrafa, no to ne opovrgava moje tvrdnje već potvrđuje: slobodan softver pojeftinjuje "tailored rješenja" i zato IT odjeli trebaju imati manje ljudi, a vjerojatno i sistemci moraju biti manje programeri, odnosno manje osposobljeni, time i jeftiniji.
opet se, prvenstveno iskustveno, ne slazem, ali ne da mi se vise pisati, vec sam dosta nadrobio.. :)

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 21 lis 2016, 09:57
Postao/la 4ndY
Iako je ovakvo "inline" citiranje česta praksa na forumima, moram priznati da je nakon par postova već teško pratiti sve linije misli koje se provlače u raspravi pa ću pokušati ipak svoje buduće postove svesti na jedinstvene cjeline a ne nastaviti s ovim cjepkanjem.

Možda da uvedem i sljedeće pojednostavljenje kako bi olakšao razumijevanje iskazanih stavova. Svaki čovjek ima određeni skup vrijednosti i ideja kroz kojih tumači i razumije stvarnost, a to je definirano kao filozofski okvir. Čak i oni koji negiraju svaku ideologiju i filozofiju nužno posjeduju neku, iako to onda očito nisu osvijestili. Nema izvanjskog razumijevanja svijeta, osim ako netko nema direktan kontakt s bogom koji mu priopćuje svoju misao koja je misao svega, a kako neki od nas ne vjeruju u višu silu, a još manje u "interventnog" boga, tako odbacuju bilo kakvu mogućnost izvanjskog razumijevanja svijeta. Nadalje, čini se da upravo oni koji predstavljaju svoju perspektivu kao objektivnu i odbacuju pripadnost nekoj filozofiji, imaju baš filozofiju koja im se nameće njihovom klasnom sviješću uz određene ukrase i dodatke nastale ovim ili onim partikularnostima životnog iskustva i utjecaja.

Svoj filozofski okvir baziram na dijalektičkom materijalizmu, što s jedne strane znači da je sve bazirano na materiji u kretanju koja stvara beskonačne nivoe kompleksnosti, a s druge strane da je taj razvoj dijalektički i da svaki nivo kompleksnosti u ustroju materije ima nove kvalitete koje se ne mogu jednostavno reducirati na niži stupanj. Tako se npr. na fizikalnom nivou nadograđuje biološka kompleksnost na koju se pak nadograđuje psihološka i ona društvena. Društvena prema tome, iako bazirana na ranijim stupnjevima, ima mnoge nove kvalitete koje se ne mogu naći "niže". Tu proces nikako ne ostaje zacementiran. Također, odbacujem bilo kakvo naivno svođenje društva na biološke mehanizme što je česta redukcija u koju ljudi upadaju - društvo nije direktno uvjetovano životinjskim instinktima ili je kodirano u lancima DNK već ima izvjesnu autonomiju u samoodređenju.

Cijela povijest svemira, pa tako i povijest društva ne može biti "konstantna" i "ponavljajuća" i zato se ne slažem da je svaki društveni uređaj isti: nemamo uvijek "kraljeve i kmetove", nego imamo sustave s novojim kvalitetama u odnosu na stare. Kako je postojalo robovlasništvo, feudalizam, a sada i najrecentniji oblik - kapitalizam - ni on ne može biti vječan, već će, baš kao i prošli sustavi, propasti unutar svojih kontradikcija iz čega će izaći kvalitet koji razrješava kontradikcije starog sustava. Vjerovanje da će sve ostati isto jer je ovo "najbolji od svih svjetova" ide kontra ponašanja cijele prirode i njezine povijesti koja stalno rađa novu složenost. Generalne opaske da uvijek postoje predatori i žrtve redukcija je sve kompleksnosti odnosa i odbacivanje dublje analize. Da, na neki način se mogu složiti da će u klasnom društvu uvijek postojati antagonizmi između klasa ("predatori i žrtve"), ali smatram da je takav pristup neće dovesti do bilo kakvog stjecanja novih znanja i razumijevanja odnosa između tih klasa. Već sada postoje puno dublji uvidi u narav društvenih odnosa koji daju i neke korisne predikcije, dok tvrdnja o predatorima i žrtvama ne čini čovjeka pametnijim, već naprosto označava odustajanje. Ne moram napominjati da se i pojam slobode mijenja kako se mijenja društveno uređenje.

Prateći ideje znanstvenog socijalizma koji je zapravo primjena ove metode na društvo i njegovu materijalnu bazu, razvoj društva počiva na ekonomskim odnosima i oni definiraju okvir unutar kojeg se društvo može ostvarivati, pa i pojedinci unutar njega. Ekonomski odnosi određeni su proizvodnim snagama, odnosno što je lakše čovjeku zadovoljiti svoju egzistenciju to ostaje više prostora za izgradnju društva. Zato su recimo prvotne zajednice, gdje je svatko sudjelovao u prikupljanju hrane, bile lišene ikakve hijerarhije i klase i tu bi spadao ovaj primjer s bušmanima. Iako na toj razini zbilja svaki član zajednice ima istu razinu slobode jer nije bilo podjele rada, ne bih rekao da je baš slobodan istraživati sebe i svijet oko sebe. Kasnija društva jesu uvela segregaciju i klasne podjele, ali su također omogućila i nove nivoe slobode i nove nivoe spoznaje.

Razvoj proizvodnih snaga utječe na ekonomske odnose iako oni unutar jednog sustava zadržavaju osnovnu logiku funkcioniranja jer postoji izvjestan otpor vladajuće klase u tom sustavu da se stvari u suštini promjene. Iz takve konstalacije proizlaze kotradikcije koje se akumuliraju sve dok u jednom stupnju ne dođe do nagle promjene društvenih odnosa. Primjer te kontradikcije je današnje stanje kapitalizma gdje proizvodne snage omogućuju proizvodnju tolikog bogatstva i zadovoljavanje egzistencijalnih potreba cijelog svjetskog stanovništva, ali se to ne ostvaruje nego imamo sve veću nejednakost i nepregledno siromaštvo. Nije to specijalan problem Hrvatske i njezinih političara da ljudi kopaju po smeću, već je to stvarnost i u najbogatijim dijelovima Zapada (npr. Hamburg je jedan od najbogatijih gradova Njemačke, pa opet svakodnevno vidim da ljudi kopaju po smeću i spavaju pod mostovima). Te sustavne kontradikcije glavno su sjeme promjene.

Sada bi trebala uslijediti i cijela knjiga argumenata i teza da bi se objasnilo funkcioniranje društva na ovim temeljima, za što nemam vremena, niti bi mi ovaj forum dopustio toliko znakova u postu. Zato ću biti prisiljen to preskočiti i možda pojasniti kasnije. No za sada, tvrdim da iz ovoga slijede do sada izneseni stavovi o softveru i društvenim kretanjima, pa možemo odmah utvrditi razlikujemo li se u polazišnim principima i time okončati daljnju raspravu o partikularnostima softvera i možda se baviti ipak fundamentalnijim pitanjima i pretpostavkama filozofskog okvira ili naprosto ne ulaziti u raspravu ove prirode. Sve ostalo vidim na neki način kao besmislenu raspravu između ljudi koji možda pričaju isti jezik, ali govore o posve različitim stvarima (ili kako se kaže "ko gluh i mutav") i ona može trajati u nedogled jer ima previše slojeva "ispod" koji se posve drugačije shvaćaju.

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 21 lis 2016, 12:14
Postao/la kepica
bravo 4ndY , bravo glaskoncILLa
guštam čitajući vaše misli, hvala za tečnu polemiku

osjećam potrebu da kažem još nešto u korist gospodina stallmana - ako želiš pojesti kajganu, moraš razbiti (nečija) jaja. smatram da je ta drskost koja je prisutna kod gospodina stallmana jako bitna za slobodu svih nas.

šesdeset osme pariški studenti su napisali čuveni grafit - budimo realni , tražimo nemoguće ! to shvaćam ovako , da bih dobio minimum slobode za sebe ne trebam tražiti malo , jer neću dobiti ništa - moram tražiti sve , pa kom opanci , kom obojci !

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 23 lis 2016, 14:23
Postao/la kepica
sad sam nabasao na nešto provokativno, mislim da se baš uklapa u ovaj topic.

rudar je predstavio SCID vs PC , odličnu aplikaciju za analizu šahovskih partija. aplikacija koristi umjetnu inteligenciju (chess engine) da računa varijacije i pronalazi najbolji potez. ali osim engina, aplikacija ima i fenomenalan alat za analizu baze podataka, u kojoj se nalaze milijuni stvarnih šahovskih partija odigrane između šahovskih velemajstora.

tu je sad caka, ta baza podataka - čije je to intelektualno vlasništvo ? i kako to da postoje vlasnički programi koji barataju s tom istom bazom podataka i naplaćuju tu manipulaciju kao da je to njihovo ?

nešto slično sam čuo u petom danu na HTV kad se govorilo o uberu ? odkud pravo uberu da ubire proviziju, kad je baza podataka korisnika ( i vozača i putnika ) zapravo dijeljena i nije VLASNIŠTVO ubera ?!

pustimo sad uber, volio bi da neko komentira onaj prvi primjer - baza podataka šahovskih partija. čije je to intelektualno vlasništvo ? šahovske federacije ? igrača velemajstora ? softverske kompanije koja je unijela zapise u elektronskom obliku ?

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 24 lis 2016, 20:12
Postao/la glaskoncILLa
4ndY je napisao/la:..ono sve..
ako sam dobro shvato sve sto si htio napisati, nacelno se slazemo, samo razlicito proricemo buducnost, ti mislis da ce drustvo evoluirati, ja ne mislim.
kepica je napisao/la:sad sam nabasao na nešto provokativno, mislim da se baš uklapa u ovaj topic.

rudar je predstavio SCID vs PC , odličnu aplikaciju za analizu šahovskih partija. aplikacija koristi umjetnu inteligenciju (chess engine) da računa varijacije i pronalazi najbolji potez. ali osim engina, aplikacija ima i fenomenalan alat za analizu baze podataka, u kojoj se nalaze milijuni stvarnih šahovskih partija odigrane između šahovskih velemajstora.

tu je sad caka, ta baza podataka - čije je to intelektualno vlasništvo ? i kako to da postoje vlasnički programi koji barataju s tom istom bazom podataka i naplaćuju tu manipulaciju kao da je to njihovo ?

nešto slično sam čuo u petom danu na HTV kad se govorilo o uberu ? odkud pravo uberu da ubire proviziju, kad je baza podataka korisnika ( i vozača i putnika ) zapravo dijeljena i nije VLASNIŠTVO ubera ?!

pustimo sad uber, volio bi da neko komentira onaj prvi primjer - baza podataka šahovskih partija. čije je to intelektualno vlasništvo ? šahovske federacije ? igrača velemajstora ? softverske kompanije koja je unijela zapise u elektronskom obliku ?
sto se tice shavoske baze, ne znam nista o tome pa necu komentirati.

sto se tice ubera, to je klasicni nacin zaradjivanja na otvorenim stvarima, naplacujes servis.
jel, red hat kao takav je (uglavnom) open source, ali naplacuju support, pristup repozitorijima i slicno..

pitanje je samo naci model koji pali, tesko ces prodati rezultate sa googla..

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 25 lis 2016, 11:00
Postao/la 4ndY
glaskoncILLa je napisao/la: ako sam dobro shvato sve sto si htio napisati, nacelno se slazemo, samo razlicito proricemo buducnost, ti mislis da ce drustvo evoluirati, ja ne mislim.
Ne kažem nužno da je sljedeće što se može dogoditi društveni progres, štoviše, sada mi svijet izgleda dosta depresivno i čini se kao da je izgledniji novi srednji vijek nego društvena revolucija, no ono što kažem da stvari ne mogu ostati statične jer cijeli sustav evoluira. U kapitalizmu tendencijski padaju profitne stope pa on ne može "zamrznuti" svoje postojanje i živjeti statično, već mora nalaziti stalno "svježu krv", bilo u vidu rušenja radničkih prava, privatizacija, osvajanja i kolonizacije itd. A to neće društvo ostaviti ravnodušnim, pogotovo što će broj nezaposlenih samo rasti što će rušiti plaće i zaposlenima kao i sveopći životni standard. Samo je pitanje vremena kad će stvari dogoriti do značajnih potresa. Nažalost, čini se da sve to curi ponovno u nacionalizme i ekstremnu desnicu, a to znamo kako završi. :zabrinut
kepica je napisao/la: rudar je predstavio SCID vs PC , odličnu aplikaciju za analizu šahovskih partija. aplikacija koristi umjetnu inteligenciju (chess engine) da računa varijacije i pronalazi najbolji potez. ali osim engina, aplikacija ima i fenomenalan alat za analizu baze podataka, u kojoj se nalaze milijuni stvarnih šahovskih partija odigrane između šahovskih velemajstora.

tu je sad caka, ta baza podataka - čije je to intelektualno vlasništvo ? i kako to da postoje vlasnički programi koji barataju s tom istom bazom podataka i naplaćuju tu manipulaciju kao da je to njihovo ?

nešto slično sam čuo u petom danu na HTV kad se govorilo o uberu ? odkud pravo uberu da ubire proviziju, kad je baza podataka korisnika ( i vozača i putnika ) zapravo dijeljena i nije VLASNIŠTVO ubera ?!

pustimo sad uber, volio bi da neko komentira onaj prvi primjer - baza podataka šahovskih partija. čije je to intelektualno vlasništvo ? šahovske federacije ? igrača velemajstora ? softverske kompanije koja je unijela zapise u elektronskom obliku ?
Također ne znam puno o šahovskim bazama, ali znam da generalno za baze podataka i kolekcije vrijedi također zakon o autorskom pravu:
O zaštiti baze podataka piše opširno na web stranici-DZIV-a pod nazivom „Prava proizvođača baze podataka“. Kao i autorsko djelo i baza podataka zaštićena je činom samog stvaranja baze, temeljem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vla ... -podataka/

Time je formalno odgovoreno pitanje čije je to "vlasništvo" - onaj tko ju je skupio podatke i objedinio ih u bazu, tko god to bio u slučaju šahovskih baza. Jasno, nekim ugovorima to može biti modificirano, licencirano i sl. i time nije sasvim jasno tko tu koga. Moguće je isto da baza podataka bude objavljena pod javnom licencom, iako je to u HR rijetkost, dok vani i nije.

Druga je priča što ispod haube cijeli koncept intelektualnog vlasništva ne valja i pun je kontradikcija, ali o tome jednom drugom prilikom.

Re: Kompromisi u slobodnom softveru

Postano: 26 lis 2016, 09:01
Postao/la rudar
Htio bih se osvrnuti samo na @kepičine riječi o šahovskim partijama:

koliko mi je poznato, nikad se nije postavilo pitanje autorskih prava nad istima. Svakodnevno se u svijetu odigra na stotine šahovskih turnira i mečeva, velik broj tih susreta izravno se prenosi preko weba i svekoliki šahovski puk ih do mile volja proučava, komentira i - slobodno preuzima. Postoje sajtovi kao ChessBomb, recimo, ili PlayChess, koji pokrivaju nekoliko važnijih šahovskih događanja istovremeno.

Problem se javio samo proljetos, kad je jedna ruska tvrtka odlučila naplaćivati izravan prijenos partija s turnira kandidata koji je igran u Moskvi. Na to su reagirali brojni korisnici, pobunili se protiv takve, ranije nepoznate prakse, i čak su sa sajta ChessBomb pozvali gledatelje u Moskvi da 'ilegalno' javljaju poteze, koje bi oni zatim stavili na web. Pod jakim vanjskim pritiskom, ruska tvrtka je 'popustila' i na kraju su svi zainteresirani mogli pratiti turnir kako su i navikli, online for free, i bez ikakve registracije.

S druge strane, sa sajtova kao http://www.pgnmentor.com/files.html i sličnih svima zainteresiranima ponuđeni su doslovno milijuni partija i mogu ih preuzimati sukladno vlastitim interesima. Na stranicama nacionalnih šahovskih saveza također su, uz preglede brojnih šahovskih susreta, ponuđene turnirske partije. Valja samo primijetiti da pojedini komercijalni šahovski programi, koji se prodaju za stotinjak Eura (pa i manje) dolaze kupcima s već detaljno pripremljenom i izuzetno bogatom bazom tih partija, razvrstanih po mnoštvu kriterija, dok korisnici Stockfisha, koji je besplatan i otvorenog koda, ne dobivaju s njime čak ni šahovsku ploču (tj. odgovarajući interfejs za igru), nego sve moraju (moramo!) složiti sami. To nije teško i znam da mnogi korisnici komercijalnih programa koriste i Stockfish. Meni je dovoljan samo on, kao i prije spomenuti Scid vs PC.

Ukratko, šahovska partija nije autorsko djelo takve vrste da bi imala neki copyright koji bi štitio vlasnička prava samih igrača. Osim toga, u šahu je i dalje premalo novca i nije toliko zanimljiv sponzorima da bi naplaćivali prijenos partija (Rusi su prvi pokušali i nije im uspjelo; možda se kasnije i to promijeni). Novac je bitan čimbenik u cijeloj priči, iako naivno i dalje vjerujem najviše u pravilo Gens una sumus. Hvala vam, ljudi!