Linux za Sve forum

dupin je napisao/la: Možda ne zapošljavaju lektore?

Abzeenth je napisao/la:

dupin je napisao/la: Možda ne zapošljavaju lektore?

Ne možda, nego sigurno. Najviše se štedi na lektorima i prevoditeljima, valjda jer smatraju da bi prosječan novinar trebao dovoljno dobro znati svoj materinji i još par stranih jezika, pa da takva dodatna radna snaga nije potrebna. Krivo, naravno. Većina novinara su polupismeni mulci*, u što se nažalost možemo uvjeriti svakodnevno, na gotovo svim hrvatskim portalima. Ali "skupo" je plaćati lektora - ljudi koji se time bave su se valjda opametili i prestali raditi za sitniš, tj. sad traže pristojnu i poštenu plaću, pa si novine i portali ne mogu to priuštiti. Zato članke nitko ne ispravlja, ili ih urednik samo preleti, ili ih teta Barica iz računovodstva provuče kroz Wordov spellchecker (koji, kao što znate, ne hvata baš najbolje ni gramatičke ni stilske, a kamoli neke značenjske nijanse).

*Isprika ako na forumu ima nekih novinara; ne mislim da ste svi takvi.

1. Svakomu autoru kojemu uz njegovo ime piše i ime lektora mora biti jasno kako je to javna svjedodžba da je autor nepismen.
2. Sitni nedostaci ne znače da je autor nepismen. (Jezična kultura nije u tome da se ne griješi nego da se pogreška uoči, prizna i u idućim tekstovima nastoji izbjeći.)
3. Profesori hrvatskoga jezika ne smiju imati lektore.
4. Umjetnički se tekst ne smije lektorirati. (Ako je autor mrtav, onda je njegova umjetnina završena. Ako je autor živ, sam mora usavršiti svoju umjetninu. Ako pak treba lektora, onda službeni pomoćnik nije lektor nego suautor.)
5. Prevoditelji na hrvatski jezik ne smiju imati lektora. (Lektor znači da prevoditelj nije svladao hrvatski jezik, a kad nije, ne može na njega uspješno ni prevoditi. Ako ga ipak treba, ili ima, tada suradnik nije lektor nego suprevoditelj.)
6. Magistri i doktori znanosti ne smiju imati lektore. (Ako tko može u većoj mjeri svladati bilo koju struku, a nesposoban je svladati jezik, nezamislivo je da o toj struci štogod suvislo kaže. Bez poznavanja jezika ne može se napredovati ni u jednoj struci.)
7. Novinari i publicisti ne smiju imati lektore. (Tko hoće uspjeti pisanjem, mora najprije naučiti pisati. (...) Ako se pak nađe uspješan novinar ili publicist, a nepismen je, što je contradictio in adiecto, bolje ga je poslati šest mjeseci ili čak četiri godine na školovanje nego mu četrdeset godina plaćati lektora.)
8. Lektoriranjem se pismenost ne može postići ni zato što lektori mogu lektorirati samo pisani jezik, a danas je javni jezik u jednakoj mjeri i govorni jezik koji nije dostupan lektorskim zahvatima.
9. Jezična se kultura ne može postići ni lektoriranjem pisanih tekstova zato što lektori ne dospiju pročitati sve pisane tekstove.
10. Urednici moraju biti pismeni. (Ako tko može postati urednik, a nepismen je, onda je s hrvatskom jezičnom kulturom gotovo.)
11. Ustanove mogu imati lektore, a neke možda i moraju. (Glavnina bi tog posla trebala biti da paze na jezik ustanove i da ocjenjuju je li autorski tekst pismen. Zato bi lektore trebalo preimenovati u jezične savjetnike. Osnovnu pismenost moraju imati sve tajnice i daktilografkinje.)
12. Ako se unatoč svemu autorski tekst lektorira, potrebno je da to bude u sporazumu s autorom i da autor ima posljednju riječ.
13. Pismenost se stječe samo solidnim školovanjem i neprestanim doškolovanjem, osobnim i posebnim. (Za pismenost se treba malo pomučiti i nešto učiti i naučiti.)

Abzeenth je napisao/la: Ili ti možda želiš poručiti da su lektori beskorisni?
Možda ne bismo trebali ispravljati ni ove tekstove na LZS, hm?

retsam je napisao/la: Ali stvarno je žalosno da ljudi koji 30 godina svakodnevno pišu(imao sam prilike čitati "sirove" tekstove novinara na raznim blogovima) nisu naučili osnove hrvatskoga jezika.