Par pitanja oko poslovanja jedne tvrtke
Postano: 11 vel 2010, 23:47
Buduci da sam imao neka pitanja kroz razgovore, ovo su bila neka, pa procijenite i vidite šta sam napisao 
Sve odgovore sam ja inače protumačio i razradio. Znači sve iz mog stava.
1. Zašto postoje programski jezici?
Interakcija s korisnicima, skraćuje vrijeme dodatnih poslova koje
obavlja programski jezici, postoje niži i viši programski jezici.
Danas uglavnom radimo na višim programskim jezicima. Niži su za
učenje za one koji se prvi put susreću s programskim jezicima.
Današnji najpopularniji programski jezici su bazirani na C/C+
+/Python/Java. PHP je sve više popularan zbog open-source duha i
fleksibilnosti koda. Linux kernel je rađen u C-u, C++, Python-u, TCL-
u. Da nema kernel-a nema operacijskog sustava. Da nema programskih
jezika nema interakcije s korisnikom.
2. Da li će Hrvatska prosperirati ulaskom u Europsku Uniju u
informatičkom smislu i zašto?
Hoće ukoliko tvrtka ima odličnu suradnju s Europskim zemljama. Tu je
garantiran profit. No ukoliko tvrtka radi sama, mora konkurirati
svojim proizvodima i jasno se isticati od drugih kako bi napredovala
odnosno prosperirala. Budući da u Hrvatskoj pada natalitet postoji
mogučnost da nam dolaze ljudi koji nisu u Hrvatskoj te bi napredovali
razvoj kod nas. Potrebno je izvršiti nove aktivnosti i nove poslovne
ciljeve koje još u svijetu nije viđeno niti implementirano radi
postizanja konkretnih ciljeva (plan, uspjeh, cilj, dostignuće).
3. Usporedite informatičku industriju danas i prije 10 godina u
Hrvatskoj?
Razlika je enormna. Današnja politika je informatički div napredovao
toliko da smo primorani koristiti neke od digitalnih i naprednih
elektroničkih uređaja. Za razliku od prije deset godina, današnja
tehnologija prati sve informatičke i tehnološke trendove i konkurira
se na tržištu. Prije deset godina taj apel nije djelovao budući da je
bio monopol na tržištu. Danas treba pratiti u stopu sa konkurencijom.
4. Zašto postoje bugovi (pogreške) u softveru i tko je kriv?
Postoje namjerni bug-ovi (prouzrokovani od strane programera),
slučajne (stohastičke koje je programer slučajnim unosom ili izmjenom
izmjenio kod) i tehnički bug-ovi prouzrokovani od strane platforme
(Environment). Ukoliko aplikacija ne radi dobro, potrebno je kod
ispraviti sam programer ili grupa programera, no ukoliko je namjerno
povrijeđen kod od strane administratora ili drugo moguće je da je
administrator promjenio neke od postavka ili nije izvršio backup kako
treba.
5. Usporedite programiranje i umjetnost!
Kada se krene s programiranjem prvo imamo implementacija ideja. Tako
i umjetnici imaju, kada krenu moraju smisliti kako će osmisliti. Kada
programeri i umjetnici naprave neku ideju i implementiraju postoji
mogučnost da su negdje umjetnici krivo ili slučajno iscrtali tako i
programeri s tim da programeri moraju točno paziti na kod. Pri
završetku umjetnici i programeri su jako zadovoljni ali opet nisu
toliko jer su mogli reći da bi popravili, izmjenili, dodali nešto pa
tako bi i umjetnici rekli. Svaki umjetnik ima svoju ideju, strast i
želju pa tako i sam programer.
No, ponekad nije dobro tako raditi paralelno sa implementacijom
ideja, jer onda dolazimo do opterećenja. To opterećenje je da ne
znamo što zapravo hoćemo i ne možemo doći do cilja. Zato se radi
projektni plan. Umjetnici imaju nešto “slično” a to je brošura,
knjiga i nacrti na zidovima.
Kod programiranja potrebna je logika i slijed, koncept i ne možemo
griješiti u pisanju koda.
Sve odgovore sam ja inače protumačio i razradio. Znači sve iz mog stava.
1. Zašto postoje programski jezici?
Interakcija s korisnicima, skraćuje vrijeme dodatnih poslova koje
obavlja programski jezici, postoje niži i viši programski jezici.
Danas uglavnom radimo na višim programskim jezicima. Niži su za
učenje za one koji se prvi put susreću s programskim jezicima.
Današnji najpopularniji programski jezici su bazirani na C/C+
+/Python/Java. PHP je sve više popularan zbog open-source duha i
fleksibilnosti koda. Linux kernel je rađen u C-u, C++, Python-u, TCL-
u. Da nema kernel-a nema operacijskog sustava. Da nema programskih
jezika nema interakcije s korisnikom.
2. Da li će Hrvatska prosperirati ulaskom u Europsku Uniju u
informatičkom smislu i zašto?
Hoće ukoliko tvrtka ima odličnu suradnju s Europskim zemljama. Tu je
garantiran profit. No ukoliko tvrtka radi sama, mora konkurirati
svojim proizvodima i jasno se isticati od drugih kako bi napredovala
odnosno prosperirala. Budući da u Hrvatskoj pada natalitet postoji
mogučnost da nam dolaze ljudi koji nisu u Hrvatskoj te bi napredovali
razvoj kod nas. Potrebno je izvršiti nove aktivnosti i nove poslovne
ciljeve koje još u svijetu nije viđeno niti implementirano radi
postizanja konkretnih ciljeva (plan, uspjeh, cilj, dostignuće).
3. Usporedite informatičku industriju danas i prije 10 godina u
Hrvatskoj?
Razlika je enormna. Današnja politika je informatički div napredovao
toliko da smo primorani koristiti neke od digitalnih i naprednih
elektroničkih uređaja. Za razliku od prije deset godina, današnja
tehnologija prati sve informatičke i tehnološke trendove i konkurira
se na tržištu. Prije deset godina taj apel nije djelovao budući da je
bio monopol na tržištu. Danas treba pratiti u stopu sa konkurencijom.
4. Zašto postoje bugovi (pogreške) u softveru i tko je kriv?
Postoje namjerni bug-ovi (prouzrokovani od strane programera),
slučajne (stohastičke koje je programer slučajnim unosom ili izmjenom
izmjenio kod) i tehnički bug-ovi prouzrokovani od strane platforme
(Environment). Ukoliko aplikacija ne radi dobro, potrebno je kod
ispraviti sam programer ili grupa programera, no ukoliko je namjerno
povrijeđen kod od strane administratora ili drugo moguće je da je
administrator promjenio neke od postavka ili nije izvršio backup kako
treba.
5. Usporedite programiranje i umjetnost!
Kada se krene s programiranjem prvo imamo implementacija ideja. Tako
i umjetnici imaju, kada krenu moraju smisliti kako će osmisliti. Kada
programeri i umjetnici naprave neku ideju i implementiraju postoji
mogučnost da su negdje umjetnici krivo ili slučajno iscrtali tako i
programeri s tim da programeri moraju točno paziti na kod. Pri
završetku umjetnici i programeri su jako zadovoljni ali opet nisu
toliko jer su mogli reći da bi popravili, izmjenili, dodali nešto pa
tako bi i umjetnici rekli. Svaki umjetnik ima svoju ideju, strast i
želju pa tako i sam programer.
No, ponekad nije dobro tako raditi paralelno sa implementacijom
ideja, jer onda dolazimo do opterećenja. To opterećenje je da ne
znamo što zapravo hoćemo i ne možemo doći do cilja. Zato se radi
projektni plan. Umjetnici imaju nešto “slično” a to je brošura,
knjiga i nacrti na zidovima.
Kod programiranja potrebna je logika i slijed, koncept i ne možemo
griješiti u pisanju koda.