Linux za Sve forum

Lijep pozdrav,budući kako sam ja zadnjih godina očito bio u špilji i nisam čuo kamoli znao šta je linux,šta kernel itd.Eto htio bih bitati kako je bilo prije koristiti linux,znači koje su bile distre,kako postavljene(šta je bilo važno i dal postoje razlike),šta su linux korisnici govorili,šta su drugi ljudi mislili o linuxu i linux korisnicima.I koje su bile razlike između onda i danas.I drugo moje pitanje bi se također odnosilo na iste stvari ali uglavnom znači budućnost.Šta i kako će biti u budućnosti sa distrama i nama linux korisnicima.

Pozdrav prije svega i dobrodošao u dobro društvo.
Ne znam kako je bilo prije jer nisam dugo ovdje. Pričaju da nije bilo baš bajno jer u početku nije bilo grafičkog sučelja. Kako je meni danas, pročitaj moja dva članka u potpisu. Kako će nam biti sutra? Ja se iskreno nadam, još bolje nego danas.

@max360se wtf is google?Ne al sad ozbiljno moja pitanja se odnosilo općenito na naša područja.

To ti znači googlaj, sve je već napisano.
Zaboravio sam ovaj link:
http://wiki.open.hr/wiki/Naslovnica

bilo bi dobro da neki stari vuk dade svoja iskustva od prije nekolicinu godina osobno ovde na forumu. kaj ce nam forum ak bum sve guglali. ovo je ipak neki sentimentalni dio, nije tehnikalija da bi se trebala lukapat u menjualu.


eto, ja se pridruzujem: kako je to bilo prije tuturuntu 10.10?

Bilo je npr. da si svaki deb (sada govorimo o Ubuntu ali mislim da je isto bilo i na drugim distrama) morao instalirati preko terminala,sada slabo korištenom naredbom
Kada bi u to vrijeme postavio pitanje zašto se ne može dvoklikom instalirati paket, bio si heretik i zalutala ovca u čopor vukova koji je jedva čekao priliku ismijati sve što ne bi bilo preko naredbenog retka.Ovo je samo jedan primjer.Vjerujem da ovdje ima ljudi koji će moći još bolje prikazati prijašnje stanje.

Prije smo morali Compiz instaliravati ručno i pokretati s compiz --replace.
Sada više nitko ni ne koristi wobbly windows i kocku.
Ostalo je bilo manje-više isto.

ne samo u hrvatskoj nego svugdje je do prije 7-8 godina bilo otprilike onako kao sa hereticima i zalutalim ovcama, linux je bio prilicno negostoljubivo podrucje.
net je bio spor, a vecina kompova je bila opremljena softmodemima za koje je bila prava umjetnost natjerati ih da rade sa linuxom.

recmo moja prva instalacija linuxa je zavrsila sa format c-om jer se toliko zakomplicirala da nije ostalo vise nista vrijedno popravljanja. pustio sam suzu zbog odredjenih kolicina muzike buduci da se u to vrijeme album skidao po dva tjedna i to uz konstantno vristanje brizne majke zbog racuna na dial upu.

iz drugog pokusaja sam napokon dosao do nekakvog dual boota koji je izledao kao windows 3.x, a to je zapravo bila neka rana verzija gnomea bez vlasnickih drivera za grafiku.
net nisam nikad upogonio buduci da sam imao conexantov softmodem za kojeg su driveri postojali jedino uz placanje.

tak da je rad na tome izgledao tako da se zbootas u windowse, nadjes nekakav opskurni manual, isprintas ga jer nije postojala podrska za non-native FS-ove, skines neki paket ili source koji snimis na disketu, zbootas se u linux i kuckas nadajuci se da je to bas to sto trebas.

paketa u distrama je bilo prilicno manje, tako da je dosta toga trebalo kompjalirati, uz dependency hell, popularni naziv za probleme gdje si nesto poceo kompajlirati, pa si shvatio da ti treba nesto drugo da bi to mogao iskompjalirati, pa si krenuo kompajlirati to drugo, pa si onda shvatio da za to drugo treba jos nesto trece i tako..

generalno, za bilo kakvu iskoristivost linuxa kao desktopa si morao imati ciljano kupljeni hardware i prilicno viska vremena, uz dozu mazohizma.

postoji mit o tome kako se tad pojavio ubuntu sa svojim installerom koji je omogucio instalaciju svakom, sto zapravo nije tocno jer je u to vrijeme svaka mainstream distra imala graficki installer sa kojim si mogao relativno bezbolno odraditi instalaciju, cak se i ubuntu cesto instalirao sa alternate cd-a (koji je bio baziran na debianovom rebrandiranom installeru) zbog bugova u svom installeru.

ubuntu je napravio nesto drugo, a to je da je relativno skockao taj desktop i omogucio jednostavnu instalaciju vlasnickih drivera, tak da si u srzi dobio debian za non-techy ekipu, sto se u samom pocetku zapravo svidjelo vecini, razdor je dosao nesto kasnije.

jos jedna dobra stvar koja se tad pojavila je guranje ideje za ukidanje elitizma koji je tad vladao medju korisnicima.
naime, tad nije bilo rijetko da ako noob dodje i postavi blesavo pitanje sa ocitim nerazumijevanjem osnova, kaze mu se da ukucka neku liniju koja kompletno obrise os ili napravi neki generalni problem, geekovi su se zabavljali sa tim.
to se dosta dobro uhvatilo tako da su se i power useri ortodoksnih distri smeksali iako se i danas jos uvijek moze naici na glupiranje, a i pojavilo se cijelo krdo copy/paste manuala gdje krajnji korisnik zapravo ni ne mora znati sto radi.

ono sto se vrlo rijetko spominje, a posredno je omogucilo procvat, je dolazak broadband interneta.
ethernet kartice su vise manje odreda podrzane u linuxu, a brzi internet je omogucio i brzu kolaboraciju izmedju developera i znacajno brze rjesavanje problema korisnicima.
moje osobno misljenje je da je ta pojava zasluznija za desktop procvat nego sve desktop orijentirane distre zajedno buduci da nijedna ne bi uspjela na dial upu.

danas se stvarno moze reci da je linux iskoristiv za sve ili barem za vecinu buduci da vecina nema neke specijalne zahtjeve koji nisu podrzani.

glaskoncILLa je napisao/la: net je bio spor, a vecina kompova je bila opremljena softmodemima za koje je bila prava umjetnost natjerati ih da rade sa linuxom.
...

net nisam nikad upogonio buduci da sam imao conexantov softmodem za kojeg su driveri postojali jedino uz placanje.

S tim u vezi, evo što sam zapisao u svoju Mandrake bilježnicu tada:

MODEM (interni sw Conexant)

1. instalirati driver
2. u hex editor učitati jedanfajl.ko kao root
(lib/modules/2.6.3-4mdk/misc/)
- na lokaciji 0x... promijeniti 74 u 75.
- kod drivera za MDK 8.2 lokacija je 0x..., Ubuntu 5.04 - 0x... (upisao poslije)
3. pokrenuti /usr/sbin/hsfconfig (kao root)

To su bile upute za Mandrake 10.0, a paralelno sam na jednom tada starom kompu koristio Mandrake 8.2. Naravno, nisam sve napisao da ne ispadne da pišem upute za krekiranje jer kao što se vidi riječ je o uradi-sam krekiranju Linuxant drivera koji se plaćao i koštao više od samog modema, a kao free si mogao imati samo bijednih 14.4 kbps. To me bilo razbjesnilo jer mi nije bilo jasno kako pod vlasničkim win imam besplatan potpuno funkcionalan driver, a za linux treba plaćati. Naravno, u to vrijeme sam bio tek prelazio s windowsa, pa sam s ponašanjem prosječnog win korisnika samo nastavio i na linuxu.

Međutim, uskoro sam shvatio da takvo ponašanje nema smisla i kupio jedan polovan, ali kvalitetan GVC serijski modem s kojim je linux radio bez problema (naravno nakon konfiguracije ppp-a). Tada sam također zahvaljujući dial up modemima shvatio da treba birati hardver, a od soft modema izbjegavati neke modele. Recimo Intelovi soft modemi su imali driver za Linux.

Evo još nekih bilješki iz tog vremena čisto da se dobije malo feeling kako je izgledalo podešavanje user-friendly distre poput Mandrakea 10:

Tastatura (hr, kako da prorade < i > pomoću AltGr):

- editirati: /etc/X11/xkb/symbols/hr
- kod opisa tipki ",;" i ".:" dodati less i greater
- dodati liniju (npr iza // End alphanumeric section):
key <KPDL> { [KP_Delete, KP_Separator] };
(ovo je da se na numeričkoj tastaturi ispisuje , umjesto .)
- potom: setxkbmap hr
(Đ ovisi o fontu)

nVidia:

1. CTRL + ALT + F1
2. init 3
3. ALT + F2
4. pokrenuti driver (NVIDIA-Linux...)
5. init 5
6. editirati XF86Config-4 (/etc/X11/)
- promijeniti liniju: Driver "nv" u Driver "nVidia"

više informacija: /usr/share/doc/NVIDIA-GLX-1.0/README

Krusader:

1. export KDEDIR=/usr
2. cp /usr/lib/libGL.a /usr/X11R6/lib (root)
3. ./configure
4. make
5. make install (root)

- kopirati /usr/share/applnk/krusader.desktop na desktop

Ima toga još hrpica, ali mislim da je ovo dovoljno. Ako neke stvari izgledaju smiješno, nije čudo jer su to bili moji prvi koraci s linuxom, dakle bio sam totalni noob. Internet je Glas opisao, pa si probajte malo dočarati naš tadašnji entuzijazam