Mozilla prihvatila Digital Rights Management (DRM)
Mozilla je objavila uvođenje zatvorenog koda za zaštitu vlasničkih multimedijalnih sadržaja i kontrolu korisnika. Ova objava predstavlja težak poraz slobodnog softvera, ali i kraj slobodnog Interneta.
Čemu slobodan softver i Internet? Predstavlja li to išta u vremenu iluzorne privatnosti i sve manje anonimnosti? Što zapravo znače zakoni o ograničenju privatnosti? Je li lakše popustiti pritiscima ili možda pokušati uzvratiti udarac?
Ovih dana obilježeno je punih osam godina borbe protiv DRM-a. Kako smo o tome pisali prošle godine, Digital Rights Management je vrsta tehnologije koja dopušta pristup sadržaju tek nakon što ste ga kupili. Pod tim nazivom se podrazumijeva bilo koja tehnologija koja sprječava pristup, preuzimanje i distribuiranje digitalnog sadržaja na način koji ne odgovara vlasniku koji je i pružio uslugu, odnosno proizvod.
Koriste ga i promiču digitalni divovi kao što su Amazon, AT&T, AOL, Apple, Google, BBC, Microsoft, Electronic Arts, Sony i Valve. Za razliku od ACTA-e, SOPA-e, PIPA- e i CISPA- e, cilj DRM tehnologije je kontrola korištenja vlasničkih sadržaja i privatnosti korisnika putem implementacije u HTML5 kod. Sloboda kretanja i razmjene sadržaja je opće pravo svakog korisnika Interneta i posljednja linija obrane. Tužna je vijest da je i to bojište probijeno.
Izvor: http://www.defectivebydesign.org/blog
Mitchell Baker, predsjednica Mozilla Foundationa, na službenom je blogu objavila vijest da je Mozilla konačno popustila pritiscima i odlučila implementirati DRM u HTML5. Prema njenim riječima, Mozilla se našla pred teškim izborom između kontrole vlasničkog sadržaja i želje korisnika za privatnošću. Zadaća svakog web preglednika je omogućiti dostupnost multimedijalnog sadržaja zaštićenog autorskim pravima radi udobnosti korisnika. Stoga je nužno popustiti pritisku jer u suprotnom takvi sadržaji više neće biti dostupni specifičnom pregledniku. Do sada je vlasnička kontrola bila neposredno prisutna putem Adobeovog Flasha i Microsoftovog Silverlighta. Nova generacija DRM-a rabi akronime poput EME (Encrypted Media Extensions) i CDM (Code Division Multiple Access) te se integrira izravno u HTML5 kod.
Izvor: http://www.defectivebydesign.org/blog
Kako objašnjava Baker, takva tehnologija je zatvorenog koda, što se izravno protivi Mozillinim načelima. Taj problem će se dijelom zaobići time što će korisnici moći sami odlučiti žele li gledati zaštićene sadržaje (DRM uključen) ili to ne žele (DRM isključen). Na ovaj način korisnicima više neće biti potreban vlasnički softver za pristup multimedijalnim sadržajima poput Flasha ili Silverlighta. Međutim, ovime je vlasnički softver postavljen u samo srce otvorenog koda, koji ga barem djelomično kontrolira. Isto tako, objavljeno je da Mozilla radi na alternativnim rješenjima koja bi trebala zadovoljiti sve strane u skladu s politikom otvorenog koda.
Baker nije precizirala kada možemo očekivati navedene promjene. Vjerojatno je da će se, nakon višemjesečnih testiranja u nightbuildu, pojaviti u jednom od narednih izdanja. Promjene će zahvatiti Firefoxove verzije za Windows, Mac i Linux, dok će Firefox OS biti izuzet. Thunderbird se ne spominje. Najvažniji partner u inovacijama na temelju dugotrajnog i bogatog iskustva u vlasničkom softveru te kontroli sadržaja i korisnika bit će Adobe.
Ovime se Firefox ravnopravno svrstao uz bok Internet Exploreru, Chromeu i Safariju. Jedna od odlika projekata zatvorenog koda i vlasničkog softvera svakako je i udaljavanje od temeljnih ideja na kojima su nastali, kao i od zajednice koja ih okružuje. Očito je da se Mozilla s godinama postupno odvajala od vlastite zajednice, dokaz čega su postupna tehnološka stagnacija i nametanje vlastite vizije razvoja. Novi Australis izgled, predstavljen u verziji 29, izazvao je burne reakcije digitalne javnosti. Prihvaćanje vlasničkog softvera radi kontrole korisnika predstavlja žalostan poraz slobodnog Interneta i odumiranje još jednog otvorenog projekta.
Izvori: blog.mozilla.org, hacks.mozilla.org
U tekstu je vidna dramatizacija. A zapravo stvari nisu tolko strašne.
S druge strane što se tiče Mozille, DRM i HTML5 tražili ste gledajte. Mozilla već duže vreme se vrti u krug, traži izlaz, traži novi pravac, ali polako gubi sebe.
A što se tiče HTML5 to je po meni projekat koji je postavljan na savršenoj ideji, ali sa užasnom realizacijom, sve ono što je nekad bio internet, direktno sa HTML5 pada u vodu, možda ne postoji Flash ali postoji mali milion drugih zatvorenih kodova koji se implementiraju u HTML5 da bi to čudo moglo da radi bez problema (a i dalje radi sa problemom).
Zlatko da li si imao slicnih problema na Kubuntu nekada? Naime, kada skinem neki .deb fajl, recimo google earth ili teamviewer i pokrenem instalaciju preko QApt Package Installera javi mi Error: Cannot satisfy dependecies uz dodatnu poruku da se taj program nalazi vec u software channel-u i da ga instaliram odatle! E sad nasao sam i komande za instalaciju preko terminala medjutim svaki put kad pokusam dodati repo i izvrsiti update javlja mi kao da chromium koci sve te aktivnosti. Chromium sam bio instalirao medjutim nije mi nikako radio kako treba, obrisao sam i od tada su krenuli problemi..hvala unaprijed
Dado, u offtopicu si.
Ajde to rjesavaj preko foruma. Tamo imas teme za pocetnike pa najprije prouci da li postoji vec tema sa problemom slicnom tvojem i da li je rijesen. A ako ne postoji otvori novu. Neko ce ti najvjerojatnije pomoci.
Znam da jesam, izvinjavam se, nego pokusavam uganjati Zlatka, obzirom da je aktivni korisnik Kubuntua pa da dobijem informaciju iz prve ruke..al ok odoh na forum
Zaista ne znam u čemu je problem. S takvim nečim se do sad nisam susretao. Ajde otvori temu na forumu
nije mi jasno zašto je firefox blokirao google chrome i sad nemogu da ponovo instaliram..
Ma dobro. DRM je tu i tu će i ostati.
Tragedija je samo što je ovim doveden još širem krugu korisnika i što su mu sad širom otvorena vrata na web.
….a dobro, znaci ocekujemo jos jedan fork….
nemam pojma o čemu govorite.
razmišljam ovako – postoje sadržaji koji su zaštićeni i tako se i pakuju, odnosno prodaju.
i postoje sadržaji koji su slobodni i dolaze do nas drugim formatima i paketima.
kog briga što oni drugi koriste drm, dr, mr ili šta-kaj-ća-god
zašto se stalno razgovara u terminima POBJEDE ili PORAZA ?
zašto ne možemo živjeti jedni uz druge i ZANEMARITI ono što ne želimo.
i naravno hvaliti i propagirati ono što volimo i što želimo
Problem je u tome sto je DRM dobio jos jedno snazno uporiste.
Kupi knjigu u knjizari. Tvoja je zauvijek. Posudi ju prijateljima, pokloni ju simpatiji. Nema problema.
Kupi e-knjigu. Isto kosta. Nije tvoja, posudio si ju od izdavaca. Probaj ju posuditi prijateljima. Ne ide. Pokloni ju nekom. Isto ne ide.
To ti je DRM. 😉
Iz tog razloga eknjige dijelim besplatno u epub i html obliku a ako netko želi donirati neka donira na http://www.charitywater.org/ ili napuštenoj dijeci.
Ja kupim pravu knjigu u knjižari. Jednu mjesečno, ponekad dvije. Taman toliko mogu i pročitati u tih mjesec dana.
E-knjige ne kupujem iako sam ih prije poprilično sakupio na Kindleu. Međutim, kad sam shvatio da niti jedna od tih knjiga nije moja i da ovisim o dobroj volji Amazona iako sam im dao svoje novce, zavrnuo sam pipu na tu stranu.
Vrijeme je da se ti distributeri digitalnog sadržaja malkice resetiraju i shvate u kojem vremenu žive. DRM ih sigurno neće zaštititi.
To mi dugo nije bilo jasno, na žalost, i sam sam kupio dosta knjiga preko Amazona. Danas, kad mi supruga koristi Prestigio e-reader, a ja mobitel i tablet i ne mogu knjige čitati u svom omiljenom FBreaderu, iako sam ih kupio, iako FBreader uredno čita mobi i slične formate koji podržavaju DRM… povezao sam dva i dva.
Riječ je o vrlo skupoj podvali – zapravo knjige ne kupuješ, nego vrlo skupo posuđuješ na neodređeno vrijeme.
Sve jasno, samo trenutno ne mogu priuštiti ništa bolje od ebooka. Sa vremenom, i za neke veće projekte, bude i tiskano ali po simboličnim cijenama da se samo troškovi tiskanja povrate.
Ma to je druga priča. Ako izdaješ svoje knjige i želiš ih dati što većem broju ljudi uz što povoljniju cijenu.
Samo na žalost, većina e-knjiga košta isto kao i one tiskane. Tako da nam još u cijenu uvale i troškove “tiskanja i distribucije”. A ljudi kupuju i još se hvale kako su e-knjige super stvar!
Velim, za ebook obično dajem epub ili html gratis a ako netko želi nek taj 1$ uplati u humantirane svrhe a za tiskanu mislim da nema potrebe preko 30kn tražiti.
Pitanje za vas kad ste spomenuli knjige. Kako je po vama najbolje zaštititi knjigu recimo romane, i ostale priče u biti to je samo primjer. Mislim pisacu baš nije u interesu kada se njegova knjiga proširila po internetu a on nije dobio ništa od svojeg rada. Mislim ono kod opensourcea se najviše zarađuje preko suporta kojeg pružate, recimo softwer je besplatan a podrška se naplačuje i tu podršku najčesto uzimaju firme. No kad je riječ o nečemu kao knjigakoju večina jednom pročitaju i više ju ne čitaju. Kako bi pisac mogao najbolje zaštitii svoje dijelo a da će od toga imati kruha. Ja mislim da je drm najbolje rješenje jer ne vidim ništa drugo.
Comercial Creative Commons ako misliš prodavati ili ako radiš besplatne knjige za koje želiš da budu dostupne svima onda GNU free documents license
Uzmimo za primjer Youtube: Flash je (jos uvijek) osnovni alat za njegovo pregledsavanje. Adobe je glavni provajder.
Zar nikad nisi naisao na neki sadrzaj kojeg nije moguce pregledavati zato sto si iz HR, tj. sadrzaj nije dostupan za taj dio svijeta? Morao si ostaviti svoje podatke da dokazes da si 18+? Nikad nisi vidio iritantne reklame ili sadrzaj kojeg nije moguce preuzeti, niti dijeliti? Do sada je to moguce donekle zaobici.
Procitaj jos jednom tko je glavni Mozillin partner u implementaciji DRM-a: upravo Adobe. Od sada takve ce zapreke postati mnogo cesce
I što sad koristiti… a da nije Tor?
Alternativa imas raznih. Prvo imas Debianov Iceweasel, koji je dostupan i sire, zatim manje poznate forkove Icecat, Pale Moon, WaterFox, Swift Fox (koji je ustvari stara verzija 3.6), zatim neki koji se vise ne razvijaju kao sto su Arora i Flock, potom Seamonkey.
Dalje imas razne Webkit, GTK, Qt bazirane browsere poput Midori, Dillo, Jumanji, Epiphany (dolazi s Gnome), Rekonq (kao i Konqueror, vise je onako za probe nego za svakodnevnu uporabu), onda imas i Operu, koja se proslavila na mobilnoj platformi iako mi se bas nije pokazala na racunalnoj platformi.
Trenutno je kod mene Iceweasel za pretrazivac, a umjesto Thunderbirda sam instalirao si Claws Mail.
Poprilično sam siguran da je @Yorkin pitao šta koristiti u slučajevima kada se neki sadržaj ne može gledati iz naše zemlje a da nije Tor.
Iskreno, za takve stvari koristim upravo Tor bundle. 🙂
Sorry, nisam ni gledao. Nisam nikad koristio Tor, a tema je o Mozilli pa sam po automatizmu odgovorio. Ali mozda nekom bude korisno kad bude citao komentare 🙂
Hola
Midori FTW!
Ljudi drš’te se Debiana i mirno spavajte…
I na njemu baziranog LMDE-a 😀
DRM wird in Firefox abschaltbar sein a sto se tice Debiana tamo je Iceweasel 😉 i nevjerujem da ce nato pristati Debian team. A sto se tice Ubuntu mislim da ce oni prvi pristati na to kao i uvjek – prodane duse.
LP b4sh
A ovisi. Sad im ode Đono a po njogovom pismu se vidi da nešto smrdi tamo. Izgleda da se raspada.
Mogu li da pitam u čemu je problem sa time što će FF da ima nešto što se može isključiti? Kapiram da se nekome ne sviđa DRM, ali niko nikoga ne bije po ušima da ga koristi. Neki sadržaj je DRM-ovan? Ne svia ti se? Glasaj novčanikom.
Nije u tome poenta. Firefox je nastao uz rad zajednice, ali u zadnje vrijeme gubi korak za ostalima što se inovacija tiče. Upravo stav zajednice je bitan. Bitno je ne popuštati, bitno je ne odustajati od ideje vodilje. Upravo ta ideja ga je krasila sve ovo vrijeme, te je tu njegova prednost.
Mitchell Baker, predsjednica Mozilla Foundationa, je zaboravila da kaze koliko love je dobila za ovakvu odluku. Korporacije ostvaruju svoje interese putem korupcije.