Patent-trol Uniloc tužio je Rackspace zbog kršenja patenta, tj. prodaje servera s predinstaliranim Linuxom, dok su RedHat tužili kao najvećega razvijatelja Linuxa zbog povrede njihova patenta – jednostavne matematike – u kernelu.
Ova kompanija ima dugu povijest tužba ovog tipa. Tužili su Microsoft, Apple, Motorolu, Yahoo i tako zaradili više od 388 milijuna dolara. No, izgleda da njihova sreća popušta te su samo prošli tjedan izgubili nekoliko desetaka parnica od kojih je možda najznačajnija ona protiv RedHata i Rackspacea. U srpnju 2012. Uniloc je podnio tužbu protiv Rackspacea zbog povrede njihova patenta na prodaju, održavanje, najam, uvoz, izvoz i uporabu servera s operacijskim sustavima temeljenim na Linux kernelu 2.6 ili novijim te njihovu upotrebu za izvođenje operacija s decimalnim zarezom. Predsjedavajući suda, Leonard Davis, izjavio je kako ovo ne može biti podložno patentu, točnije kako to ni nije izum, nego je dogovorna stvar oko zaokruživanja decimalnih brojeva.
Poražavajuće za Uniloc, kao i ostale patent-trolove, jest to što je ovakva presuda izrečena na sudu naklonjenom upravo njima od suca čija se povijest povezuje s patentnim ratovima. Naime, sudac Davis podržava američki i europski zakon o patentiranju, a njegov je sin odvjetnik patent-trolova u nekoliko slučajeva u Texasu i Londonu s najvećim trofejem od 368,2 milijuna dolara isplaćenih od Appla zbog kršenja patenata.
Ovaj je sporan patent Uniloc prijavio 1995, a odobren je četiri godine kasnije, dok patent vezan uz prodaju, uporabu, najam i održavanje Linux servera otkupljuju u siječnju 2012. od investitora James Brakefielda koji radi kao profesionalni svjedok za patent-trolove. Nažalost, ovo nije jedini i glavni patent kojim se Uniloc služi prilikom svojih tužba pa u daljnjim suđenjima ova presuda neće biti relevantna.
Tužena tvrtka, Rackspace, dugogodišnji je RedHatov partner te joj je RedHat financijski i pravno priskočio u pomoć. Tvrtka Rackspace poznata je po protivljenju softverskim patentima te podržavanju Richard Stallmana u njegovu stavu i borbi protiv američkoga i europskoga patentnog zakona. Ovakvo zaštitničko ponašanje nije neuobičajeno za RedHat koji uvijek nastoji maksimalno iskazati svoju ljubav i naklonost prema klijentima i zajednici s kojom i sami znaju imati nesuglasice.
Više možete pročitati u službenom RedHatovom priopćenju https://www.redhat.com/about/news/press … nt-victory
Nitko ne može patentirati jednostavnu matematiku ili kako je RedHat dobio rat protiv patent trolova,
10 Komentara
Dodaj svojMay the Open Source Force be with them for a long, long, time 😀
Zanimljivo, tata sudac, sin odvjetnik .. kaj oni nemaju Ured za sukob interesa? 🙂
Ma fina je to obitelj. Dobri su to ljudi.
Kakav sukob interesa? Gdje toga ima? 😉
Its amerika! d gretjtes kantro on d world! http://www.youtube.com/watch?v=4_I3tIjztj8
Land of the free, home of the brave! 😉
(A nije ni njima lako. Svašta se i tamo događa.)
Na žalost, Red Hat je tu izgubio financijska sredstva uložena u ovaj proces kao i vrijeme u kojem je taj proces trajao. Sasvim sigurno su se ta sredstva mogla i bolje iskoristiti.
Takvi procesi mogu trajati godinama i koštati stotine milijuna dolara tako da su mnoge tvrtke bankrotirale i propale prije završetka procesa. Patent trolovi računaju upravo na to da će se tvrtke izmoriti i odustati te pristati na nagodbu. Manje tvrtke niti nemaju izbora jer nemaju niti približno sredstava za takve maratonske procese.
U svakom slučaju, odvratne kreacije koje iskorištavaju ionako loš patentni sustav.
Istina, no nažalost takvo ponašanje ima dopušta američki i europski patentni zakon koj se nije previše izmjenjal od prvog velikog patentnog trola, Edisona.
“…radi kao profesionalni svjedok za patent-trolove…”
Gdje se i kako prijavljuje? Jel imaju natjecaje, jesu li EOE? Ja bi! I zivio na Bahamima.
Ako ovako nastave, možemo očekivati patent na sabiranje i oduzimanje. Onda za dijete u osnovnoj školi moraš posebno platiti licencu za učenje navedenog.
Ne smatraju se pronalascima, u smislu ovog zakona, naročito:
1) otkrića, naučne teorije i matematičke metode;
2) estetske kreacije;
3) planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih delatnosti, za igranje igara ili za obavljanje poslova;
4) programi računara;
5) prikazivanje informacija.