Zašto standardizirani Linux desktop neće nikada zaživjeti?
Mnoštvo korisnika, posebice novopridošlih te onih koji se ne snalaze ili pak ne mare za otvoreni kôd, često priča kako treba standardizirati desktop Linux – uvesti jedan paketni upravitelj, jedan tip paketa, jedan desktop, jedan određen način rada itd.
Mobile Raptorov bloger, Robin Lim, kaže korisnicima – slobodno zaboravite, to se neće dogoditi.
I zaista, Robin je u pravu. To se neće dogoditi i korisnici mogu slobodno zaboraviti na tu ideju.
Neki će reći kako je, da bi se standardizacija dogodila, potrebno izbaciti riječ Linux te distribucije nazivati samo vlastitim imenima, primjerice RedHat, Debian, Fedora, Maegia, OpenSuse i kako se već sve ne zovu.
No, takva nomenklatura dovela bi samo do većega zbunjivanja i definitivnog udaljavanja od standardizacije. Neki su već pokušali zanijekati Linux u imenu, a ako vas zanima zašto, tada vam preporučujem kolumnu Dietricha Schmitza, Linux advocates: http://www.linuxadvocates.com/2013/04/the-linux-inside-stigma.html.
Naime, stvar je u marketingu i profiliranju korisnika te ciljanju na korisnike s najvećom platežnom moći koji su ujedno tehnički neosviješteni; odnosno u tome da istim tim korisnicima tehničke specifikacije ne znače ništa osim slova i brojki na naljepnici, da nisu geekovi i da nisu tehnofili a opet da mogu izdvojiti bez problema 500 ili više dolara za ljepuškast uređaj. Takav je pristup tržištu istestirao, primijenio i usavršio Apple. Što i nije loš pristup s ciljanjem isključivo određenoga dijela tržišta, no ni on ne dovodi do standardizacije. Također, mnoštvo predlaže da treba ostaviti samo jednu distribuciju na životu i samo nju razvijati. Ovakav bi pristup bio pravo samoubojstvo i uništavanje prava i slobode korisnika. Tada to više nije slobodan i otvoren softver.
Realno gledano, možemo reći da svaka zajednica, u jednoj ili više razina, ima barem jednu bolnu točku koja kad se dotakne dovodi do krvarenja. Zajednica okupljena oko Linuxa po tom pitanju nije nikakva iznimka. Dapače, upravo zbog mnoštva distribucija ima više točaka gdje svatko vuče vodu na svoj mlin (barem se tako čini) i svaka je vođena nekom vrstom diktatora odnosno geeka na egotripu. I cijela zajednica funkcionira tako već više 20 godina.
To je također jedan od razloga nemogućnosti standardizacije. Opće je prihvaćeno mišljenje da je Linux operacijski sustav. Međutim, to je pogrešno. Linux je jedan i on je kernel. Termin Linux odnosi se na kernel, dok je operacijski sustav temeljen na Linux kernelu – distribucija. Osnovni dijelovi Linuxa jesu:
• kernel
• GNU-ovi paketi
• grafičko sučelje
• korisničke aplikacije
Svaka od ove četiri grane ima svoju specifičnu zadaću u sustavu.
Dakle, svaka je od distribucija operacijski sustav za sebe kojima je u principu zajednički samo kernel na kojem su temeljeni te poneki alati. Kao takve bi ih i korisnici trebali doživjeti i doživljavati. Svaki od ovih operacijskih sustava ulazi u tržišnu utrku za sebe, a nemaju svi ni istu namjeru i istu ciljanu publiku. Neki ciljaju upravo istu onu publiku koju već više 20 godina drži Apple, dok drugi ciljaju na poslovne korisnike, treći na poslužitelje. Četvrti na radne stanice, peti na uređaje posebne namjere… Nametanje standarda u ovakvim uvjetima ne može proći jednostavno iz razloga jer ovo sve nije jedan operacijski sustav, nego stotine njih koji imaju samo zajednički kernel i pokoji alat. Standardizacija bi u ovim okolnostima također oduzela slobodu. Nestala bi sloboda izbora i sloboda upotrebe.
U ovom kaosu vlada savršen red
Dakle, gledajte na Linux distribucije kao na ono što i jesu – kao na operacijske sustave. Standardizacija tu nema smisla. To je jednako kao i standardizacija između Unixa, Windowsa, OS-X-a, Arosa, QNX-a, Linuxa, BSD-a i Hurda. Tada svaka od tih platformi gubi svoj smisao i zapravo postaje nepotrebnom. Svaka od njih ima svoje određeno ciljano tržište na kojem upravo ona dominira. Činjenica: ne postoji superioran operacijski sustav. Svaki je superioran upravo u svom ekosustavu.
Tako je i kod operacijskih sustava temeljenih na Linuxu. Ne postoji superiorna distribucija i ne postoji loša distribucija. Svaka obavlja upravo najbolji posao u području za koje je rađena. Sve ostalo jest fanbojizam koji je ujedno i jedna od bolnih točaka zbog kojih se i krv prolijeva. No opet, upravo radi principa slobodnoga softvera i otvorenoga koda standardizacija postoji. Kôd rađen na jednoj distribuciji možete bez problema pokrenuti i na drugim distribucijama, tj. nije strogo vezan isključivo za jednu distribuciju.
Nadalje, neki priželjkuju standardizaciju korisničkog sučelja, odnosno okruženja i upravitelja prozora. S obzirom na to da korisničko sučelje možemo podijeliti na dva osnovna dijela – grafičko i znakovno, a grafičko je upravo ono vidljivo kod kojeg i dolazi do zavrzlama, to bi također uništilo slobodu odabira i upotrebe. Pogledajte, primjerice, operacijske sustave koje nazivamo Windowsima. Svi izgledaju identično i jednolično, a korisnici baš i nemaju neku veliku slobodu izbora, bilo da se radi o načinu rada desktopa, izmjeni izgleda, ili onog bitnog – kako će se njihovo računalo ponašati. Upravo ta sloboda i ta ogromna mogućnost odabira je i prednost svih otvorenih i slobodnih sustava, pa zašto ju onda ukidati? Princip – one to rule them all – jest loš. Ipak ovo nije Tolkienova knjiga Gospodar prstenova i nije priča o malenom Hobitu koji odlazi na putovanje popraćeno svom silom likova iz svijeta fantazije.
Danas imamo završen Linux sa širokom lepezom divnoga slobodnog i otvorenog softvera.
Imamo široku lepezu odabira. Svatko može naći baš ono što njemu treba i što zadovoljava njegove potrebe. Nebitno je li u pitanju nerd, geek, tehnofetišist, tehnofil ili pak krajnji korisnik. Za svakoga postoji odabir i svatko ima svoje mjesto, a najvažnije, svi su dobro došli i svi su ravnopravni. Toliko brige pa i ljubavi, toliko odabira i mogućnosti. U ovom ekosustavu sloboda je trijumfirala nad zatvorenošću i kontrolom. Sloboda koja je upravo i ključan pokretač iza svega.
Ta sloboda svima nam je dana.
Sloboda pokretanja programa u bilo koju svrhu.
Ograničavanje pokretanja slobodnoga softvera vremenski (“probna verzija traje 30 dana”, “licencija istječe 1. siječnja 2004.”), ograničavanje svrhe pokretanja (“dopušteno korištenje u nekomercijalne svrhe”, “zabranjeno rabiti u svrhu testiranja i usporedbe”) ili zemljopisno ograničavanje (“ovaj program nije dopušteno upotrebljavati u zemlji X”) čine program neslobodnim.
Sloboda proučavanja načina na koji program radi i njegova prilagođivanja svojim potrebama.
Ograničavanje uvida ili promjena programa zakonom ili praktično, poput obvezatne kupnje posebne licencije, potpisivanja ugovora o tajnosti ili – za programske jezike koji imaju više oblika ili načina prikaza – zabrane pristupa preferiranom načinu razumijevanja i uređivanja programa (izvornomu kodu), također čine program vlasničkim (“proprietary”, tj. neslobodnim). Bez slobode mijenjanja programa, ljudi su prepušteni na milost i nemilost jednog isporučitelja.
Sloboda redistribucije kopija kako bi se pomoglo bližnjemu
Softver može biti kopiran/distribuiran praktično besplatno. Ako vam nije dopušteno program dati osobi u potrebi, to čini program neslobodnim. Sam čin možete naplaćivati ako tako odlučite.
Sloboda poboljšavanja programa i objavljivanja vaših poboljšanja javnosti u korist cijele zajednice
Nisu svi jednako dobri programeri na svim poljima. Neki ljudi uopće ne znaju programirati. Ova sloboda dopušta onima koji nemaju vremena ili vještine potrebne za rješavanje nekog problema da neizravno iskoriste slobodu mijenjanja softvera. Ovo se može činiti i uz plaćanje.
Standardizacija bi narušila te slobode, a broj bi instalacija pao. No onda bi se ponovno dogodila čarolija otvorenoga koda. Forkovi bi se nanovo počeli rađati i preuzimati primat na tržištu izguravši standardizirane operacijske sustave sa scene.
Također, jedna od pritužbi koja uvijek vuče na standardizaciju je i jedinstvena vrsta paketa i jedinstven paketni upravitelj. Paketiranje je način na koji određena zajednica distribuira kôd te ga tako daje široj masi korisnika na upotrebu. Paketni upravitelj je glavna karika i odlika svake distribucije kroz koju se vidi pristup softveru i filozofija određene zajednice. Možda vam se ne sviđa jedna filozofija i pristup, no to ne znači da vam se neće svi dopasti. A opet, kako cijelo vrijeme govorimo o zajednicama koje su djelić jedne velike zajednice okupljene oko slobodnog i otvorenoga koda, tada vidimo da standardizirana vrsta paketa postoji. To je upravo sam kôd, kôd koji nam je dan na upotrebu, kôd koji možemo prilagoditi sebi i svojim potrebama, kôd kroz koji su nam u ruke dane i sve četiri slobode. Također postoji i standardizirani paketni upravitelj. To je instalator i deinstalator softvera. Ostalo su samo finese i načini na koje određene zajednice distribuiraju softver prema korisnicima kroz svoju filozofiju.
Sada kad je sam Linux na putu prema vrhuncu i dominaciji, u trenutku kad sve veći broj korisnika ima priliku okusiti čari slobode, ne smijemo si priuštiti da Linux desktop postane jednako zatvoreno desktop kao Windows ili Mac. Nebitno je tko koju distribuciju koristi, jer svatko od nas je individua za sebe, nemamo svi iste potrebe, ne obavljamo svi iste poslove i nemamo svi istu životnu filozofiju. Bitno je da svi koristimo slobodan i otvoren softver i da se držimo četiriju osnovnih sloboda danih nam u ruke upravo tim slobodnim i otvorenim softverom. Stoga, nemojte trošiti energiju i prolijevati krv na temi koja je distribucija bolja, koji je glazbeni izvođač bolji, koje je sučelje bolje. Jednako kao što je i standardizacija u ovome ekosustavu nemoguća, tako je i odgovor na ova pitanja nemoguć.
Linux desktop je kaos, no to je prividan kaos. U Linux desktopu zapravo vlada savršen sklad i zen.
Kaos je na tržištu koje je zasićeno i kaos je u korisnicima koji zapravo ne znaju što žele i koje su njihove potrebe. Uzmimo kao primjer bilo koju distribuciju s bilo kojim sučeljem. Vrijeme učenja traje od par minuta do par sati. No, činjenica je da sve radi. Linux kao platforma podržava najveći raspon hardvera. Nema platforme koja podržava veći raspon nego Linux. A opet, dovoljno je jednostavan da se i krajnji korisnik njime može koristiti; toliko stabilan i siguran da može upogoniti svaku radnu stanicu i svaki poslužitelj, ali opet dovoljno geeky da svaki geek nađe svoje zadovoljstvo u njemu. A sve to se postiglo upravo ignoriranjem standardizacije i otvaranjem.
Zbunjeni ostaju zbunjeni, radoznali postaju navikli, a inkvizitori postaju propovjednici. To nije kaos. To je način na koji funkcionira FLOSS. Dakle, ako želimo nešto standardizirati i mijenjati, onda to nije Linux već tržište, odnosno korisnici – mi sami. Mi kao korisnici moramo se promijeniti i postati svjesniji sebe samih i svojih potreba, odnosno odmaknuti se od marketinga. Promjene koje tražimo u nama su samima.
Bravo Lutherus, da sam emocionalno osjetljiviji natjerao bi mi suzu na oko .. ma ustvari možda i budeš 🙂
Preopširno.
Mada ne mogu da se složim s tobom da standardizirani linux desktop nikad neće zaživeti. On već sad živi i to punim plućima.
i sa onim filozofom blogerom (ne mogu da se složim).
vezano za blogera nisam mislio na Lutherusa nego na “Mobile Raptorov bloger, Robin Lim, kaže korisnicima – slobodno zaboravite, to se neće dogoditi.” . A Lutherusu svaka čast za tekst (ovo sam zaboravio da napišem, mada se to podrazumeva).
Ne morate se složiti sa autorom, ali meni je upravo pročitao misli. Luth, lijepo si to sročio i za razliku od Darija, pročitao sam ga dva puta (za sada) sa knedlom u grlu. 🙂
Ubuduće samo link na članak kad netko upita (šteta što je malo preopširan, iako odlično napisan i vrijedi pročitati do samog kraja). Napokon je netko objasnio i ovo… 5★.
Ovo je uvod u jedno od predavanja koja sljede uskoro po raznim konferencijama.
Nadam se da ćemo i mi “malo istočnije” imati prilike da čujemo neko od njih. 🙂
Inače, odličan tekst. Lično sam i sam imao prilike da povlačim slične argumente. Ali nije dalo neke rezultate. Naravno, novajlije nisu problem. Problem su ljudi koji ne mogu ili ne žele da shvate FLOSS. Ako neko ne ume da razlikuje “besplatno” i “slobodno”, ne može zaista reći da je shvatio poentu priče.
Pa ako me organizatori pozovu i ako budem u mogučnosti.
Trenutno radi raznih obveza i projekata nema ništa do 10 ili 11 mjeseca no zato se nadam da sljedeće ljeto bude bulje i otvorenije.
Odličan članak. Da se nadovežem, kad sam prije 10 godina došao u svijet GNU/Linux sustava (prebjeg sa Win XP) – postao sam razmažen. Ja želim i KDE i OpenBox i Mate i Cinnamon itd, želim i .deb i .rpm i želim buildati iz sourcea, želim mogučnost da brljam po kodu, želim da moje brljanje poboljša stvar i želim da moje brljanje totalno “smrda” moj sustav da slijedečih 10 dana moram surfat forumima i IRC kanalima dok ne vratim stvar u početno stanje. Računalo je “blesava” stvar. Njime možeš stvašta, ali nije najvažniuja stvar na svijetu, ali jedan od najboljih feelinga koje osiječam za vrijeme druženja sa računalkom jest kada mi netko donese kištru a ja imam slatke muke koju distru instalirati sa kojim sučeljem. Ako znaš koje “drvo” hoćeš, ako znaš kako želiš da tvoje “drvo” izgleda – onda se ne treba plašiti šume.
Pozdrav svim lunuxljupcima – za novu godinu nam želim dodatno prošrenje mogučnost izbora.
Hvala i doviđenja – sada idem raditi masivnu za/protiv listu jer mi je prijatelj donio laptop – iskreno – jako sam uzbuđen.
Kad čitam komentare o preopširnosti, sjetim se austrougarskog cara na premijeri Mozartove opere kad je izjavio da potonja ima previše nota 🙂
Mislim da je članak izuzetno kvalitetno i cjelovito napisan, pitko se čita. Onako kako bi jedan profesionalac novinar trebao pisati. Ima gramatičkih grešaka (piše se operativni, a ne operacijski, na navedem najčešću), ali ne utječu na kvalitetu članka. Čestitam autoru, ne samo na dobro napisanom članku, već i na pokazanoj izvrsnosti u poznavanju problematike. Odličan primjer analize i sinteze o slobodnom softveru (i otvorenom kodu), nisam već dugo potrošio pet minuta na ovako dobar članak o toj temi na hrvatskom jeziku.
Izbor riječi “operativni” odnosno “operacijski” u ovom kontekstu ovisi o tome čijem/kakvom tumačenju tih pojmova se autor priklanja. U praksi se oba koriste podjednako često, pa se u ovom slučaju ne radi o pogrešnoj upotrebi. A sve i da jest greška, nikako, ni u kojem svemiru ne može biti gramatička greška.
Gramatika =/= semantika.
Lijep pozdrav.
piše se ‘operacijski’.
operativni je više engleski termin ‘operating’ prilagođen hrvatskom jeziku.
http://www.fer.unizg.hr/predmet/os
tako je i na foi-u, ne mogu nać link.
ista priča je i sa ‘sustavi’ i ‘sistemi’.
Odlicno, pravo u centar..tacno onako kako jeste i kako treba biti..
članak 2gud, 10/10
Poz Lutherus,
eto, od nedavno komentiram skoro sve ovdje pa zasto ne i tvoj pristup iz ovog clanka. Do sada sam se vecinom slagao sa tvojim misljenjem i i dalje, elementarno moj dragi Watsone, to i dalje radim. Sada ipak, ostvarujem mogucnost slobode nacina razmisljanja koji nije u skladu sa tvojim a komentari to upravo dopustaju u najvecoj mogucoj mjeri tolerancije. Odgovori na komentare osvrta na komentar su trolovanje i uvijek vode u neke krive vode frustracija pa eto uzmi ovo kao mali disklejmer 😉
Sloboda je kaos. Zen je stanje uma neometano vanjskim utjecajima i spolutno suprotno ideji odabira kada je vec jednom donesen. Poklonici Zen filozofije su toliko iskljucivi da niti ne zele uvazavati daljnje mogucnosti ostavljajuci napredak uniformiran i jednostran.
O Linux desktopu – pokusavas naci opravdanje za trenutni svjetski poredak namecuci krivnju onima koji su odabrali da imaju svoje misljenje o svijetu oko njih. Koliko puta sam prisustvovao sastancima na visokim razinama gdje su upravo o takvim “filozofskim” pitanjima, kokos ili jaje u biti, argumenti iznoseni sa potpunom aploutnoscu.
Sam clanak i sama ideja je naravno jako bitna i na putu ka odabiru nacina prihvacanja stvari oko sebe. Zaboravljas (ili (namjerno) izostavljas, obje rijeci imaju istu svrhu i smisao u ovoj recenici) ipak, da sloboda i odabir su, u svojoj elementarnoj osnovi, dvije razlicite stvari. Dva pojma, svaki svojim nacinom doprinoseci trenutnom civilizacijskom uredjenju zapadnog svijeta, evoluiraju i dalje; jedan oko ideje slobode a drugi oko ideje odabira.
Sloboda JE kaos. Niti jedan odabir ne smije niti u jednom trenutku prevladati jer se to automatski pretvara u standardiziranost od koje tako prezires u osvrtu. Kvaka 22 pocinje i zavrsava upravo samim cinom odabira koje je dozivio najveci procvat upravo u 20 stoljecu. Posljedna stepenica (odabira, op.a) je trenutno izrazena rijecju demokracija.
“Sto vecina zeli je ono u cemu jesmo a da nas odabir postane nasa okolina moramo se angazirati u svojoj okolini te argumentima i zdravim razumom utjecati na nacin dozivljavanja svake pojedinke oko sebe.”
Dakle, usao si u biti u filozofsku raspravu stajuci na stranu odabira i tako se ulovio u paucinu kako si rekao samoljubaca ne ostavljajuci prostor poboljsanju svih vec samo odredjene grupe kojoj i sam pripadas (odabirom, naravno).
Niti kritiziram niti zelim postaviti kontra misljenje, tek analiziram ono sto si rekao (dobro, vise mozda kako nego sto si rekao). Argumenti u kaosu ne postoje kao ni u Zen pristupu. Sve je to kristalizacija i semantika jedne te iste stvari – odabira.
Kaos sam po sebi rusi bilo kakav poredak samim svojim postojanjem (Svemir kao takav) a kojega sama civilizacija namjerava pobijediti uredjenjem i standardima (tj. zadanim pravilima koja se krsiti nemogu/nesmiju po cijenu kazne a iz straha od vracanja u prvobitno stanje; entropija je tema za sebe pa necu povlaciti daljnje paralele)
Kao zakljucak osvrta na tvoje misljenje, ako je netko zbunjen to samo znaci da poredak nije jasan, nikako da netko ne zeli. Rijecima jednog dobrog frenda: “If it doesn’t work for the user, it doesn’t work than!”
Stoga, obzirom da se radi o Linux kernelu vs. odabira nacina koristenja istog, Live and let live a nikako Guns and Roses obrada, bi mogao poluciti vecu zainteresiranost ne-istomisljenjika. Sa trenutnim pristupom samo jos vise izoliras ne-aktivni populus a skupljas istomisljenike koji su ionako do sada potvrdno klimali glavama.
Eto toliko i bez zamjerke niti prihvacanja ovog osvrta na tvoj osvrt kao kritike tvoje osobe a jos manje karaktera 🙂
Logoreja je ozbiljna bolest brate … trkeljaš li ga trkeljaš, a niti si pošteno analizirao Luthov tekst, niti si shvatio o čemu on prića.
opsiran ali dobar clanak. apsolutno se slazem da standardizirani linux nece zaziviti, ne bi imalo smisla, ali se ne mogu sloziti u tome da je svaka distribucija operacijski sustav za sebe jer to stvarno nije. sve distribucije su linux OS, jer se baziraju na necem sto je jedinstveno i karakteristicno za sve distribucije a to je upravo njegov kernel. kazes “zajednicki im je samo kernel”. mislim da atribut “samo” nije bas prigodan (osim ako si ga iskoristio kako bi rekao jedan od preostalih cetiri dijelova Linux distibucija koje si nabrojao). zelim uputiti na to da je Linux u svom zacetku bio OS, dok ga ostali dodaci kao sto su GUI i korisnicke aplikacije cine jednostavnijim i upotrebljivijm za sire mase. Tako da je Linux i ostao bez tih dodataka i dalje bi bio OS, dok distribucija sa svim dijelovima osim kernela ne bi bila OS.
@americhanac
Sloboda se može činiti kaosom, ali ona je kaos samo onome tko ne zna što bi s njome. Ono što se mnogima čini kao kaos u Linux svijetu, zapravo je vrlo uređena organizacija s vrlo jasnim pravilima. Kad netko nije zadovoljan pojedinim rješenjem, ima tu slobodu odabrati drukčiji pristup problemu. To je najbolji standard koji Linux ima, čiju cijenu znaju svi, ali vrijednost samo rijetki. Dovoljno je reći da takvu količinu slobode kao što je ima Linux zajednica, nemaju ni najbolje demokracije na ovoj planeti (da ne uvrijedim nekog u svemiru 🙂 ).
Također, ono što puno ljudi ne shvaća je da široka prihvaćenost Linuxa na brzaka i unifikacija pomoću “windows način” standarda zapravo koristi samo korporacijama koje od njega zarađuju. Sam Linux će ostati svoj i postajati sve bolji samo ako ljudi od njega uče i prihvaćaju ga onakvim kakav jest – slobodan i u potpunosti prilagodljiv svakome, a ne samo meni ili određenoj grupi ljudi. Zar nam nisu dovoljni po jedan Apple i Windows? 🙂
Koristis floskule i retoriku. Nisam o tome pisao niti stavljao protuteze. Intiligentan razgovor nikako nije isljkuciv vec upravo suprotno – ukljuciv. Ukoliko je cilj ostvarivanje svjesnosti da se sve moze zamijeniti bez apsolutizma (deskot distra) nema niti svrhe siriti ideju jer ona sama sebe jede – ostavlja odaberite ovo umjesto onoga jer je zeleno ili tvrdo.
Sveobuhvatnost neke ideje poput FLOSS-a je postavljena na osnovi standarda unutar majnih balona vodjenih (u kaosu nema vodje!) samoljubnim pojedincima (unutar konteksta Lutherusovog osvrta!) jer im FLOSS to i dopusta.
Znaci, identicno ponasanje primjenjeno na drugu stvar, nista vise.
Da bi se konacno FLOSS utvrdio kao nacin misljenja (jer upravo to je ono sto bi trebao biti a ne sto trenutno jest) a ne odabira potrebne su korijenite promjene pojedinaca u prihvacanju okoline.
U isto vrijeme, kolicina vremena potrebna za nesto, u danasnjem svijetu je dragocjena i stoga, sa FLOSS razmisljanjem se vecinom bave studenti i vodje tih studenata.
Unificirani Linux desktop nikada nece zazivjeti zbog danasnjeg uredenja moderne civilizacije jer radije cu provesti popodne na utakmici sa sinom a ne sjedjeti pred racunalom.
Ukoliko usput mogu i poslati fotku direktno na FB sa telefona ili odtvitati najnovije dogadjaje sa prosvjeda je samo mogucnost usputne radnje koja me nece sprijeciti da radim ono zasto sam negdje i otisao.
Sve u svemu, fulao si poantu mog osvrta 😀
Kad si vec usao u “filozofsku” tematiku, sama rec haos ne znaci isto sto i nered, ili nesto bez smisla i poretka. Problem je sto narodi na balkanu nemaju pravi prevod za grcku rec haos u afirmativnom smislu, pa haos poistovecuju sa neredom. Haos je uistinu smisaon i iz njega nastaje kosmos tj. konkretna uredjenost.
Evo procitao sam svoje postove jos jednom i stvarno nevidim kako si mogao zakljuciti da je moj pristup Sloboda=kaos.
Sloboda je kaos jer ne podlijeze subjektivno zadanim normama ulaza i izlaza. Ako u necijem svijetu to znaci kaos onda razmisljanje ne spada u FLOSS ideju.
Unificiranost = identicnost, istosnost (jel ovo riječ?), jednojajcanoblizanacnost, standardiziranost, neka nova rijec koja opisuje stanje nerazlicitosti
A najbolje da tekst opće nije o kaosu i da je cijela rečenica parafrazirana i odnosi se na doživljaj čovjeka koj prvi puta vidi slobodan softver :facepalm
ma glupost ovo gore :
Kaos = nered naravno
kad stalno spominjete filozofiju onda budite dosledni, a nemojte meni pricati kako ne znam nista o slobodnom softveru. Svaka sloboda nosi odgovornost.
Hvala Vam na odličnom članku. Veliki pozdrav svima. 🙂
Zar ne postoji Linux Standard Base (po kojemu je naprimer RPM standard). Nisam developer niti programer ali zar nije istina da deb paketi jedne distre nisu isti kao paketi druge debitant Base distre? Zar nije malo neefikasno ako jedan paket treba za svaku distru posebno prepakovati? Nisam za standardizaciju u potpunosti al zar nije malo previše duplikovanog rada?
Inače sjajan tekst, mada nisam upoznao osobe koje žele standardizaciju na tom nivou, nekako mi deluje kao odgovor na pitanje koje niko nije postavio. No to je samo moje mišpaljenje?
Da postoje i većina deb paketa će raditi više manje ne svim debian baziranim operacijskim sustavima no tu ne pričamo o takvoj standardizaciji i standardu izrade rpm paketa već o želji novih korisnika da bude jedna vrsta paketa, jedan paketni manager, jedno desktop sučelje, ukratko o želji one to rule them all.
Inaće svaka distribucija ima svoju ekipu paketara koja radi pakete za nju, to ne rade developeri. Oni samo daju svoj kod zajednici dok kroz pristup paketima se zapravo i najbolje vidi razlika u filozofiji među pojedinim Linux baziranih operacijskih sustava, npr. Debian i OpenSuse ili Arch i Gentoo ili Ubuntu i Maegia tako da tu nema dupliranja posla već taj posao spada u domenu distribuiranja istog što je personalizirano svakoj zajednici dok softver rađen na jednome radi na drugome.
Luth, svaka ti dala – baš si ŠEF!!!!
Ovo je najbolji članak o Linuxu kojeg sam imao prilike pročitati.
Osim mnogostrukog uvlacenja autoru u usb, nisam primjetio da je netko obratio na pogrešnu logičku premisu.
Standardizacija != one system to rulz them all.
(Također, Sloboda nije obrnuto proporcionalna Kaosu, …but back to subject)
Dat ću samo jedan primjer kojih je dva, koji govore u prilog standardizacije.
RPM, DEB (+ostalo, nhf).
I svi sretni.
Tko je kad, o Lutheruse, rekao da treba imati JEDAN packet manager? Naprosto, treba biti standardiziran i da se vratimo primjerice na ono za što znaš da je problem:
Mint paketi vs Ubuntu.
Trebalo mi je dosta vremena da Mint njubijima objasnim da paze na to da je ono što instalirišu kompatibilno sa “tom” verzijom Ubuntua… vrlo za*ebana stvar za ljude pobjegle sa windoza.
objasniš im “rpm, deb i ostalo”, objasniš i386|x64, sve 5, i onda… koji mrtvi jubuntu???
P.S.
@Lutherus: Dobar tekst i odlično izabrana tema, regardless. Molio bih te da na predavanjima itd bar spomeneš
http://joeyh.name/code/alien/
(unatoč mogućem antagonizmu)
P.P.S
da, znam da postoje txz, pacman, pet itd standardi, i treba ih biti imho… nitko nije za jednoumnost/uniformnost/nemogućnost izbora itd.
Ja sam obratio paznju, pa sam zasut minusima.
Ma imas tajnog obozavatelja/icu. 😉
Ma znam … ja čak i kad napišem “A” meni osvanu dva minusa u startu 😀
Možda imaš takav plug-in instaliran u sofrveru kojim ideš na net 🙂
Neki dan sam citao clanka o djevojci u Srbiji (u ozbiljnim novinama) koja ima obrnutu tastaturu, ekran itd…uglavnom sve sto je potrebno za posao jer je jedna od malobrojnih slucajeva u svijetu koji imaju obrnutu sliku u glavi.Jednostavno cijeli svijet vidi naopacke. Mozda na portalu imamo nekog takvog pa on palac prema dole vidi kao palac prema gore
Eto, sad nisi ništa drugačiji od svih ostalih koji stalno dobivaju minuse. Eki dan ste grofa zasuli minusima na informativnom postu što baš i nije bilo lijepo. Čak dapaće, pojedinci svaki dan zasipaju mnoštvo komentara i tema minusima jer im valjda dosadno.
Standardizacija paketa podrazumjeva jedan zajednički paketni manager i zajednički tip paketa na svim distribucijama a time se gubi sloboda dok distribucije gube svoju osobnost i filozofiju. Nemojte mješati deb i rpm standard sa standartizacijom paketa i još manje tu gurati alien skriptu.
a evo ti plus, da popravimo stvar 🙂
Ja ne znam cemu sve ovo. Cemu rasprave o svemu ovome? Koga briga za standardizaciju, koga briga dal je ovo haos ili bilo sta. Koristim Linux, zivim u konzoli, ali zbog cega bi mene bilo briga da filozofiram o svim tim temama i da razmisljam o standardizaciji, slobodi sistema i slicno. Na Archu sam, sve uvek radi, ali znam da baratam i sa drugim distribucijama. Kao da je tesko instalirati specifican program iz izvornog koda ako ga neki packet manageri nemaju ili procitati man paket menadzera koji je standardan za neku distribuciju. Meni je trenutno Arch najlaksa i najorganizovanija distribucija, ali isto sto mogu da postignem na Archu postigao bih na nekoj drugoj distribuciji, doduse verovatno na neki tezi nacin. Ali i da je sve standardizovano ja ne bih mogao da guram custom DWM nego bih morao da se bakcem sa sarenim KDE i Gnometom.
I da, ja ne razumem zasto je vas briga da li Domagoj ili Djordje imaju instaliran Linux i da li je njima jasno kako sta funkcionise. Nek koristi ko sta hoce. Mogu da preporucim nekome nesto, ali da idem okolo i da ubedjujem ljude koji je operativni sistem najbolji ili koja distribucija ima najbolji paket menadzer je uzaludno. Nek koristi ko sta hoce i kome se sta svidja. Bolje da ste svi vi napisali neku zanimljivu komandu ili skriptu ili recenziju nekog programa da cujem i vidim nesto novo.
E hvala na ideji za sljedeći članka. Inaće poruka svima kojima se raspravlja oko kaosa
posjetite neki portal posveće fizici i matematici pa tamo do mile volje raspravljajte oko teroije kaosa.
hehe – gle Lut – nije bitno.
Razlika je u tome sto ti pod svaku cijenu trazis krivca za ljudski karakter konformizma.
Zbunjeni ostaju zbunjeni, radoznali postaju navikli, a inkvizitori postaju propovjednici. To nije kaos. To je način na koji funkcionira FLOSS.
Tocno. Kao i svaka ideja, utopisti (ja) i revolucionari (ti), svaki ima svoju viziju. Jedna je ukljuciva, druga iskljuciva. Ja osobno nedozivljavam FLOSS kao alternativu vec nacin razmisljanja koje se nemoze nametnuti vec sam dodjes do njega kad je vrijeme.
A osvrnuo sam se na tvoja razmisljanja obzirom da nisu samo lokalna vec ce biti iznesena u javnosti pa je namjera bila da promotris malo sto u stvari zelis postici iznesenim.
Elem, uvazio ili ne makar truncicu napisanog nije bitno.
Pa zapravo je bitno jer čupanjem za polovicu jedne izjave vadiš stvar iz konteksta.
“Kaos je na tržištu koje je zasićeno i kaos je u korisnicima koji zapravo ne znaju što žele i koje su njihove potrebe.”
Znaci ti se stvarno smatras pozvanim reci nekome da je glup, neznalica ili cak vise budala jer nezna sto zeli? Meni se ipak cini da je upravo suprotno, ljudi ne zele novu kucu jer zele graditi vec zato sto u njoj zele zivjeti. Neki su i spremni su platiti za kljuc u ruke. Sve ove paralele vode istoj stvari.
Recenica gore ih ne cini vrijednima unutar konteksta gorenavedene recenice obzirom da su, eto, blentavi i neuki pa ce ih se nauciti sto je zapravo stvarna vrijednost koja dolazi kao objavljenje sa podija.
Kao sto rekoh, nije ti niti najmanje bitno sto netko misli o tome kako prezentiras ideju oko u koju vjeruje i slaze se sa iznesenim sve do samozvanih zakljucaka koji vode ka netolerantnosti pa cak i fanatizmu jedne ideje.
Sve u svemu, suzdrzacu se onda od daljnjih komentara, trebao sam sam slusati sebe i ostati na disklejmeru 😉
Odakle uopće volja držati se trećine jedne rečenice u tekstu koj se prostire kroz 3 stane a4 formata? I onda još vađenje stvari iz konteksta. Em se držiš kaosa koj se spominje samo u jednoj rečenici, kreneš još tu jednu rečenisu navlačiti i vaditi van konteksta, napraviš cijelu raspravu oko kaosa usporedivši ga sa neredom da na kraju kreneš nekome u usta gurati neizrečeno. Not cool.
Nered nisam ja spomenuo 😀
On je prvi 😀
Da, tocno, “ulovio” sam se za recenice koje su agresivne, netoleratne i islkjucuju bilo koju vrstu dijaloga. To je i bila poanta, nije im mjesto u raspravi o stadnardizaciji a bogme niti bilo gdje drugsje u dnevnom zivotu.
Ako smatras da je to vadjenje iz konteksta onda i ja mogu koristiti rijeci koje ce sigurno uvrijediti veliki dio populacije skrivajuci se iza “nisam tako mislio vec unutar konteksta”.
Nema toga vise, svaka recenica je podjednako vazna i bitna u stvaranju generalne slike a ovih par ocito nisu uopce bile bitne vec su postavljene “ma ja to samo onako kazem, nemislim ja to”.
Znaci, k’o sto moj frend kaze, prodajes bureke 😉 Prema onome sto od tebe citam neizgleda tako no grijesiti je ljudski, ne?
Radije se dobro napit i pjevat karaoke, ima Pera pravo 😀
Ovako, kad budem pisal o kaosu u slobodnom i otvorenom softveru onda raspravljaj o kaosu koliko želiš
No ovdje nemoj članak vaditi van konteksta jer naglasak uopće nije ni na kaosu ni na neredu.
Niti se radi o toj tematici.
Lovljenjem na jednu rečenicu u kojoj se kaže kako netkome tko prvi puta vidi open source on može izgledati kao kaos daljnjim izvlačenjem neizrečenog iz nje uspjevaš cijeli članak vaditi iz konteksta a meni uporno guraš neizrečeno u usta.
istina je u očima promatrača.
svatko vidi ono što želi vidjeti.
standardizacija će se desiti – i već se dešava.
to što veliki igrači ne žele ulagati u marketing linuxa – negu u svoj vlastiti – to nije nikakav problem. ova stranica postoji upravo zato da mi volonterski odradimo taj dio posla.
Kad budem pisal o kaosu u slobodnom i otvorenom softveru onda diskutirajte o kaosu do mile volje. No dok to nije tema nemojte izvlačiti stvari iz konteksta.
Možda standardni desktop nema smisla, ali mislim da nebi bilo loše da su neke stvari standardizirane kao npr. “file open” dialog box u aplikacijama, odnosno trebao bi postojati nekakav standard na nivou API-ja. Sad svaka aplikacija ima drugačiji open / save dialog ovisno o library-u koji je programer koristio. Jednostavno te stvari bi trebalo rješavati na nivou operativnog sustava a i dalje bi imali slobodu jer bi mogli imnati različite desktop managere jedino bi unutar svakog imali neke stvari standardizirane.
Bravo majstore 😉
ovaj tekst me podsjetio na onu izreku “If it ain’t broke, don’t fix it”. na linuxu: “if it ain’t broke, break it, fix it, and make it better” xD
Ja sam ovo definiso kao da nemože linux napredovat ako nije u raznolikom izdanju, stvarno sam se umorio od ovog kilometar dugog članka 🙂
Ako ti je ovaj članak predug, onda si ga trebao čitati u nastavcima. Toliko zbilja vrijedi.