Otvoreni kod - jedan od prioriteta nove Vlade RH

[Suko]

a koju sam napokon počela uređivati

Jeee!
Ja sam već skoro zaboravio na to. Idem sad vidjeti pa završiti predgovor i napisati neki zaključak.

[nicky]

Ne moraš se žuriti

Send from my Nokia 3110 using two fingers

[Suko]

Pa i ja mislim da je bolje polako.
Knjiga će biti pravi hit kad ju izdamo negdje 2018. negdje u jesen.

[nicky]

Pa i ja mislim da je bolje polako.
Knjiga će biti pravi hit kad ju izdamo negdje 2018. negdje u jesen.

Ma budemo negdje u 2016

[Suko]

Taman u vrijeme kad nasa vlada prihvati otvoreni kod.

[shrike]

4ndy je naveo političke razloge koji su sa percepcije gledanja odozdo prema gore, no ja ću navesti neke druge i to dosta ozbiljne. Na linuxu u školama u ovom trenutku ne možemo razgovarati, osim kao izborni predmet za par entuzijasta. Ako ništa drugo, onda u najmanju ruku zato što udžbenici ne postoje. Svatko tko je ikada vodio neki iole ozbiljniji projekt sa netrivijalnim posljedicama i budžetom, zna da se ne može ići grlom u jagode. Na žalost, više manje jedina osoba koja radi na udžbeniku za srednje škole je Jasna Benčić i možda još 2 osobe, a to čak nije više ni zamišljeno da bude fizička knjiga. I nemojte ovo molim vas trivijalizirati, samo je na balkanu normalna ideja da možeš imati predmet bez adekvantih knjiga. Pokušaj da se uvede edukacija o nečemu bez knjiga bi završio fijaskom koji bi vjeorjatno bio prvi i zadnji čavao u lijesu linuxa u školstvu. Znam da volimo uzdizati naše školstvo u nebesa, ali je činjenica da je prosječno znanje đaka očajno (naglašavam prosječno, zato molim da mi ne dajte rezultate top ekipe na natjecanjima).
Linux koristi 1% populacije, dakle 99% ljudi ga nema i ne koristi. Djeca ta ni ne znaju sva engleski (većina ih ne zna). U toj situaciji bi ga bilo suludo uvesti kao obaveznim u školstvo. Dakle,

1.) Trebalo bi educirati nastavnike za što ne postoje ni začetci
2.) Trebalo bi imati knjige za edukcaiju u školstvu, po programu RH za koji postoji samo parcijalni volonterski začetak vođen od esenijalno jedne osobe
3.) Trebalo bi imati neku službeno podržanu distribuciju, te ju omogućiti za download na MZOŠ serverima
4.) Podrška za gornje tri točke.

I na kraju, netko treba i lobirati za to sve. Tko su uopće potencijalni kandidati za to? HULK, HrOpen i mi. Po pisanju HULK-a, tj. poštovanog g. Guština, on trenutno samu tu ideju smatra šalom (sjetimo se prvo aprilske šale), što u stvarnosti ostavlja zapravo nas i hrOpen. DAKLE, ako želimo linux tj FOSS u školstvu, onda fino treba prvo zavući rukave i napisati edukacijske materijale na hrvatskom jeziku, pa školskom programu. Onda možemo dalje. Sve ostalo je hiperkomično zahtijevanje/prenemaganje koje podsjeća na ono male djece kojoj nije jasno zašto ne može dragati divljeg geparda u ZOO.

[bertone]

Taman u vrijeme kad nasa vlada prihvati otvoreni kod.

Suko, napisala je 2016. ne 2116.

[Suko]

U pardon, promakla mi jedna brojka.
Onda smo u skroz dobroj poziciji s knjigom.

[bertone]

@shrike ne razumijem ovaj dio s poznavanjem engleskog ili želiš reći da za win ne moraš znati engleski?

[4ndY]

4ndy je naveo političke razloge koji su sa percepcije gledanja odozdo prema gore, no ja ću navesti neke druge i to dosta ozbiljne. Na linuxu u školama u ovom trenutku ne možemo razgovarati, osim kao izborni predmet za par entuzijasta. Ako ništa drugo, onda u najmanju ruku zato što udžbenici ne postoje. Svatko tko je ikada vodio neki iole ozbiljniji projekt sa netrivijalnim posljedicama i budžetom, zna da se ne može ići grlom u jagode. Na žalost, više manje jedina osoba koja radi na udžbeniku za srednje škole je Jasna Benčić i možda još 2 osobe, a to čak nije više ni zamišljeno da bude fizička knjiga. I nemojte ovo molim vas trivijalizirati, samo je na balkanu normalna ideja da možeš imati predmet bez adekvantih knjiga. Pokušaj da se uvede edukacija o nečemu bez knjiga bi završio fijaskom koji bi vjeorjatno bio prvi i zadnji čavao u lijesu linuxa u školstvu. Znam da volimo uzdizati naše školstvo u nebesa, ali je činjenica da je prosječno znanje đaka očajno (naglašavam prosječno, zato molim da mi ne dajte rezultae top ekipe na natjecanjima).
Linux koristi 1% populacije, dakle 99% ljudi ga nema i ne koristi. Djeca ta ni neznaj usva engleski (većina ih ne zna). U toj situaciji bi ga bilo suludo uvesti ga kao obaveznim u školstvo. Dakle,

Shrike, jel spomenuti autori primaju honorar za pisanje tog udžbenika od Vlade koja se zalaže za "otvoreni kod"? Ako ne, onda nemamo o čemu pričati... Pa nitko ne očekuje da će volonteri pisati udžbenike kako bi konkurirali MS-ovoj mašineriji koja mjesečno izda jednu knjigu o Windowsima, Officeu ili C#-u. To je isto čisto političko pitanje: da Vlada raspiše natječaj za pisanje udžbenika iz informatike koji su u skladu s strategijom o otvorenom kodu, već bi se 10 izdavača diljem zemlje javilo na natječaj i našli bi 30 autora koji bi to pisali punom parom. Prvi udžbenici bili bi gotovoi za 3 mjeseca, a kvalitetniji bi vjerojatno nicali unutar godine dana. Međutim, nema nikakve političke volje za to.

Kao što Microsoft financira autore svoje literature, tako Vlada može financirati ono što je u interesu njezine politike. Stoga, to uopće nije nikakav problem, a pisanje volonterski udžbenika u ovakvim uvjetima je... ha... šteta rada koji nije plaćen.