shrike je napisao/la:
MS office je brži. Kada radim u njemu ne trebam čekati 30 sekundi da se pokrene + manje zauzeće memorije.
Kod mene to i nije baš slučaj. Writer mi se pokreće točno 15 sec, dok word zna varirati od 5 do čak 30 sec (kao i sve na win).
shrike je napisao/la:
Osobna frustracija megalomanskim programima koji rade nešto jednostavno. Po meni bi Nero Burning ro mtrebao biti do 50 MB apsolutno maksimalno. No, na 4 jezgrenom kompu sa 4 GB rama on se starta 40 sekundi. To je po meni definicija katastrofe.
To se slažem. Nero je napisan katastrofalno loše. No to nije posljedica C++-a. Kako god okreneš, onaj dio koji je zaslužan za direktnu komunikaciju sa pržilicom je morao biti izveden u C-u, jer ni jedan drugi programski jezik (kolko ja znam) nema podršku za direktnu komunikaciju s hardverom.
shrike je napisao/la:
Postavlja se pitanje koliko je teško naučiti Javu? To je ono što mene muči. Da li ću ja učiti javu (a i sotali) još godinu dana ili će to trajati mnogo manje? Ako je java toliko jednsotavna, onda se lako sredi sve na javu samo mi treba dobra literatura. Bitno da kasnije ne zažalimo

Dakle, bitno pitanje: jel imaš koji zanimljivi PDF? Možemo i C++ koristiti onda. Valjda nije tolio različit od C-a.
Samu Javu i nije teško naučiti. Jako je slična C#-u (ako si ikad u njemu radio). Ovo ti je stranica tečaja kojeg trenutno polazim:
http://java.zemris.fer.hr/materials.jsp?lang=hr Tu imaš dobre prezentacije i zanimljive primjere. Inače, taj tečaj traje 1 semestar i prođe se sve od prvih koraka u javi, preko razvoja višedretvenih aplikacija, razvoja GUI aplikacija, razvoja aplikacija koje rade preko interneta (npr. za DZ je trebalo napraviti svoj vlastiti HTTP server

), te razvoja web aplikacija uporabom JSP-a i java servlets tehnologije (koja se pokazala čak bržom od PHP-a).
C++ je pak prošireni C. To znači da apsolutno sve naredbe koje imaš u C-u, imaš i u C++-u. Prednost C++-a je samo u tome što je objektno orjentirani, pa se kod može lakše organizirati u cjeline pa onda i razumjeti.
Konačno, ti želiš napraviti control panel za ubuntua. Kao što si rekao, on će pozivati GOTOVE naredbe ili sam slagati BASH skripte i imat će grafičko sučelje izvedeno u gtk2+-u. To znači da tvoj program zapravo neće u sebi imati nikakav poseban algoritam, nego će samo pozivati druge programe. Znači da ti brzina programskog jezika uopće nije bitna. Ovo možeš napisati i u pythonu i radit će jednako brzo kao da si pisao u C-u. Zašto? E pa zato jer ti ćeš ionako samo pozivati gotove funkcije gtk2+-a za crtanje sučelja (koje su već ionako napisane u C-u i full optimizirane za brzi rad i malu potrošnju memorije), i pozivat ćeš razne konzolne programe za konfiguraciju (tipa update-rc.d, itd.) koje je opet već netko drugi implementirao i optimizirao. U cijelom tom projektu nemaš nikakvih algoritama, osim možda neke obrade stringova, a obrada stringova je u pythonu smiješno lagana, dok C uopće nema stringove, nego se moraš s pointerima šetat po memoriji šta zna ubiti čovjeka u pojam. I ako sad misliš da je zbog obrade stringova C bolja solucija nego python, promisli ponovno - u C-u moraš sam implementirati obradu stringova, dok u pythonu implementacija već postoji, i to full izoptimizirana.
Ne znam zašto se "bojiš" "sporih" programskih jezika. To bi se trebao u slučaju da razvijaš neki algoritam. Npr. implementacija RSA enkripcijskog algoritma u javi, C-u, assembleru, i izvedba u FPGA ili direktno u CMOS tehnologiji se jaaaakoo razlikuje u brzini izvođenja. No za pozivanje gotovih funkcija ti je apsolutno svejedno da li ih zoveš iz C-a, pythona, jave ili nečeg drugog, jer će krajnja brzina izvođenja tvog programa ovisiti o brzini funkcija koje zoveš, a ne o brzini pozivanja istih.
http://www.micahcarrick.com/12-24-2007/ ... art-1.html
Ovo je jedan jako dobar tutorial za gtk2+ kojeg kanim proučiti nakon svih ispita. On se orjentira na sam gtk2+, a ne toliko na to da li funkcije gtk2+-a zoveš iz pythona ili iz C-a. Štoviše, primjeri su napisani u OBA jezika, tako da sam možeš ispitati razlike u brzini izvođenja.