VIDI časopis - prijedlozi za članke

[ReiKo]

Malo feedback-a vezanog za opensource rubriku u Vidi-u 158.:

Recenzija K3b-a
- kratica QT je obično kratica za QuickTime (Apple), a Qt je za Qt toolkit (samo sitnica )
- spominjanje CLI alata u tekst daje dojam da se K3b mora koristiti i kroz tu "kriptičnu" konzolu (mislim da za krajnje korisnike ta sitnica uopće nije bitna - tako većina programa u Linuxu funkcionira - iskorištava CLI alate)
- K3b podrška za druga sučelja? Ne kužim baš na što se misli tu... Podrška za Nautlius, Gtk?
- ono što treba je Qt4 verzija K3b-a (na kojoj se radi već neko vrijeme), jer ne bi trabali imati Qt3 aplikacije na KDE4.
Koji OS je najpopularniji?
- možda sitna napomena ispod tablice od kud ti podaci?
Info boxovi
- infoboxovi su malo nezgodni, pogotovo što se tiče "konfiguracije", "proizvođača", a nekad i nepotrebni "cijene"

- Interviewi su za svaku pohvalu

1. U vezi QT-a : Da, jasno mi je to ovo je sitnija greška s moje strane no to se događa najviše zbog toga pošto sam nekad doista "čvrsto" limitiran što se tiče slova po stranici pa moram koristiti kratice no računao sam na to da će korisnik znati kad mislim na QucikTime codec/player a kad na Qt toolkit itd.

Jako dobro si to uočio ! Hvala

2. Znam da nije bitna no opet se vraćamo na ono - neki novi korisnici nisu upoznati pa se mora sve istančati, ovo je dosta subjektivno i može se shvatiti na više načina no ja polazim od one - bolje naglasiti i reći nego da bude nekih nejasnoća

3. i 4. Malo nespretno izvedene specifikacije sa moje strane no mislilo se na izvođenje na GNOME i KDE sučelju prvenstveno . Problem je u tome što mnogo ljudi izvodi npr. K3b na GNOME okruženju i onda se pita kako to da izgleda "KDEasto", što je normalno jer je rađen uz pomož Qt GUI toolikta. Da, slažem se.

5. Tablica je s DistroWatcha, ja uvijek stavim jednu sliku s DistroWatcha u prilog no grafičar je ne stavlja. Mogu ga zamoliti da napiše da je izvor "DistroWatch".


6. Na ovo nemogu utjecati, posebno na cijenu pošto je to oduvijek tako... iako ni sam neznam zašto se stavlja "cijena" to je jednostavno tako od strane grafičara... mogu ih zamoliti da se to makne no nisam siguran dali će biti u mogućnosti specifično to za rubriku "prekrojiti".

No nije valjda da te ta cijena toliko smeta ?

Što sr tiče konfiguracije i proizvođča to su više manje "reda radi" nazivi, no moraš znati tko je developer ( tko je započeo open source projekt i tko ga sada održava) a i red je navesti neku optimalnu konfiguraciju za izvođenje iako je ona u većini slučajeva neka trivijalna.


Hvala , intervjua će još biti još jako puno, i to puno zanimljivijih i u ritmu na koji smo dosad navikli

[4ndY]

2. Znam da nije bitna no opet se vraćamo na ono - neki novi korisnici nisu upoznati pa se mora sve istančati, ovo je dosta subjektivno i može se shvatiti na više načina no ja polazim od one - bolje naglasiti i reći nego da bude nekih nejasnoća

Nisam mislio da općenito treba izbjegavati, nego je samo malo nejasna rečenica pa izgleda kao da korisnik mora nešto raditi prilikom prženja s CLI alatima, a ne mora... već sve ide na klik.
Moramo naglasiti kako se sam proces snimanja na medij izvodi kroz komandno-linijske alate cdrecord, cdrdao i growisofs, što ne predstavlja neki problem, no može izazvati negodovanje kod nekih korisnika.
No nije bitno. Zaboravi

3. i 4. Malo nespretno izvedene specifikacije sa moje strane no mislilo se na izvođenje na GNOME i KDE sučelju prvenstveno . Problem je u tome što mnogo ljudi izvodi npr. K3b na GNOME okruženju i onda se pita kako to da izgleda "KDEasto", što je normalno jer je rađen uz pomož Qt GUI toolikta. Da, slažem se.

Hehe, ako si na to mislio, onda je savršeno da u nekom od sljedećih brojeva spomeneš gtk-qt-engine ili analogno obrnuto, unutar System Settingsa KDE-a 4.

5. Tablica je s DistroWatcha, ja uvijek stavim jednu sliku s DistroWatcha u prilog no grafičar je ne stavlja. Mogu ga zamoliti da napiše da je izvor "DistroWatch".

Pretpostavljao sam. Hvala

No nije valjda da te ta cijena toliko smeta ?

Ne smeta zapravo, sve 5

Što sr tiče konfiguracije i proizvođča to su više manje "reda radi" nazivi, no moraš znati tko je developer ( tko je započeo open source projekt i tko ga sada održava) a i red je navesti neku optimalnu konfiguraciju za izvođenje iako je ona u većini slučajeva neka trivijalna.

Nisam mislio na konfiguraciju gdje se spominje u kontekstu, već, "dependencyje" navedene pod konfiguraciju, evo za primjer:
Minimalna konfiguracija: KDE 3.2,QT 3.2, cdrecord/mkisofs/dvd+rw-tools
Nisam siguran, ali mislim da se K3b stabilni ne može buildat pod Qt4 i sl. S jedne strane, to korisnicima početnicima ništa ne znači, jer ionako nemaju znanja da ga sami buildaju, a package manager će im dependencyje ionako sam skinuti. S druge strane, iskusniji korisnici će naći te podatke na Internetu u puno detaljnijem obliku.

Hvala , intervjua će još biti i još puno zanimljivijih

Jedva čekam

Ne smatraj sad ove komentare kao tešku kritiku, već samo kao feedback onog što mi je prošlo kroz glavu dok sam čitao retke...

[ReiKo]

Hehe, ako si na to mislio, onda je savršeno da u nekom od sljedećih brojeva spomeneš gtk-qt-engine ili analogno obrnuto, unutar System Settingsa KDE-a 4.

Svakako

Nisam mislio na konfiguraciju gdje se spominje u kontekstu, već, "dependencyje" navedene pod konfiguraciju, evo za primjer:
Minimalna konfiguracija: KDE 3.2,QT 3.2, cdrecord/mkisofs/dvd+rw-tools
Nisam siguran, ali mislim da se K3b stabilni ne može buildat pod Qt4 i sl. S jedne strane, to korisnicima početnicima ništa ne znači, jer ionako nemaju znanja da ga sami buildaju, a package manager će im dependencyje ionako sam skinuti. S druge strane, iskusniji korisnici će naći te podatke na Internetu u puno detaljnijem obliku.

Imaš pravo, mislim da ubuduće nebih uopće trebao stavljati dependecyje baš zbog razloga koje si ti naveo. Ne zato jer nisu točni nego je pomalo nepotrebno Hvala na ovome, power tip

Ne smatraj sad ove komentare kao tešku kritiku, već samo kao feedback onog što mi je prošlo kroz glavu dok sam čitao retke...

Ne smatram, kako sam već naveo - ako nastavimo ovako komunicirati, čeka nas svijetla i perspektivna budućnost. Nadam se da ću u budućnosti opravdati vaše povjerenje, volje imam, znanja imam, trudim se jako puno a vi imate dobre prijedloge.

Što može ići po krivu ?

EDIT : Riješena stvar u vezi izvora "Najpopularnijih Linux distribucija", odsada će se navoditi izvor.
Isto tako prosljedio sam vaše sugestije u vezi isprobavanja hardvera i njegovog ponašanja kod korištenja Linuxa od strane hardverskog tima.

[ReiKo]

Hej ekipa, što kažete na temu "Povijest Linuxa" u jednom od budućih brojeva?

Pregled kako je Linux nastao, kada i u kakvim uvjetima. Kakav je status uživao posljednjih 10 godina, kakav uživa danas i općenito o njegovoj primjeni u poslovnim i kućnim IT okruženjima? Demistifikacija pojmova veznih uz Linux i neke zanimljive no ne i svima poznate činjenice o njemu.

[retsam]

Hej ekipa, što kažete na temu "Povijest Linuxa" u jednom od budućih brojeva?

Pregled kako je Linux nastao, kada i u kakvim uvjetima. Kakav je status uživao posljednjih 10 godina, kakav uživa danas i općenito o njegovoj primjeni u poslovnim i kućnim IT okruženjima? Demistifikacija pojmova veznih uz Linux i neke zanimljive no ne i svima poznate činjenice o njemu.

Osobno mislim da ih to ne bi previše interesiralo(povijest) a to se i mnogo opširnije pa čak i na hrvatskom moze naći ne netu. Ja kao što sam već rekao išao bih meteodom demistifikacije, pa onda kad bi te članke završili išao bi u nešto naprednije. Vidim da koristiš LXDE(drago mi je da nisam jedini) pa bih onda nešto i o njemu da se ne vrtimo oko KDE,GNOME-a. Inaće meni pcman radi jednako dobro kao i nautilus i dolphin samo što je lakši tj. troši manje resursa i nije nakrcan svim isvačim. kava

P.S. Nadam se da nisam bio preoštar

[zole052]

Hej ekipa, što kažete na temu "Povijest Linuxa" u jednom od budućih brojeva?

Pregled kako je Linux nastao, kada i u kakvim uvjetima. Kakav je status uživao posljednjih 10 godina, kakav uživa danas i općenito o njegovoj primjeni u poslovnim i kućnim IT okruženjima? Demistifikacija pojmova veznih uz Linux i neke zanimljive no ne i svima poznate činjenice o njemu.

Zasto ne i tako prvih godinu dana dok se malo ne obrazuju citatelji vidija treba biti puno/vecina pocetnickih tema a ako netko pati za napradnim i tako moze naci svasta na netu
Po meni bi bio zanimljiv siroj publici jedan takav tesktic ono:
1. Nastanak linuxa
2. Razvoj linuxa
3. Sto je linux danas postigao

[Grof]

Nemam ništa protiv takve teme.

Ljude treba naučiti, no onda bi kao prethodnicu Linuxa svakako trebalo opisati razvojni put g. Stallmana

Ipak je on taj koji je sebi tražio kernel.... a i tako sve počiva na otvorenom sourceu.... dakle prvo od toga, pa na linux i eventualno ostalo (BSD...)

No, prilikom koncepcije ovog sadržaja ne treba ići previše u širinu, nego najosnovnije i najzanimljivije crtice onom običnom korisniku kojeg želimo malo i naučitit nećemu....

[ReiKo]

Nemam ništa protiv takve teme.

Ljude treba naučiti, no onda bi kao prethodnicu Linuxa svakako trebalo opisati razvojni put g. Stallmana

Ipak je on taj koji je sebi tražio kernel.... a i tako sve počiva na otvorenom sourceu.... dakle prvo od toga, pa na linux i eventualno ostalo (BSD...)

No, prilikom koncepcije ovog sadržaja ne treba ići previše u širinu, nego najosnovnije i najzanimljivije crtice onom običnom korisniku kojeg želimo malo i naučitit nećemu....

Slažem se, no ja kao urednik ove rubrike stalno forsiram da zajednica otvorenih sustava dobije što više mjesta tako da svi tekstovi koje čitate (pogledajte npr. recenziju operativnog sustava ili intervjue) budu što veći.

Glavna crta vodilja kojom se ja iskreno vodim je da vam dam što više sadržaja, naravno to nije ništa loše dapače no svakako uzimam u obzir da mi tekst bude razumljiv za početnike i da je zanimljiv.

Tekst može biti velik i opširan, ali netreba ići u širinu. Slažeš se priatelju ?

[Grof]

Glavna crta vodilja kojom se ja iskreno vodim je da vam dam što više sadržaja, naravno to nije ništa loše dapače no svakako uzimam u obzir da mi tekst bude razumljiv za početnike i da je zanimljiv.

Tekst može biti velik i opširan, ali netreba ići u širinu. Slažeš se priatelju ?

Dapače! Što više materijala o open sourceu dozvole u časopisu to smo sretniji!

Neki će reći, ah pa zašto toliko materijala o nečemu što se malo korsiti.
Pa baš zato, treba ljude nadahnuti da pogledaju i na drugu stranu. Kad se o nečemu piše konstantno i u dovoljnoj količini (a za FOSS količine ne nedostaje) ond to o čemu se piše očito i vrijedi!

[ReiKo]

Glavna crta vodilja kojom se ja iskreno vodim je da vam dam što više sadržaja, naravno to nije ništa loše dapače no svakako uzimam u obzir da mi tekst bude razumljiv za početnike i da je zanimljiv.

Tekst može biti velik i opširan, ali netreba ići u širinu. Slažeš se priatelju ?

Dapače! Što više materijala o open sourceu dozvole u časopisu to smo sretniji!

Neki će reći, ah pa zašto toliko materijala o nečemu što se malo korsiti.
Pa baš zato, treba ljude nadahnuti da pogledaju i na drugu stranu. Kad se o nečemu piše konstantno i u dovoljnoj količini (a za FOSS količine ne nedostaje) ond to o čemu se piše očito i vrijedi!

U sridu ! Baš tako, osim što će drugi ljudi pogledati onu drugu stranu koju su dosad poznavali kao "Strašni Linux iz druge dimenzije koji jede djecu" htio bih naglasiti da i nebih baš trebali, vi kao zajednica sebe i otvorene sustave smatrati tako slabo zastupljenimau IT-u.

Kroz razgovor s Jimom Zemlinom kojeg sam intervjuirao za "Open Source" rubriku, neki faktori ukazuju na rast korištenja otvorenih sustava i aplikacija otvorenih koda konstantno za više od 60% a prvenstveno se radi o utjecaju recesije i pokušaju uštede velikih i multinacionalnih firmi.

Tako da, što više sadržaja - to bolje. A ja ću se kao i dosad potruditi da to bude što je kvalitetnije moguće, što informativnije i zanimljivje. Vaš "posao" je konstantna obostrana komunikacija,sugestija i podrška !.

Keep strong