
Mnogima je poznata uzrečica : Ako nisi na Googleu , kao i da nisi na internetu !
Bez obzira da li je to točno ili ne, svakako pokazuje koliki utjecaj ima Google korporacija na internet
i općenito na IT industriju.
U proteklih nekoliko mjeseci su vidljivi trendovi koji bi mogli izmijeniti internet kakav danas poznajemo,
te unijeti promjene u načine komunikacije, oglašavanja, online kupnje te općenite komunikacije putem mobilnih telefona i raznih drugih komunikacijskih sprava i uređaja za surfanje internetom.
Jedna od mogućih naznaka za navedeno je pojava Google servisa Inbox. Na prvi pogled, Inbox će biti zamjena za Gmail servis , namijenjen razmjeni elektronske pošte. No dubljim uvidom u promjene koje Inbox donosi, moguće je uvidjeti u kojem smjeru Google želi preokrenuti tokove , vjerojatno ponukani željom za sve većom zaradom. Već u Gmail servisu su uvedene promjene koje su nam donijele odvojene spremnike za promotivne poruke, te poruke sa socijalnih mreža ili foruma. Kroz navedene spremnike je uslijedila integracija sa ostalim Google uslugama te posebito sa oglašivačkom industrijom. Tim činom, Gmail više nije bio samo servis za razmjenu elektronske pošte , već je potiho postao i googleov medij putem kojega su nam plasirane različite marketinške ponude i oglasi, u skladu sa podacima koje je Google prikupio o nama i našim surferskim navikama i zanimanjima. Kako od samog Gmaila baš i nije bilo neke zarade, Google sada ide korak dalje
i kroz Inbox servis će nam plasirati povećanu količinu informacija . Inbox će klasificirati vaše osobne podatke , adrese, brojeve telefona , online navike i interese, te vam u skladu sa time plasirati razne ponude i materijale.
To će biti radikalniji način posredovanja između komunikacije koju imate s drugim ljudima i tvrtkama koje za vas pružaju robe, usluge i sadržaje. Ova promjena ukida nešto što je korisnički kontrolirano, predvidljivo, jasno i linearno te preuzima kontrolu od korisnika, čineći tako njegov e-mail nepredvidljivim, nejasnim i nelinearnim.
Netreba ni sumnjati da će i ostale megakorporacije krenuti tim putem ukoliko Googleov expriment pokaže pozitivne rezultate.
Da ovakav internet ne donosi više očekivanu količinu zarade korporacijama, vidljiv je i na primjeru pokušaja oporezivanja internet prometa koji se ovih dana testira na nama susjednom Mađarskom tržištu. Ukoliko taj model zaživi, to će biti kraj interneta kakvog poznajemo, a koji je u službi slobodnog i brzog prenošenja informacija. Tim modelom bi se na mala vrata uvela neka vrsta kontroliranog i plaćenog tijeka informacija , makar to ne izgleda tako na prvi pogled.
Još jedna megakompanija poduzima korake koji donose nepredvidljive učinke na način komunikacije koje danas poznajemo. U pitanju je Apple , i njihov trend izbacivanja Sim-kartica iz upotrebe.
Dosad se pokazlo da Apple što nakani to i napravi. Sjetimo se njihovih igara i trendova:
kod modela tableta iPad Air 2 i iPad 3 mini, Apple je odlučio krenuti u napad na SIM tako što je uveo reprogramibilne SIM kartice koje se mogu prenositi od jednog mobilnog operatera do drugog, a korisnici mogu mijenjati mreže i cjenovne pakete i to samo kroz softversko rješenje. To je nazvano "Apple SIM".
U roku od godinu ili dvije možda nikada više nećete vidjeti SIM karticu u nekom Appleovom proizvodu. Nećete čak vidjeti niti utor za karticu. Pa onda 3FF - poznatija kao mikro-SIM kartica - koja je debitirala na izvornom iPadu 2010. 4FF, Tako i sa nano-SIM standardom koji koriste današnji iPadovi i iPhonei. Apple se prvi borio i pobijedio konzorcij drugih proizvođača mobitela koji su predlagali drugačiju nano-SIM karticu, a potom je predstavio novu karticu na tržištu tek tjedana dana kasnije s iPhoneom 5. Mobilni operateri i konkurentski proizvođači mobitela morali su hvatati korak s Apelom .
SIM kartica; za GSM klijente, je simbol slobode, način da mogu mijenjati telefone po želji, a Appleova novina ide u smjeru da operatera lakše promijenite nego telefon.
Možda i griješim, no ako ne griješim, onda su navedeni trendovi uvod u jedan novi način komunikacije i korištenja interneta na način koji kreiraju korporacije koje zasigurno nisu vođene nekim općim načelima dobrobiti.