Komercijalna Linux distribucija = potrebna ili ne?

[Grof]

Nitko od nas nema što pametno za reći na ovu temu jer smo zapravo svi svjesni ovog problema, ali si ga teško priznajemo.
BTW, vidio sam i eOS Lokija što radi, ali to ti je kad se svatko sprdne napraviti distru, eto tako tek da postoji.

Bez komercijalizacije samo će se povećavati i tako prevelika fragmentacija distri, developera, testera i od svega toga imamo ćumez daljnjih 20 godina. Što bi Dedoimedo rekao - pointless.

[Vl@do]

Nitko od nas nema što pametno za reći na ovu temu jer smo zapravo svi svjesni ovog problema, ali si ga teško priznajemo.

Istina

...imamo ćumez daljnjih 20 godina.

Čušpajz

[kepica]

pozdrav grofe ,

novopečeni sam linuxaš, tek od 2012.g (... ili tako nešto) i nemam problema s visokim očekivanjima koju ima 'stara garda' tako da moram iznijeti jedan sasvim suprotan pogled od tvoga.

linux ima velike šanse za pobijedu. koncepcija otvorenoga koda, razmjene informacija, uzajamnog pomaganja , sve to je preplavilo IT zajednicu i dominira internetom. portali poput askubuntu, stackoverflow sadrže kvalitetnije informacije od mnogih sveučilišnih centara iz prošlosti

eksplozija android uređaja, dostupnost emulatora i besplatnih razvojnih alata svake vrste je sadašnjost i budućnost IT svijeta. komercijalizacija pod palicom gugla ili nokije do malo prije, sve to je uspjeh linuxa

sad ću se zaustaviti , jer ću zvučati kao političar ( već se osjećam blesavo ) .

neprestano ovdje ponavljam - borite se protiv BESPLATNIH stvari, cijenite ljudski rad i tražite da bude plaćen ! poštivajte autorska prava drugih i uživajte u slobodi protoka znanja i informacija

linux će pobijediti na kraju ( jesam blesav, al ne mogu odolit he he )

[rudar]

Htio sam vidjeti što će administratori i moderatori napisati o @Grofovim razmišljanjima, jer se s obje strane radi o ljudima koji su dugo vezani i uz GNU/Linux i uz ovaj forum i koji su jako pridonijeli zajednici, riješivši puno problema i osmislivši mnogo dobrih i korisnih sadržaja.

Zanimalo me, kažem, njihovo mišljenje, jer me ovo što piše @Grof jako ražalostilo. Možda različito reagiramo na krizu srednjih godina, koja nas polako stiže, pa otuda ovako depresivni pogledi, ali zbog mladih koje moramo pridobiti za GNU/Linux nikako ne mogu prihvatiti da je stanje tako loše. A daroviti klinci i klinceze su svuda oko nas; i žele puno znati...

Prošlo je više godina otkako sam na jednom putovanju upoznao curu, grafičku dizajnericu, profesionalku koja je nakon diplome na Grafičkom fakultetu dobila posao u privatnoj tvrtki. Proveli smo igrom slučaja nekoliko sati zajedno, putujući u istom pravcu. U razgovoru smo ubrzo stigli do "naših" stvari i jako me obradovalo što je cura ne samo znala za Ubuntu, nego je i rado eksperimentirala s Gimpom.

Ipak, objasnila mi je da ga ne koristi profesionalno, nego koristi komercijalne programe kao Photoshop, Adobe, Illustrator, Indesign (pišem po sjećanju: bilo je to prije dosta vremena, a usto zbilja nisam stručnjak za grafiku i dizajn, ali razumjet ćete o čemu se radi). Navela je nekoliko pogodnosti komercijalnih programa u odnosu na Gimp i njemu slične (standardizirani sustav boja, međusobna povezanost programa unutar Adobovog paketa koja olakšava prijelaz iz jednoga u drugi), no poanta je bila da vlasnik tvrtke jednostavno ne želi dodatno plaćati djelatnike da bi se bolje osposobili za rad u Gimpu i srodnim programima iz svijeta otvorenog koda, nego će radije potrošiti stotinjak tisuća kuna za komercijalni program zatvorenog koda, koji je odmah iskoristiv.

Tu je bit: vlasnik privatne firme (ili vlada neke države, ovdje je to svejedno) radije će kupiti skupi program, koji će sigurno za par godina morati zamijeniti novim, nego uložiti novac u svoje ljude, da nauče stvarati kroz odgovarajući besplatni program otvorenog koda. Apsolutno nečiji težak rad treba biti nagrađen, ali puno je slučajeva kad stvaraoci nalaze zadovoljstvo u samom stvaranju i pomaganju drugima: svaki korisnik može po želji platiti za svaku distru koju instalira. Zašto ne? Međutim, to se ne očekuje.

Tvorci distri i pojedinačnih programa ne žive od tog novca; ljudi rade po vlastitoj želji i besplatno. Hoće li neka distra propasti zbog toga? Možda, neke su možda zato i propale; znam da je tvorac Solusa morao napustiti svoju prvotni projekt jer nije privukao sponzore. Ali, Debian gazi već gotovo četvrt stoljeća. Vrhunska distra (ponavljam staru priču: od Spaceshuttlea do Cerna, od škole do kućnog PC-a... Debian!). Nadalje, ovdje među nama puno je ljubitelja Archa (vjerujem, s pravom, iako mene samoga ne privlači), ne sumnjam da bi s puno argumenata opravdali da je baš Arch po svemu sjajan i da bi ga teška srca zamijenili nekom komercijalnom distrom.

Ja jesam mali miš, kako sam napisao u prvom postu predstavljajući se, potrebno mi je svega desetak aplikacija (čitaj, piši, multimedia, spoji digitalnu kameru i Kindle, igraj i treniraj šah, Skype, gledaj filmove, slušaj glazbu), ali gotovo svakodnevno provedem desetak sati pred monitorom i nikad nikakvih problema. Bog ih blagoslovio! Također, pitam se čemu toliko razočaranje lošim GNU/Linux desktopom? Mate kao DE već dugo je funkcionalan, stabilan, lijep; drugi će pohvaliti Xfce ili neki drugi DE.

Jest, za ovo što meni treba dovoljan je i MS Windows. Čemu filozofirati s GNU/Linuxom? Imao sam na drugim računalima redovne kontakte s MS Win 7. Legalno, ništa piratski. I dobra je sedmica: brza, pouzdana, nema više ni virusa, lijepo izgleda, s dovoljno memorije ne smrzava se. Ali, ako za sve što je meni potrebno u redovitom radu i u zabavi služi MS Win 7, onda će mi još bolje poslužiti GNU/Linux. S njime dobijam sve navedeno kao i uz MS Win, pa i još više: puno veći izbor programa, provjerenih, točno opisanih i lako dostupnih za instalaciju. Davno se govorilo kako GNU/Linux nije zamjena za MS Win. Zbilja nije zamjena: GNU/Linux je bolji nego MS Win.

Komercijalizacija nije nikakvo rješenje u smislu plaćanja nekog programa zatvorenog koda: nagradimo po želji (ali samo po želji, jer i sami tvorci distri i programa tako traže, bez obaveze) njihove tvorce. Ulažimo u ljude, ne u zatvoreni kod. A nama je zbilja potreban svatko: od moje klinceze grafičke dizajnerice, do pravoga znalca @Grofa.

[Grof]

linux ima velike šanse za pobijedu. koncepcija otvorenoga koda, razmjene informacija, uzajamnog pomaganja , sve to je preplavilo IT zajednicu i dominira internetom. portali poput askubuntu, stackoverflow sadrže kvalitetnije informacije od mnogih sveučilišnih centara iz prošlosti

eksplozija android uređaja, dostupnost emulatora i besplatnih razvojnih alata svake vrste je sadašnjost i budućnost IT svijeta. komercijalizacija pod palicom gugla ili nokije do malo prije, sve to je uspjeh linuxa

Koncepcija otvorenog koda nije dovoljna! Bez aplikacija koje korisnici koriste i trebaju da bi funkcionirali u današnjem poslovnom svijetu je ono jedino što Linux desktop(!) može gurnuti u mainstream (da, to JESU MS Office, Adobe, CAD alati, AAA igre, ne jedna, ne dvije nego gomila). OS sam po sebi je zapravo nebitan i korisnike baš briga koji OS vrte.
Android bi propao bez aplikacija, baš kao što je Windows Phone propao jer za njega nitko ne piše aplikacije.
Android NIJE Linux desktop, on je svoj, zapravo vlasnički OS s Linux kernelom, kao što cijela gomila uređaja radi pod Linux kernelom, a da to ni ne znamo niti nas je briga.

Kepica, koncept pomaganja i zajednice je sam po sebi OK, ali ako želiš Linux desktop koji će se koristiti masovno, a da bi ga mogao koristiti svrsishodno u cjelokupnom poslovnom svijetu, onda taj Linux mora biti okrenut isključivo korisnicima, bez hrpe developerskog prenemaganja i ponovnog "izmišljavanja kotača" koji se zabava za developere.
Kaj mi znači super šensi KDE Plasma 5 za koji developeri još uvijek tvrde da je u "heavy development". Hej?? Koja je onda svrha tog KDE-a? Da tražimo zakrpe po čitavom netu? Ne, meni ti se to više ne da. Dalo mi se je jedno vrijeme dok sam bio "friški", dok me je držao entuzijazam i ushit FLOSS-a, ali kad to postane "pointless" logički se pitam, a što će meni sve to, pa imam pametnijeg posla. Druga je stvar ako sam izabrao da mi je Linux OS posao ili hobby. No većina korisnika to neće izabrati jer im OS treba da vrte aplikacije i da s njima nešto korisno rade.

Gle, Linux desktop razvoju treba netko tko će lupiti šakom o stol i okrenuti distru isključivo korisnicima, a ne developerima i ne dozvoliti stalni reinventing koji i glavni generator novih bugova koji se i tako slabo ispravljaju. Pogotovo u dijelovima Linuxa koji su bez plaćenih developera.

linux će pobijediti na kraju ( jesam blesav, al ne mogu odolit he he )

[/quote]

Želim mu to iz sveg srca, ali na ovaj način kako se sada to radi - neće. Ostati će igračka za developere, zaljubljenike i FLOSS evanđeliste.

Zajednici bi bilo zapravo puno mudrije da sredi i modernizira LibreOffice i napravi ga pravim konkurentom MS Officeu, da se srede GIMP i Inkscape i ako treba naprave vlasničke verzije i time se udari na svim platformama (Win, OSX i Linux). Aplikacije su bitne! Od njih zapravo sve kreće.

Jednostavno je:

• Linux će vrtiti sve FLOSS aplikacije (nemojmo sada ovdje wine spominjati jer je to zapravo krpaona koja opet ovisi o volji zajednice. Vlasnički Crossover koji osobno plaćam već treću godinu nije mi baš ponudio neka rješenja za meni bitne aplikacije, tim više što ako koristite hardlock zaključane profesionalne aplikacije to ne radi ni pod Wineom)
• Windowsi će vrtiti sve FLOSS aplikacije i sve vlasničke aplikacije i po tome su logičniji izbor za nekoga tko želi podržati korištenje i razvoj FLOSS aplikacija, a imati mogućnost koristiti i vlasničke aplikacije tamo gdje treba.

I to vam je uglavnom sva filozofija, samo je meni trebalo 10 godina da shvatim pravi poredak kako bi stvari trebalo rješavati.

[Grof]

Jest, za ovo što meni treba dovoljan je i MS Windows. Čemu filozofirati s GNU/Linuxom? Imao sam na drugim računalima redovne kontakte s MS Win 7. Legalno, ništa piratski. I dobra je sedmica: brza, pouzdana, nema više ni virusa, lijepo izgleda, s dovoljno memorije ne smrzava se. Ali, ako za sve što je meni potrebno u redovitom radu i u zabavi služi MS Win 7, onda će mi još bolje poslužiti GNU/Linux. S njime dobijam sve navedeno kao i uz MS Win, pa i još više: puno veći izbor programa, provjerenih, točno opisanih i lako dostupnih za instalaciju. Davno se govorilo kako GNU/Linux nije zamjena za MS Win. Zbilja nije zamjena: GNU/Linux je bolji nego MS Win.

Komercijalizacija nije nikakvo rješenje u smislu plaćanja nekog programa zatvorenog koda: nagradimo po želji (ali samo po želji, jer i sami tvorci distri i programa tako traže, bez obaveze) njihove tvorce. Ulažimo u ljude, ne u zatvoreni kod. A nama je zbilja potreban svatko: od moje klinceze grafičke dizajnerice, do pravoga znalca @Grofa.

Ajd samo da se osvrnem na Debian. Debian živi na serverima! CentOS i Debian su prvenstveno serverske distre, a Linux na serverima ne postoji zbog sebe samog nego zbog Apache-a, PHP-a, nginxa i ostalih serverskih i web điđa. One su digle Linux u serverski svijet. I da u te distre se ulijeva novac iz velikih firmi jer je i njima bitno da serveri rade pod Linuxom sa svim điđama koje su od tog Linuxa na serveru bitnije.

Ovo da Linux radi bolje od Windowsa mi baš i nije jasno?? Kako to moj Linux Mint 17.3 KDE radi ajmo reći OK s time da sam svako toliko morao čupati wifi usb stick iz utora da bi se ovaj resetirao kada bi mi iz čistog mira pukla veza, a još gore LM 18.1 koji ne da je zadržao pucanje wifi-a nego je radio i DNS probleme zbog čega sam morao googlati i ručno iskjlučivati dnsmasq u network manageru jer, eto to im zapravo još ne radi. Hej?? Ako ne radi zašto već odavno nije zakomentirano u settinizima. Kako to da mi je u LM 18.1 regresija takva da mi BricsCAD odjednom radi takve artefakte u crtežu da doslovno ne mogu ništa nacrtati, a u LM 17.3 je to radilo. Kakvo je to onda korisničko iskustvo i kako to onda Linux radi bolje od Windowsa na kojima nemam tih problema??
Kako to na Linuxu imam veći izbor aplikacija? Sve bitne i kvalitetne FLOSS aplikacije koje i koristim u radu rade i na Windowsima i na Linuxu i na OSX-u. Ona hrpetina polu-aplikacija i bolje da ne radi jer sam se i toga nagledao.

Linux desktop treba komercijalnu iskoristivost kako bi se razvijao na ispravan način, a ne da svako toliko netko ponovno izmisli izmišljeno i ajd Jovo nanovo sav razvojin proces - bespotrebno.
Koliko god crnili Canonical, ali njegova je politika zapravo još najispravnija po pitanju korisničkog doživljaja, no i to će im biti uzalud ako na svoju platformu ne dovedu ono krucijalno - aplikacije.

Što se tiče slobode razmjene znanja i sourcea - stvari stoje, ali onda mora postojati Linux za one koji žele prčkati i Linux za one koji ga trebaju kao čisti OS, ali da je taj OS onda i stabilan, bez regresija i s dobrom organizacijom i odgovornošću developera, ato može biti jedino komercijalna distra. Ista stvar koju rade RedHat, Novell, ali u svijetu servera i drugog tipa korisnika.
Mi za sada nemamo takav OS, sve Linux distre su zapravo prčkaona. Ubuntu najmanje jer se od njega očekuje i komercijalizacija.
Dok god netko ne može garantirati stabilnost Linux distre i na takvu stabilnu distru dovući komercijalne aplikacije, nema vajde od šireg smisla takvog OS-a. Osima za učenje, proučavanje i razvoj, no takav je Linux onda namijenjen upravo za tih 2% populacije koja ga i sada koristi

[rudar]

Žao mi je, @Grof, ali ne slažem se s ovim što pišeš. Debian je stekao veliki ugled na serverima, ali to mu nije primarna uloga: to je samo dodatno učvrstilo njegov položaj. Ja ga ne koristim na serveru, kao što ga isključivo na serverima ne koristi ni NASA, niti CERN. A da ne budemo toliko ekskluzivni, sam Debian se nudi na puno drugih mjesta (Debian Edu i slični projekti; njegovi derivati odavno su prihvaćeni u javnim ustanovama, upravama pojedinih gradova ili čak u ministarstvima vlada pojedinih zemalja). Znači, dobro radi kao distra na običnom PC-u, za svakodnevnu uporabu.

Ne znam ni koje teškoće konkretno izaziva Mint. Imam na dva laptopa LM 17 i LM 18, sve radi, iako laptopi nisu posebne marke (Toshiba Satellite iz 2012. i Lenovo iz 2013. godine). Osobno me gnjavio Broadcom dok sam rabio Deb Testing, ali i to se dalo riješiti. Zbilja, zaboravio sam na probleme.

Istina je da svega dva ili tri posto korisnika rabi GNU/Linux na svojim PC-ima. Meni je žao što ih nema više, ali žao mi je zato što ova većina živi u neznanju i robuje nekim predrasudama. To je sve.

[JH-IM]

Da, Dedoimedo me zaista oduševio člancima jer upravo razbija tamo gdje nas najviše boli. U samu srž.

Sama činjenica da neke distre rade dobro, a neke ne na nekom računalu je opet - glavna bit problema i dobro oslikava kako stvari ne stoje dobro po korisničko iskustvo. Ako Linux i distre postoje da bi sebi bile svrha i veselile Linux-amatere (što naravno samo po sebi nije loše), onda je promašio "ceo fudbal" jer Linux na serverima ne služi a bi se sistemci igali u slobodno vrijeme s config datotekama, niti postoji na routerima da bi zauzeo njihov firmware nego ima točno određenu svrhu. Ako Linux desktop distra nije isključivo okrenuta korisnicima, nego je nekakav testbed developerima kako profićima tako i amaterima i služi da bi se je po ne znam koji put testiralo na ovakvoj ili onakvoj konfiguraciji, čemu je onda korisnička svrha takvog trua i takve distre??
Ako je glavni argument bilo koga zaduženog za neku distru "Ako ti smeta - nemoj korsititi" čemu onda takva distra x1000 uopće postoji?
Iz članka u članak vidim da je Dedoimedo izuzetno postao frustriran ovakvim stanjem i u tim tekstovima pronašao sam sebe odmah nakon instalacije LM-a 18.1 koji radi ofrlj i to prilično ofrlj.

Ovo je u biti srž svega, Linux radi odlično na serverima, superračunalima i embedded uređajima, ali desktop, koliko god da je jako jako napredovao u odnosu na prošlost, je i dalje hit and miss, ovisno o distribuciji, kernelu i hardveru može biti problema, nisu to više tako veliki problemi kao nekada, ali dovoljni su i mali problemi kakve je Grof opisao da korisnik bude frustriran da i nakon 25 g se još mučimo sa takvima stvarima, Wi-Fi i TV kartice su tu najčešći problem, ponekad i printeri od nekih proizvođača.

Nestabilnost mnogih aplikacija iz repositoryja svih distribucija je priča za sebe i tu se najviše vidi razlika u kvaliteti hobističkih aplikacija i onih koje razvijaju plaćeni developeri od velikih kompanija. Ima odličnih open source aplikacija koje mogu konkurirati onim plaćenim sa Windowsa i OSXa, ali i gomile zapravo smeća koje malo radi malo ne.

Crashevi takvih aplikacija su prečesta stvar da bi ih se moglo ozbiljno uzeti u obzir, nekompatibilnost unazad i unaprijed tih aplikacija je također priča za sebe i veliki limit Linuxa u odnosu na Windowse gdje na Windowsima 10 još rade programi sa Windowsa 95 pa i DOS programi, ako ne nativno onda pod emulacijom. Tek bi trebali flatpakovi i snapovi riješiti dobrim dijelom taj problem, ali u 2017 godini Linux još radi na tome Linux je u nekim stvarima jako fleksibilan, ali je u nekim jako rigidan i teži za development nego Windowsi. Na desktop iskustvu na Linuxu treba još jako puno poraditi, novi display serveri i formati aplikacija su tek prvi važan korak prema tome.

[Grof]

Žao mi je, @Grof, ali ne slažem se s ovim što pišeš. Debian je stekao veliki ugled na serverima...

Ne moraš se složiti samnom jer ovo niti ne pišem da bih nekoga u nešto uvjeravao. Samo iznosim argumente koji baš ne idu u čast Linux desktopu.
Moji tekstovi ovdje usmjereni su na dva osnovna problema od kojih boluje Linux desktop:
1. Nemogućnost pokretanja vlasničkih aplikacija na njemu kada je to potrebno, a kad tad je potrebno.
2. Neorganiziranost zajednica po pitanju konzistentnog razvoja distri usmjerenih isključivo na korisničko iskustvo.

Ad 1.) Kako mogu nekoga uvjeriti u kvalitetu Linuxa i onda mu za nekoliko dana reći "Čuj, a to ti na Linuxu ne radi, znaš. Daj koristi radije ovo ili ono. To nije pristup kojeg će željeti velika većina korisnika desktop računala.
Ako okrenemo priču naopačke i kažemo, čuj ako ćeš koristiti vlasničke Windowse od ove "zle" kompanije (na kraju ispada da su sve kompanije koje stvaraju novac i plaćaju developere - "zle"), onda će ti raditi ovo što želiš + sve bitne FLOSS aplikacije koje možeš koristiti i na Linuxu. I tko je sada u prednosti po pitanju korisničkog iskustva?

Ad 2.) Uzmimo ovakav primjer iz mog pomalo developerskog života na Fedori. Zamisli da je jedna firmica koja radi nekakve videe s vjenčanja odlučila koristiti Fedoru i Kdenlive kojeg je za tu Fedoru paketirao Žarko Pintar - amaterski packager tog programa ana Fedori. I fino oni to instaliraju na svojih 5 računala i rade na tome i sretni jer nisu trebali platiti skupi Adobe alat. No, nakon godinu dana volonterskom packageru Žarku se sprdnulo da mu se više ne da paketirati Kdenlive za Fedoru, a eto niti se novi maintainer nije pronašao i ode Kdenlive s Fedore. Firmica radi još neko vrijeme na tom Kdenliveu, no treba osvježiti Fedoru nakon godinu, dvije, tri. I što sad? Nakon upgradea Fedore nestao je Kdenlive. Muko moja, pa naš posao je sada doveden u pitanje jer nema više osnovnog alata kojeg je održavala FLOSS zajednica. Utjeha toj firmi će biti "Hah, tako je to u FLOSS-u??". Nekakva odgovornost morala bi postajati u našem svijetu koji bi po pitanju Linux desktopa trebao biti okrenut korisničkom iskustvu i to isključivo tome. Meni ovo daje signal da Linux desktop još uvijek nije zapravo spreman zauzeti neko značajno mjesto u korisničkom svijetu, a priznajmo si da svi mi upravo to priželjkujemo. (barem sa ja bio tu aktivan upravo iz tih razloga)
I koliko god se recimo Linux Mint zajednica trudila složiti distru za opće korisnike, toliko je u nemogućnosti zbog ostatka sustava o kojem i sama ovisi. Kužiš? Zato je Canonical složio SVOJ Mir i SVOJ Unity, jer iza toga žele i stajati i ne dozvoliti da im se neke developerske želje umiješaju u ono korisničko iskustvo iza kojeg žele odgovorno stajati. Zato je Canonical jedini na pravom putu da to i ostvari, jer je usmjerio Ubnutu isključivo prema svojim korisnicima, a ne željama developera da opet prčkaju po nečemu i izmišljaju toplu vodu jer im se sprdnulo. Međutim Canonical je tek na tom putu i moram priznati da je po meni još ostalo dosta kilometara prije nego li ga ostvari, ali bar ide u dobrom smjeru. Dobro je što je Canonical firma i ulaže u developere i razvoj, a nema pretenzije da zatvori repositorye za druge, pa od njegovog plaćenog rada na Ubuntuu mogu i drugi sklapati svoje koliko-toliko stabilne distre. Zato Canonical toliko inzistira na Snapovima, po meni jednoj od najboljih stvari koje su se Linux desktopu desile unatrag svih tih 25 godina. Ali zašto je toliko trebalo vremena?

Ne znam ni koje teškoće konkretno izaziva Mint. Imam na dva laptopa LM 17 i LM 18, sve radi, iako laptopi nisu posebne marke (Toshiba Satellite iz 2012. i Lenovo iz 2013. godine). Osobno me gnjavio Broadcom dok sam rabio Deb Testing, ali i to se dalo riješiti. Zbilja, zaboravio sam na probleme.

Ako želiš nekome ponuditi Linux kao bolji OS od Windowsa, onda se nikada ne smije desiti "gnjavio me Broadcom". Mantra da je Linux bolji od Windowsa vrijedila je negdje do dolaska Windowsa 7, no ruku na srce teško mi je sada reći da su Windowsi 10 lošiji sustav od Linux desktop distre, jer za to uopće nemam argumenata koji bi bili opravdani korisniku desktop ili laptop računala. Radim svakodnevno na oba sustava i dobro znam o čemu govorim.

Istina je da svega dva ili tri posto korisnika rabi GNU/Linux na svojim PC-ima. Meni je žao što ih nema više, ali žao mi je zato što ova većina živi u neznanju i robuje nekim predrasudama. To je sve.

U kojem to ne znanju robuje većina i o kojim je točno predrasudama riječ? Ajmo ih ovdje definirati, da i taj mit više razbijemo.

Ako je to priča o otvorenosti i zatvorenosti nekog sustava, onda je potpuno bespredmetna korisnicima računala, jer korisnici računala žele da im računalo nešto korisno radi, a fućka im se koji će im to OS odvrtiti. I treba im se živo fućkati!

Evo, možda je dobar trenutak da i sami sebi definiramo dvije stvari:

1. Koja je vama svrha operativnog sustava (nebitno kojeg)?
2. Kako bi vi definirali dobar operativni sustav? (bez mambo-đambo priče o otvorenosti, to je u ovom trenutku potpuno nebitno)


Evo, krenuti ću prvi:

1. Isključiva svrha OS-a je da pokreće aplikacije koje korisniku trebaju za izvršenje određene zadaće (nebitno koje)
2. Dobar OS je onaj kojeg korisnik neće ni osjetiti da postoji. Dakle, stabilan, da pokreće sve korisniku potrebne aplikacije, da korisniku nudi razne načine pri radu s aplikacijama i datotekama koje korisniku olakšavaju zadaću koju izvršava u nekoj aplikaciji. Definitivno da ne gnjavi korisnika novim problemima nakon njegove nadogradnje! (I gdje je tu Linux desktop u odnosu na Windowse 10)?

Ako vi koristite OS zato da se njime igrate i hvalite okolo kako radite na Linuxu jer je otvoren, onda se izgubili bit i svrhu postojanja baš tog OS-a, jer OS onim 98% korisnika ne postoji zbog te namjene koja je vama važna.

I sada, tko kome robuje? Na kraju ispada da ja i moje vrijeme robujemo Linuxu jer stalno moram po njemu nešto prčkati. Svaki puta kada se ovaj malo nadogradi.

Ako se ovaj portal zove "Linux za sve" Tko su onda ti "svi"? Linux je ipak još uvijek, nažalost za onu manjinu power usera koji si ga znaju sami održavati ako to žele i za to imaju vremena. Nije za opće korištenje i za "sve".

I ne, ne možeš onda Debian stable usporediti s Win 10, nego s WIn XP, jer je taj Debian ostao u nekoj prošlosti koja korisnicima smeta, a smeta im jer na njemu ne mogu pokrenuti najnovije verzije svojih omiljenih FLOSS aplikacija. Moći će nakon što i Debian uvede Snaps, ali to je već neka nepredvidiva budućnost.

No, kad sam već dotakao Snapsa. I ovdje se ponavlja beskorisna priča, pa se zajednica ne želi ujediniti oko Snapsa, nego se mora izmisliti i još poneka topla voda, pa osim snapsa imamo i Flatpak. Ma super, ajmo sada još pokoji sustav izmisliti i onda još fragmentirati zajednicu i manpower. Opet - pointless. Bugovi na kvadrat.

[Grof]

Ovo je u biti srž svega, Linux radi odlično na serverima, superračunalima i embedded uređajima, ali desktop, koliko god da je jako jako napredovao u odnosu na prošlost, je i dalje hit and miss, ovisno o distribuciji, kernelu i hardveru može biti problema, nisu to više tako veliki problemi kao nekada, ali dovoljni su i mali problemi kakve je Grof opisao da korisnik bude frustriran da i nakon 25 g se još mučimo sa takvima stvarima, Wi-Fi i TV kartice su tu najčešći problem, ponekad i printeri od nekih proizvođača.

Tako je.

Zapravo priča oko širenja Linuxa na korisničkom nivou je okrenuta naglavačke, krivo. Cijela strategija "Linux za sve" koncepta je potpuno pogrešna i kao takva nikada neće uroditi plodom.

Ispravni i jedini po meni funkcionalni put do korisničkog računala treba pokrenuti po ovom slijedu:

Forsiranje otvorenih formata -> korištenje otvorenih aplikacija -> korištenje otvorenog OS-a

Dakle, Linux je tek na kraju tog lanca, a ne na početku kako mi sugeriramo. Ja više ne vjerujem ovaj koncept "preokreta" korisnika na "bijelu stranu", jer je nefunkcionalan.

Korisnika i to u većini, jer treba kritična masa, treba prvo naviknuti da sve sprema u ODF formate, a tamo gdje nema ODF formata treba ih napraviti i standardizirati. Problem je već tu u tome što bi za to trebala postajati neka krovna organizacija koja će to propisati kao direktivu svim državama. Treba kompanije jednostavno prisiliti da otvore svoje sadašnje formate ili izmisle nove formate koji će biti jednako funkcionalni kao i njihovi dosadašnji zatvoreni formati. Jer glavni je problem u formatu zapisa nečijeg znanja i rada.
Iako je PDF koliko znam zatvoren, ipak je toliko dobro dokumentiran da se odlično prikazuje na svim mogućim platformama (iako i tu ima problema kod njegovih formi za upis u PDF)
Nakon što imate korištenje ODF formata u većini, korisnici mogu raditi u aplikacijama u kojima žele, a onda si mogu i odabrati OS koji žele. Obrnuto neće ići.

I sada dolazimo do onog krucijalnog: Trošimo silnu energiju na potpuno krivi način.
HULK je također po tome promašena udruga. HROpen ima smisla i ta bi udruga treba prvenstveno inzistirati na državnom i međudržavnom nivou o obaveznom uvođenju otvorenih formata prvo u sve državne institucije i obrazovni sustav. I samo po tome derati jedno 5-6 godina minimalno. No, nažalost ja nigdje ne vidim nikakvu takvu djelatnost HROpena. Zapravo ispada da su i HROpen i HULK sami sebi svrha. LZS je kao portal i forum je više okupljalište Linux hobista, bez prave snage da nešto učini na širem polju (za to bi trebao imati pravni značaj, odnosno postati udruga)

Zamislite, dobiti obavezu da svi moraju zapisivati u ODT ili ODS ili SVG je enormno puno. To je toliko veliko da se može nazvati i pravom pobjedom. Sve drugo do tada je zapravo bespredmetno.

A to što taj ODT iz MS Worda neće dobro pročitati Libre Office, je onda problem Libre Officea i zajednica će ga sigurno brzo riješiti, jer će i Libre Office gotovo preko noći dobiti puno veći značaj i vrlo vjerojatno puno više financijskih sredstava da se to riješi na profesionalnom nivou.

Otvoreni format je ključ uspjeha. Jedini ključ uspjeha.

Većinu koja robuje predrasudama i neznanju može se JEDINO preokrenuti obaveznom upotrebom otvorenih formata i osobno ću se početi isključivo oko toga baviti i to će mi postati nekakva nova zvijezda vodilja prema otvorenom svijetu.