shrike je napisao/la:OK, čuo sam ovo već šar puta pa me zanima detaljni ogovor.
1) Što je typesetting?
Typesetting (ne pada mi trenutno na pamet hr. prijevod) doslovno je slaganje slova u tiskarski stroj, a u ovom se kontekstu misli na "slaganje" i izgled slova u dokumentu. U čem je štos? Iako naoko svako slovo i svaki razmak izgledaju isto, oni zapravo ne mogu biti isti, već ovise o svojem okruženju, npr. napišeš italic slovo f i onda zatvoriš zagradu i dobiješ ovo (lijevo je Word, desno je LaTeX)

i to se zove pljuga u slučaju Worda

(a da ne govorim na što liče matematičke formule, npr. dok integral uđe u zagradu -
katastrofa)
Uglavnom, ni jedan WYSIWYG to ne može napraviti dobro jer ne predviđa budućnost (tj. koje će slovo korisnik upisati), dok
postprocesori (kao TeX) to rade savršeno.
2) U čemu je razlika imeđu OOo i MSO u pro pisanju?
Pa kao prvo, profesionalno pisanje po meni nije moguće u tim alatima jer ne zadovoljavaju neke profesionalne potrebe, a ako ćemo profesionalno nazvati "uredsko" - onda mislim da nema razlike, osim što je MSO brži/ljepši? kava
3) Zašto vizivig nije najbolje rješenje za pro pisanje, već nešto drugo? Jasno mi je da latex pruža dobre štoseve kod tehničkih stvari, ali .. generalizacija latexa?
Ja sve za "van" i "druge" pišem u LaTeX-u (čak u njemu prezentacije radim), a interno koristim plain-txt datoteke
Što se tiče brzine - kad jednom naučiš LaTeX nitko u WYSIWYG editoru ne može biti brži jer jednostavno ti ne moraš raditi nikakav prijelom, to LaTeX radi za tebe.
(Što je vizivig?)
Mislim da nema nikoga koga ja znam da se nakon LaTeX-a vratio na WYSIWYG - valjda to dovoljno govori.
Za kraj da citiram autora
ovog članka:
I meant what I wrote: Word is the worst thing that has happened since the late nineteenth century. There was some really bad typography around a hundred years ago, and there is now, thanks – among other things – to Word.
A neutron walks into a bar; he asks the bartender, 'How much for a beer?' The bartender looks at him, and says 'For you, no charge.'