Command-line-interface po naški

Iskusniji korisnici neka zanemare ovo moje tipkanje. Tekst je namijenjen isključivo geekovima-amaterima među koje se i sam ubrajam. Vjerujem da će biti zanimljiv ljudima koji se prvi put susreću s pojmovima “Linux”, “bash”, “ljuska”, “kernel”, “GNU”, “FLOSS”… i sto drugih čuda, a nisu profesionalci, već obični kućni korisnici željni novih znanja i dobre zabave.

Internet je more informacija koje su katkad zbunjujuće. Često se i zaluta u toj šumi, jer svaki klik otvara još nekoliko klikova, pa se to grana i širi u nedogled, a ono što smo tražili se u međuvremenu negdje izgubi. Meni se često događa da zaboravim pojam koji sam na početku pretrage ukucao u tražilicu.

Tako sam i u samom početku bavljenja mojim sporednim zanimanjem naletio na pojam “naredbeni redak”. Napisano je brdo knjiga (neke sam i skinuo), postoji i wallpaper verzija osnovnih naredbi, ali sve to nije mi pomoglo da “totalno” uđem u to sučelje (valjda nikada ni neću). Međutim, želim naglasiti da sam ipak puno sigurniji sada nego prije moje avanture ili igranja u terminalu. Znalo se, naime, dogoditi da se GUI (grafičko sučelje) sruši iz nepoznatih razloga, a onda se stvar morala popraviti iz čiste konzole (crna ploča), koja mi je jedina preostala na računalu. Moram priznati da sada uživam u toj igri i svakodnevno mi se ukazuju nove mogućnosti koje pruža terminal.

Možda zvuči čudno, ali naredbama u terminalu može se puno lakše i jednostavnije obaviti neki posao. Imao sam strah od terminala, a sada sve više uviđam da je to moćan alat i velik izvor informacija.

Ctrl+Alt+F1 nas direktno prebacuje baš u to sučelje. (Imamo na raspolaganju ukupno 6 konzola: F1, F2…..F6). Povratak u grafičko uvijek možete napraviti sa Ctrl+Alt+F7. Prije svega, sustav će zatražiti prijavu. Ovdje se možete prijaviti kao obični korisnik upisujući svoje ime kojim ste inače prijavljeni u sustav. Nakon toga potrebno je još upisati password i prijavljeni ste. Tako možemo u više konzola (tty) raditi više poslova istovremeno, dok u GUI (Ctrl+Alt+F7) možemo nesmetano surfati (koliko nam to naš hardver i brzina interneta dozvoljavaju).

Sad ćemo zatražiti pomoć i krenuti u istraživanje. Upišimo “help“. Ispisat će nam se mnoštvo informacija koje samo trebamo slijediti i tako saznati čemu služe pojedine naredbe.

Dovoljno je znati malo engleskog i slijediti upute. Postoje programi za chatanje, surfanje, emajliranje i još puno toga, koji rade u konzoli, a upute za korištenje možemo također dobiti pomoću konzole. Tako naprimjer možemo na svoj sustav instalirati weechat i jednostavno ga pokrenuti naredbom “weechat“. Dobro je prije toga pogledati naredbom “man weechat” o čemu se tu radi i kako koristiti program.

Isto tako, možemo otvarati i dokumente naredbom “soffice ime_dokumenta.odt“. Ovisno o tome koji program imamo instaliran na računalu, možemo ga pokretati direktno iz konzole i npr. pregledavati slike pohranjene na disku. Zanimljivo.

Možemo se kretati po direktorijima (mapama): ulaziti u njih, pregledavati sadržaj cijelog diska ili određene mape, kopirati, brisati, downloadati, snimati .iso slike na USB… možemo gotovo sve.

Svaka distribucija ima već instaliran terminal, ali može se na našu omiljenu instalirati i neki drugi (Yakuake, Deepin…). Svoj novi najdraži terminal susreo sam u Deepinu. Odmah sam ga instalirao na elementaryOS koji u zadnje vrijeme najčešće koristim.

Zgodno mi je to što se može podijeliti po potrebi i želji u više prozora, koji se opet mogu prilagođavati prema željenoj veličini. Jedan od web preglednika je “links“. Dovoljno je nakon pokretanja upisati “g” (Go to URL) i upisati željenu adresu. Istovremeno možemo u drugom prozoru chatati na svom omiljenom IRC-kanalu uz pomoć Weechata ili Irssi. Svoje fotke, GIMP uratke ili neke druge slike pohranjene na disku možemo otvarati upisivanjem “ime_programa ime_slike.jpg“. Ja to radim npr. sa “vlado@eOS:~/Slike$ mirage slackpenguinlogo.jpg”

Primijetili ste da se nalazim u mapi “Slike” gdje su pohranjene moje slike. To se postiže naredbom “cd“. Kod pokretanja terminala nalazite se u mapi “Home”, pa je potrebno prije svega pozicionirati se u željenu mapu gdje su datoteke koje želimo otvarati. Dakle, jednostavno “cd Slike” i Enter. Programi za slušanje glazbe i gledanje filmova također se mogu pokretati iz terminala. Postoje i playeri koji rade u samom terminalu (bez GUI-a). Možemo koristiti “mplayer” za gledanje filmova, a programom “moc” slušati omiljenu glazbu – iz konzole, naravno. Ja ih nisam probao jer imam odličan XBMC za sve to.

Postoje zgodne skriptice i programi (sl, screenfetch, archey, xpenguins…) kojima se možemo igrati. A postoje i one malo ozbiljnije skripte (npr. by Cooleech) koje instaliraju distribuciju na vaš hard. I to ne bilo koju distru, već pravi, čistokrvni Arch Linux. Više o svemu može se naći na našem forumu.

Naši vrijedni moderatori napravili su i sažetak osnovnih radnji koje će vam olakšati traženje pomoći. Popis korisnih naredbi,  obavezno je štivo za sve dobrodošle nove korisnike. Na stranicama Wiki.open.hr dobro su opisane neke naredbe na hrvatskom jeziku.

Jedan od ljepših abecednih popisa svih naredbi našao sam ovdje:  An A-Z Index of the Bash command line for Linux. Naravno, pored svake naredbe stoji i njezin opis, čime sve odmah postaje jasnije.

Mene je u početku najviše zainteresirao prikaz potrošnje resursa, temperatura HDD-a i CPU-a. Naredba “htop” u boji prikazuje procese koji se trenutno odvijaju, opterećenje procesora i potrošnju RAM-a.

Informacije o sustavu (system info) možemo dobiti koristeći:
“uname -a” – Prikazuje informacije o kernelu
“df” – Prikazuje zauzeće diska
“free” – Prikazuje zauzeće memorije i swap memorije

Info o trenutnoj temperaturi HDD-a dobiva se jednostavno sa “hddtemp /dev/sda“, a temperatura CPU-a sa “sensors”
Prva stvar kod koje sam shvatio da je rad u terminalu jednostavniji, brži i učinkovitiji je bila snimanje ISO slike na bootabilni USB. Jednom jedinom linijom uspješno sam napravio Live USB za pokretanje i instaliranje jedne distribucije:

dd if=bodhi-2.4.0-32.iso of=/dev/sdb bs=4M && sync

Upisivanjem naredbi u terminal čovjek najbolje uči, osjeća se moćno i gospodarom svoga računala, ali dobro je i praviti bilješke. Ja ih radim na papiru, za nedajBože neki slučaj totalnog raspada sistema (događalo se i to).

Siguran sam da sam puno toga propustio, a mnogo toga još ni sam ne znam. Želim samo olakšati prve korake novim korisnicima i potaknuti/ohrabriti ih da slobodno krenu sami u istraživanje, jer svako novo saznanje o sve većim mogućnostima GNU/Linux operativnog sustava veseli čovjeka.

Na kraju, nikako ne bih preporučio slijepo prepisivanje (copy/paste) naredbi u terminal prije nego što dobro savladamo osnove osnova. Važno je uvijek imati sve pod kontrolom (prstima). Prije bilo kakvih eksperimenata sa svojim hardverom/softverom uvijek se preporuča pročitati upute kojih – hvala Zajednici – ima jako puno.