10.894 pregleda

Devet čestih pogrešaka i zabluda Linux početnika

3

Svi smo mi nekada bili početnici u Linuxu. I svi smo radili greške.

Ovaj članak je zamišljen da vas upozorimo na neke greške i zablude na koje stalno nailazimo i koje se daju izbjeći.

Ako ste još uvijek početnik pogledajte ovaj popis. Možda naiđete na koju korisnu informaciju.

Odustajanje kod javljanja prve greške

Ovo je možda i najčešća greška koju početnici rade. Nešto ste pokušali uraditi i naletili ste na poruku o greški. Nemojte sada odustati. U samoj poruci greške često ćete naći i prijedlog kako ju riješiti. Ako nemate predloženo rješenje pročitajte poruku greške i potražite ju na internetu.  Najvjerojatnije ćete ga tamo i pronaći.

Uspoređivanje Linuxa sa MS Windowsima

Korisnici očekuju da Linux radi i da se podešava na isti način kao i Microsoftovi Windowsi. Naravno da to nije tako. Iako postoje neke sličnosti Linux je sasvim drugačiji operativni sustav. Između ostalog, nudi puno više mogućnosti prilagođavanja nego MS-ov operativni sustav.

Linux radi brže

Dosta korisnika koji se odluče preći na Linux misle da će on raditi puno brže nego Windowsi na istom hardveru. Kada govorimo o hardveru starom do 5-6 godina to je najčešće tako. Ali nemojte očekivati da će na računalu starom osam godina najnovija verzija neke Linux distribucije letjeti. Najvjerojatnije ju nećete niti moći pokrenuti. A na tom računalu će Windows XP relativno dobro raditi. Linux se razvija isto kao i ostali operativni sustavi. Iako se općenito može reći da Linux ima manje hardverske zahtjeve od MS Windowsa, noviji Linux kernel može biti pretežak za starija računala. Isto tako se može reći da će neke stvari gotovo uvijek bolje raditi na Windowsima. Na primjer Adobeov Flash će tamo daleko bolje raditi. Isto tako zbog boljih drivera neki hardver će također bolje raditi na Windowsima.

Korištenje root računa

Ovo je greška koju novi korisnici često rade. Navika korištenja administratorskog računa je duboko ukorijenjena kod svih korisnika Windowsa. Iako i Windowsi imaju mogućnost korištenja računa s manjim ovlastima, većina korisnika nikada ne iskoristi tu mogućnost. Korištenjem računa s administratorskim ovlastima (roota) imate apsolutnu vlast nad sustavom ali zato vrlo lako možete srušiti sustav jer nemate nikakvih ograničenja prilikom mijenjanja sistemskih postavki tako da neoprezno prčkanje po sistemu ili eventualni zlonamjerni program možu uništiti sustav. Korištenjem neroot računa ne samo da se to svodi na minimum, nego ćete i naučiti gdje je stvarno potreban root, a gdje nije. Budite pažljivi i koristite root samo kada je to stvarno potrebno. Na svu sreću, Ubuntu kojeg početnici najviše koriste uopće nema root račun nego administratorske ovlasti dobivate privremeno korištenjem sudo naredbe.

Prečesto korištenje programa preko Winea

Wine je odličan ako tu i tamo trebate pokrenuti neki program koje ste koristili na Windowsima. Međutim ako taj program koristite svakodnevno onda je bolje da nađete zamjenu koja radi na Linuxu. Neki programi postoje i u verziji za Linux.  Ako  baš taj program nema Linux verziju potražite alternativu. Mala je vjerojatnost da ju nećete pronaći. Programi koji su pisani za Linux na njemu rade bolje nego Windows programi preko Winea.

Strah od Terminala

Teminal nije zaostatak iz prošlosti. Radi se o jako moćnom alatu. Klikanjem mišem se može dosta toga podesiti, ali ako hoćete stvarno dobro podesiti sustav onda morate koristiti Terminal. Ne radi se samo o podešavanju sustava. U Terminalu se može sve što i u GUI-u pa čak i više. Započnite s osnovnom navigacijom i jednostavnim podešavanjima i uskoro ćete shvatiti da neke stvari možete obaviti još  brže i efikasnije nego u grafičkom sučelju. Navika rada u Terminalu je dosta korisna i kada vam se zbog nečega sruši sustav i izgubite grafičko sučelje. (Česta stvar kod početnika koji vole “prčkati” po sustavu.)  Tada vam znanje rada u CLI-u može spasiti sustavi i time možete izbjeći reinstalaciju OS-a.

Ne čitanje službene dokumentacije i wikija

Oni su napisani da vam pomognu riješiti probleme i otkriju koji “štos” kojeg druga distribucija nema. Tu ćete naći odgovor za većinu problema koje imate.

Postavljanje upita na forumu bez prijašnjeg traženja odgovora u dokumentaciji i na internetu

Ovo je jako česta greška. Većina problema koje imate su početnički problemi za koje najvjerojatnije već postoji odgovor negdje na internetu. Potražite ga. Google neka vam bude najbolji prijatelj. Ljudi koji vam pomažu na raznim forumima nisu plaćeni za taj posao. Radi se o volonterima i entuzijastima koji žele pomoći drugima ali ne možete od njih očekivati da vam uskaču u susret oko problema koji su već nekoliko puta riješeni i za koje postoji dobra dokumentacija. Wiki stranice su tu radi vas. Proučite i njih. Naučiti ćete nešto novo što vam može kasnije biti korisno kod rješavanja nekog novog problema.

Postavljanje naslova: “Upomoć”,  “Imam problem” i loše objašnjenje problema na internetskim forumima

Ovakvi postovi se često viđaju na forumima. Mnogi korisnici foruma kada naiđu na takav post ga jednostavno zanemare tj. niti ga ne otvaraju. Naslov teme mora biti jasan npr: “Ne radi mi ATI Radeon X1300 na Debianu 6”, a unutra detaljno u kratkim crticama opišite problem. O kojoj se kompjuterskoj konfiguraciji radi, da li je na nekoj drugoj distribuciji radila, da li je prije radila pa je prestala? Pažljivo pratite i kasnije odgovore. Nastojte dati tražene informacije a radnje koje se od vas kasnije traže nemojte izvršavati “kao bez glave” već pokušajte shvatiti što u tom trenutku radite.

 

Ovo je opis samo nekih od grešaka i predrasuda na koje će početnik često naići. Naravno, svi smo ih mi prošli. Nekada smo imali sreće pa smo ispravili grešku a često je to znalo završiti i reinstalacijom operativnog sustava. Tako je to na početku.

Najvažnije je da zapamtite: Ako imate strpljenja i upornosti kada pređete početničke dane Linux će vas nagraditi svojom stabilnošću, prilagodljivošću i odličnom zajednicom ljudi koji su spremni učiti i dijeliti svoje znanje s drugima. Teško da ćete nakon toga poželiti koristiti neki drugi operativni sustav.

 

Autori:M.Ž. i B.S.

Članak je inspiriran člankom na Extra 10 blogu. Korišteni su djelovi navedenog članka uz dozvolu autora.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Povezani članci:

Gimp 2.8 tečaj četvrti di...
Kompiliranje kernela – ka...
Latex: Životopis na Linux...
Ovog ljeta na edXovom onl...
Podsjetnik na edXov onlin...

3 komentara

  1. kritikus napisao:

    Nađite sposobnijeg lektora, ovaj tekst je loš.

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.