Archive : Tekstovi

Kao što mnogi znaju, Debian GNU/Linux je jedna od najstarijih i najvećih Linux distribucija na svijetu. Nastao je 1993. godine i od tada su mnogi ljudi pokušavali izračunati koliko bi koštao njegov razvoj. Trenutna razvojna verzija Debiana kodnog imena Wheezy sadrži 17,141 paket softvera, odn. 419,776,604 linija izvornog koda. Uzimajući to u obzir, kao i troškove pojedinih projekata kao što su PHP, Apache i MySQL, Debian developer James Bromberger je procijenio da bi razvoj Debiana koštao 19 milijardi i 100 milijuna američkih dolara. Jesús... Pročitaj više

Kupnjom bilo kojeg Android mobitela uglavnom dobijemo CD s upravljačkim programima i dodatnim softverom kojim možemo upravljati podacima na mobitelu s računala. No, taj softver je u 99% slučajeva napravljen samo za Windows, pa su Linux korisnici zakinuti. Postoje alternative kojima Android mobitel možemo spojiti s Linux računalom koristeći wireless mrežu, ali rijetko koja koristi USB vezu. Ipak, naišli smo na jednu aplikaciju koja rješava i taj problem. QtADB je multiplatformska aplikacija za upravljanje Android mobitelom koja donosi nekolicinu... Pročitaj više

Popularna Linux distribucija, Mandriva, se nalazi pred kolapsom. Jednostavno propada, a potencijalne razloge ćemo pokušati prikazati u ovom članku. “Rijetke od velikih, nekomercijalnih Linux distribucija propadaju, češće je to slučaj kod komercijalnih, poput Mandrive, koje ovise o izvorima financijskih sredstava”, primijetio je bloger Robert Pogson. Ipak, “u Mandrivinim ranijim danima “unutrašnji klub” koji je platio korištenje Mandrakea za “dodatke”, učinio je organizaciju ovisnom o konstantnom rastu i darežljivosti... Pročitaj više

Nakon svježe instalacije jučerašnjeg dnevnog izdanja razvojne verzije Ubuntua koji će postati novi LTS, odmah primjećujem nekoliko detalja koji su dio velikog poliranja Ubuntua i Unity sučelja, koje i nije baš zablistalo u prethodnim verzijama. Na prvi pogled i nakon jednodnevnog rada primjećuje se velika promjena u brzini samog grafičkog sučelja, odzivu aplikacija i prilično manje zagrijavanja mojeg Fujitsu AH530 laptopa. Ono što najviše privlači pažnju su upravo stvari koje svakodnevne zadatke čine lakšima. Primjećujem nekoliko... Pročitaj više

Većina Linux korisnika će se složiti da je jedna stvar koju najviše vole kod Linuxa njegova otvorenost i sloboda. Ta otvorenost je i dovela do toga da danas imamo stotine Linux distribucija, desetke grafičkih sučelja, window managera, ljuski itd. Zbog svega toga možemo bilo koju Linux distribuciju prilagoditi kako god želimo – od samog izgleda do drugih stvari “ispod haube”, što ovisi o volji i znanju pojedinca. Slična je stvar i s Androidom. Možda nemamo na raspolaganju nekoliko grafičkih sučelja, ljuski itd, no danas postoje... Pročitaj više

Dok se sveti rat Windows protiv OS X-a nastavlja, geekovi vode svoj vlastiti sveti rat, KDE protiv Gnomea. U svojim počecima s Mandrake Linuxom smatrao sam Gnome savršenstvom sve dok nisam instalirao KDE, zapravo nisam ni znao za ništa drugo osim Gnomea, a onda sam KDE proglasio svetinjom uz povremene izlete u XFCE i WindowMaker. To je potrajalo do pojave KDE-a 4.0 kada zapravo i započinje moja potraga za idealnim sučeljem. U svojoj potrazi sam se jedno vrijeme zadržao na XFCE sučelju, da bih ga zamijenio OpenBoxom a njega pak FluxBoxom.... Pročitaj više

Glavinjam na Debianu već dvije godine ili više, nema veze. Nisam zahtjevan korisnik, većinom laptop koristim za surfanje, filmove, neš sitno obradu grafike i Office Calc za slati satnicu firmi – programer nisam i ne bavim se web dizajnom ili čime sličnim. Nisam generalno protiv šminke, ali ako postaje teret osnovnom DE-u il WM-u, onda bih ju rado isključio. Prije sam bio Gnome 2 korisnik i služio me odlično, unatoč nekim sitnim problemima. Na kraju sam se bacio na Xfce koji je dostojni “nadomjestak”. Starije računalo,... Pročitaj više

Kasni večernji zimski sati, okica polu-sklopljenih, kuhate nekakav topli napitak i spremate se reci “Bai bai” svijetu na nekoliko sati. Dok vani bijela pošast polako prekriva krajobraz, razmišljate kako ćete se ujutro opet hrvati s istom, a pokušavajući ući u svoje prometalo te se dovesti do mjesta za rad. Topli napitak samo što nije zgotovljen; odjednom se kroz domicil pročuje gromki zvon brzoglasa, a vi prenuti iz polusna razmišljate: “Koja to budala zove u ovo gluho doba noći ?”. Bijesno trčite prema aparatu,... Pročitaj više

Radi li… (umetnuti ime softvera) na Linuxu? Odgovor na ovo pitanje, kad se ocjenjuje mogućnost prelaska na drugi operativni sustav  je u slučaju kad se radi o kombinaciji komercijalnih programa i Linuxa uglavnom negativno. No to ne znači da se isti posao ne može napraviti i s nekim alternativnim programom… Uredske aplikacije Microsoft Office, gotovo pa standard što se tiče uredskih aplikacija daleko da je nezamjenjiv – štoviše, oni koji vole klasnično sučelje uredskih aplikacija će čak biti i zadovoljniji s njegovom najpoznatijom... Pročitaj više

Ako koristite neku Linux distribuciju vjerojatno znate da se ona može prilagoditi na bezbroj načina, ovisno i o grafičkom sučelju koje koristite. Možete ju podesiti da izgleda kao Mac OS ili Windows, promijeniti veličinu i boju panela, koristiti razne dockove, conky skripte, desktop gadgete, screenlete, ekstenzije, nebrojene teme i ikone i podesiti štošta drugo. Isto tako možemo urediti i Android uređaje. Možemo koristiti različite launchere, widgete i ikone, i ako smo root korisnik – prilagođene romove i njihove teme, boot animacije... Pročitaj više

Korisnici Androida nestrpljivo su čekali verziju Chrome preglednika koja bi radila na njihovim uređajima, a sada napokon imamo mogućnost isprobati Chrome for Android. Trenutna verzija je još uvijek u beta fazi, stoga joj nećemo (previše) zamjeriti neke sitne nedostatke ili greške na koje se može naići. Chrome for Android dostupan je samo u odabranim zemljama, a to su: Sjedinjene Američke Države, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Španjolska, Australija, Japan, Korea, Meksiko, Argentina i Brazil. Da biste isprobali... Pročitaj više

Projekt “Virtualna učionica” nastao je s ciljem podizanja informatičke pismenosti te širenje F(L)OSS-a. U planu je pokrivanje raznih teorijskih i praktičnih tema kao što su uporaba raznih programa i alata (vi/vim, emacs, nano, diff, patch, gdb…), instalacija i konfiguracija servisa (httpd, ftp, sshd…), programiranje (bash, python, c, c++…) (prijedlozi su uvijek dobrodošli). Više je prednosti ovakvog načina učenja, kao npr. predavanje je moguće pratiti s različitih lokacija putem mreže u realnom vremenu uz... Pročitaj više