Archive : Moj pogled

Kao što mnogi znaju, Debian GNU/Linux je jedna od najstarijih i najvećih Linux distribucija na svijetu. Nastao je 1993. godine i od tada su mnogi ljudi pokušavali izračunati koliko bi koštao njegov razvoj. Trenutna razvojna verzija Debiana kodnog imena Wheezy sadrži 17,141 paket softvera, odn. 419,776,604 linija izvornog koda. Uzimajući to u obzir, kao i troškove pojedinih projekata kao što su PHP, Apache i MySQL, Debian developer James Bromberger je procijenio da bi razvoj Debiana koštao 19 milijardi i 100 milijuna američkih dolara. Jesús... Pročitaj više

Popularna Linux distribucija, Mandriva, se nalazi pred kolapsom. Jednostavno propada, a potencijalne razloge ćemo pokušati prikazati u ovom članku. “Rijetke od velikih, nekomercijalnih Linux distribucija propadaju, češće je to slučaj kod komercijalnih, poput Mandrive, koje ovise o izvorima financijskih sredstava”, primijetio je bloger Robert Pogson. Ipak, “u Mandrivinim ranijim danima “unutrašnji klub” koji je platio korištenje Mandrakea za “dodatke”, učinio je organizaciju ovisnom o konstantnom rastu i darežljivosti... Pročitaj više

Glavinjam na Debianu već dvije godine ili više, nema veze. Nisam zahtjevan korisnik, većinom laptop koristim za surfanje, filmove, neš sitno obradu grafike i Office Calc za slati satnicu firmi – programer nisam i ne bavim se web dizajnom ili čime sličnim. Nisam generalno protiv šminke, ali ako postaje teret osnovnom DE-u il WM-u, onda bih ju rado isključio. Prije sam bio Gnome 2 korisnik i služio me odlično, unatoč nekim sitnim problemima. Na kraju sam se bacio na Xfce koji je dostojni “nadomjestak”. Starije računalo,... Pročitaj više

Isječak iz rada Open Standards, Open Source Adoption in the Public Sector, and Their Relationship to Microsoft’s Market Dominance, autora T. Cassona i P.S. Ryana. Javni sektor i njihova korporacijska braća možda svaki za sebe trebaju različita programska rješenja. U najmanje dvama glavnim područjima koja opisuju Varian i Shapiro u svom utjecajnom radu Pravila informacija, međutim, odabir javnog sektora možda odražava odabir poslovnog sektora. Kratki pregled dvaju područja osobito može pomoći pri analiziranju logike iza pomaka javnog... Pročitaj više

Ovih dana se u Poljskoj odvijao prvi pravi anti-ACTA prosvjed. Tisuće ljudi okupilo se ispred poljskog parlamenta da bi pokazali svoje nezadovoljstvo novim ACTA zakonom. Što je točno ACTA (The Anti-Counterfeiting Trade Agreement)? To je multilateralni sporazum koji predlaže međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Iako na prvi pogled izgleda kao zakon koji bi trebao štititi ljudska odnosno autorska prava, ACTA je daleko od toga. Vratimo se u prošlost. Internet je nastao s ciljem unaprijeđenja komunikacije između znanstvenika... Pročitaj više

Na nedavno otvorenoj Python Hrvatska grupi raspravljalo se i o korištenju Pythona u nastavi. Python je već odavno trebao zamijeniti BASIC u školama jer je jednostavan (kôd je na razini pseudo kôda), u malo linija koda se može napraviti puno, a zahvaljujući bezbrojnim bibliotekama s njime se može napraviti skoro sve što možete zamisliti da se može napraviti na računalu. Ono što je meni zapelo za oko je da se opet spomenuo problem isplativnosti uvođenja Pythona u škole. Isti problem se spomene i skoro svaki put kad se predlaže uvođenje... Pročitaj više

U školskog izdavaštvu leže veliki novci. Tako je kod nas, a tako je i u ostalim dijelovima svijeta. Zato ne čudi da je Apple odlučio posegnuti tamo gdje novaca ima. iBooks 2 za iPad omogućava čitanje knjiga koje možete na jednostavan način napraviti s iBooks Author aplikacijom koja želi raditi samo na OS X Lionu. Knjige možete čitati samo na jednom uređaju jer je format zatvoren. Želite li knjigu dijeliti besplatno to možete učiniti, ali prodaja ide samo preko Apple dućana. Problem s prvim mačićima je i taj što su preveliki.... Pročitaj više

Dobro, mi Linuxaši smo naivna bagra! Nekako nam je u naravi vjerovati da su svi u osnovi dobri i da za svakoga ima nade. Valjda nam je to u krvi. Ipak koristimo neki tamo Open softver, preziremo piratske programe, valjda jedini kupimo original u trgovini, sponzoriramo Wikipediju i plačemo nad sudbinom čovječanstva. Tako smo se nedavno uljuljkali u uvjerenje da nije Microsoft loše mislio kad nam je svima počeo proturati UEFI i kako se u stvari radi o naprednoj tehnologiji koja će zamijeniti prastari dinosarusko-protozoarsko-amebni BIOS. Pa... Pročitaj više

Sasvim očekivano, dolaskom nove Vlade je objavljen i novi program i ciljevi koje misle ostvariti tijekom mandata. Zanimljivi dio iz perspektive zajednice slobodnog softvera je namjera o uvođenju isto takvog softvera u državnu upravu. Vijest je vrlo brzo odjeknula i podignula dosta prašine iako je realno tako nešto bilo i za očekivati. Naime, i prošla vlast je (pokazalo se isključivo deklarativno) navela istu namjeru u svom programu, a i svjedoci smo da je Francuska izdala natječaj težak 2 milijuna eura u svrhu podrške za aplikacije slobodnog... Pročitaj više

Svi smo mi nekada bili početnici u Linuxu. I svi smo radili greške. Ovaj članak je zamišljen da vas upozorimo na neke greške i zablude na koje stalno nailazimo i koje se daju izbjeći. Ako ste još uvijek početnik pogledajte ovaj popis. Možda naiđete na koju korisnu informaciju. Odustajanje kod javljanja prve greške Ovo je možda i najčešća greška koju početnici rade. Nešto ste pokušali uraditi i naletili ste na poruku o greški. Nemojte sada odustati. U samoj poruci greške često ćete naći i prijedlog kako ju riješiti. Ako nemate... Pročitaj više

Možda ste pomislili da je ovaj članak neka parodija na western filmove ili na legendarni nastavak serije Star Trek: Next Generation. Međutim, to ovdje nije slučaj. Cilj ovog članka je usporedba dviju velikih distribucija, Arch Linuxa i Slackware Linuxa. Arch i Slackware donose samo najbolje iz svijeta operativnih sustava: Unix tradiciju, BSD eleganciju i Linux kernel. No uz brojne sličnosti krase ih i razlike, pa bi ovaj članak trebao ocrtati razlike između onoga za što vjerujem da su najkvalitetnije aktivne distribucije danas (pri čemu... Pročitaj više

Za svijet web standarda, ali i korisnike slobodnih platformi ovo je velika vijest – Google je odlučio u sljedećih par mjeseci izbaciti podršku za kodek H264 iz svog web preglednika Chromea. Vijest je utoliko kontroverzna jer Google odbacuje de facto trenutni standard koji je podržan u nizu uređaja, čipova, web preglednika i drugog softvera. Kako smo već pisali, oko video kodeka za HTML5 vodi se žestoka bitka, a ovim potezom dobila je novu epizodu. Ponavljamo, H264 je video kodek iza kojeg stoji konzorcij MPEG-LA u kojem su, između... Pročitaj više