10.206 pregleda

Linux u domaćim IT časopisima, ožujak 2013.

25

Iako danas do većine potrebnih informacija (Brže – sigurno. Kvalitetnije? Upitno.) dolazimo putem zaslona svog računala, pametnog telefona ili tableta, još uvijek postoji prednost pisane riječi otisnute na papiru. Ako zbog ničeg drugog, to je onda zbog mirisa friško otvorenog časopisa ili knjige i nezanemarivog osjećaja listanja stranica. Veliki plus je i što nema problema s refleksijom glossy premaza na LCD-u, a i položaj u smislu udobnosti za vrijeme čitanja je ograničen samo maštom.

Budući da iz mjeseca u mjesec već desetljeće i po (ako ne i duže) kupujem i čitam sva tri glavna (bez zamjerke bilo kome) informatička časopisa na hrvatskom tržištu – PCChip, Vidi i Bug – uz kratke ili povremene izlete na još neke, pomislih da bi bilo dobro napraviti nekakvu usporedbu u smislu što bi stalni ili povremeni čitatelj iz tih časopisa mogao saznati od slobodnom softveru ili Linuxu.

Naravno, razmišljati je lako, ali napraviti nekakav objektivan pregled koji bi trebao biti čitak, i koji uz to ne bi trebao biti reklama ili antireklama za bilo koga, je već malo teže. Da ne duljim: objektivan nisam uspio biti u potpunosti, pa krenimo abecednim redom.

Casopisi

 

Bug

Bug se, nakon kratkog i po mnogima površnog izleta s temom “Linux Ubuntu za početnike” u prošlomjesečnom broju, vratio u svoju kolotečinu (Windows svijeta) u koju ipak ne upada u potpunosti jer na čak dvije stranice donosi test uredskog softvera pod nazivom “LibreOffice 4.0.0”. U zaključku navode da je to odlična alternativa MS Officeu i da ima potencijal, uz manju opasku o problemima s formatima. U završetku testa, odnosno članka, ponovno u prvi plan guraju da je glavna prednost LO to što je besplatan.

 

PC Chip

U ovomjesečnom broju na nešto više od šest stranica donosi prvi pogled (znači li to da uskoro čitatelj može očekivati i drugi?) na uredski paket Libre Office 4. Autor članka iznosi mješavinu subjektivno-objektivnog pogleda na novosti i poboljšanja u određenim dijelovima paketa, kao i na još uvijek prisutne manjkavosti. Naglasio sam subjektivno-objektivnog pogleda iz razloga što je, po meni, bila nepotrebna usporedba LO4 paketa s MS Office paketom programa (pogotovo 2013). Bilo bi mnogo bolje da se autor fokusirao isključivo na pozitivne i negativne strane softvera o kojem je pisao. Ovako članak završava pomalo nespretnom preporukom korisnicima da barem isprobaju LO kako on ne bi ostao uredski alat kojim se koriste malobrojni korisnici Linuxa.

Drugi softverski članak odnosi se na zaštitu računalnih mreža; odnosno na opet nekih šest i po stranica gdje isti autor kao i za LO4 donosi kratki pogled na Linux BackTrack 5 R3. Uz to dolazi i (upitno) koristan vodič (ne znam samo kojoj populaciji) kako koristiti BackTrack pri probijanju WEP zaštite.

Treći, i možda najzanimljiviji članak čitatelju koji možda svoju perspektivu i budućnost vidi u IT svijetu i to kao korisnik Linuxa, je tema (opet istog autora) koja se bavi tržištem rada i IT certifikatima. Uglavnom, tema je obrađena na osam stranica u kojima autor predstavlja većinu danas priznatih i od strane poslodavaca traženih certifikata. U jednom dijelu teksta jasno naglašava da će u bliskoj budućnosti u Europi, pa tako vrlo vjerojatno i u Hrvatskoj, porasti potražnja za Linux administratorima, čime Linux ne stavlja na marginu ili kao alternativu nečemu, već kao ravnopravnog igrača u ringu.

 

Vidi

Vidi kao Vidi – neki mjesec zanimljiviji, nekad tako-tako. U ovomjesečnom broju u poglavlju OpenSource – uz uvodnik na 1/4 stranice – na ostalih 3/4 donosi kratak pregled programa FlashDevelop i Vuze. Kao program broja na naredne tri stranice obrađuje “Andromo”, odnosno program za simulaciju Androida na Linuxu. I to je to.

E da, umalo zaboravih da pri kraju časopisa Vidi donosi How To, odnosno vodič kako od RaspberryPi napraviti vlastiti cloud server. To je sve što ću reći o tome, jer sam prestao čitati kad su u drugoj rečenici savjetovali da se mora (OK, možda ne mora ali ga preporučuju i opisuju rad s njime) koristiti program “win32diskimager”, koji mi je prije par mjeseci uništio dva USB sticka…no ako nekog zanima, da zna da se bave i time.

Toliko od mene za ožujak, čitamo se ponovno u travnju ako želite.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (13 votes cast)
Linux u domaćim IT časopisima, ožujak 2013., 5.0 out of 5 based on 13 ratings

25 komentara

  1. Marijan a.k.a (PunkBastard) napisao:

    Čini se da se Bug vraća na staro (donekle) i čini se da ipak slušaju čitatelje

  2. calisto053 napisao:

    Zanimljivo je kako win/mac korisnici u pravilu izjednačavaju pojmove “otvoreno/slobodno” (open/free) i “besplatno” (freeware). S naše perspektive to izgleda skandalozno, dok je s njihove to potpuno razumljivo i prirodno, budući da ni ne poznaju navedene koncepte.
    Mislim da je to važna stvar koju se ne smije zaboravit u razgovoru ili čitanju takvih časopisa.

    • Minion napisao:

      90% ljudi nema potrebe znati razliku

      • 4ndY napisao:

        Nije jedina prednost slobodnog softvera nad besplatnim to što možeš “vidjeti kod” i modificirati ga. To je samo “na prvu loptu”, no posljedice koje proizlaze iz toga su dalekosežne i za pojedinca, i za društvo. Upravo zato i tih “90%” ljudi mora znati razliku, a izjednačavanje “freewarea” sa slobodnim softverom pokazuje samo diletantsku razinu naših informatičkih časopisa.

        Zamisli ovu usporedbu: provodiš većinu dana u stanu/kući — zabavljaš se, družiš, hraniš, učiš, radiš i sl. No nekad ipak poželiš izaći van. Zamisli sad da ti je izlaz van zabranjen. Nešto kao kućni pritvor. Tvoj “pazitelj” reći će ti: “Zašto želiš van? Pa ja ti mogu donijeti što god želiš, ali van ne možeš.” Možeš reći da “pazitelj” može u kućnom pritvoru zadovoljiti većinu ljudskih potreba, ali trivijalna mogućnost da čovjek izađe van na _slobodu_ nije dostupna. Dok boraviš u kući za tebe nema razlike između slobode i kućnog pritvora, ali tu ćeš razliku, čim poželiš izaći van, odmah primijetiti.

        Možda će većina ljudi pristati na uvjete “pazitelja”, ali to onda znači da će neki “pazitelj” u konačnici kontrolirati cijelo društvo i određivati što je ljudima dobro — što nije, što smiju raditi — što ne smiju bez da ih itko pita o tome.

        Ako ne vjerujete da ova usporedba vrijedi, pričekajte par godina dok računala i softver budu imali još veći utjecaj na naše živote nego što imaju danas pa ćete možda početi uočavati sličnost. Sad se mnogima čini da nema veze ako im netko brani da idu recimo u Australiju jer nikad u životu neće ni otići tamo, ali kad se te granice suze na granice jednog grada — onda će ljudi primijetiti razliku. A suziti se sigurno hoće za što je dovoljno pogledati količinu DRM-a koji prati današnji vlasnički softver, pogotovo “velike” igre.

      • darkborn napisao:

        > 90% ljudi nema potrebe znati razliku

        Krivo. Gomila ljudi nema pojma da npr. extreme junkfood izaziva rak.
        To _ne_ _znači_ da _nemaju_ potrebu razlikovati što je dobro a što loše za njih.

        To da nemaju potrebe znati razliku između zdrave i loše hrane, ima smisla samo ako se bavimo eugenikom. Hmmm… Viva la Honey Boo Boo 🙂

        Moglo bi se reći da 90% ljudi ne osjeća (ne razumije) potrebu znati razliku.
        A da nema potrebe… o tome bi se dalo.
        90% ljudi “nema potrebe znati” da se ne smije zaduživati više od prihoda, barem tako ispada empirijski. 🙂

        • Dario napisao:

          Dobar dio ljudi od tih 90% će uskoro (za par godina) saznati i osjetiti razliku ali onim težim putom, osobno na sebi umjesto da su imali priliku se negdje o tome informirati ili naučiti iz grešaka drugih.
          Zašto? Pa recimo dva od tri gore navedena časopisa (treći će valjda sljedećeg mjeseca) su imali osvrt na LO i po meni su nepotrebno njegovu kvalitetu (ili ne kvalitetu) išli uspoređivati s MS Officeom što je pogrešno (usporedba mogućnosti je OK jer na taj način prosječnog korisnika upoznaješ s nečim što je i bit nekog testa ili recenzije), a ako su već imali potrebu raditi usporedbu kojom prilikom su došli do zaključka da je glavna prednost LO što je besplatan onda su mogli/trebali napisati i da Office 2013 korisnik više nema mogućnosti instalirati na više računala već samo na jedno (ukoliko kupi medij) te promjenom računala mora ponovno kupiti isti softver ili će koristiti MS Office paket na način da će plaćati mjesečni najam za njegovo korištenje.
          Pitanje je da li bi dio od tih 90% korisnika uopće išao kupiti MS Office da je u startu s time bio upoznat i informiran od strane tih časopisa.

          • 4ndY napisao:

            Odličan komentar! Upravo je suština problema ta da se slobodan softver uspoređuje s vlasničkim samo u kategorijama koje odgovaraju vlasničkom. Da se usporedba stavi u širi kontekst i u obzir uzmu kvalitete koje slobodan softver donosi u svojoj naravi, a vlasnički ih uopće nema (4 slobode po FSF-u), onda bi slobodan softver odnio uvjerljivu pobjedu! 🙂

            To je pokazatelj da časopisi koji su izrasli na praćenju vlasničkog softvera ne mogu izaći iz ideološke matrice i objektivnije usporediti vlasnički i slobodan softver.

            • Grof napisao:

              Tako je, jer se u njihovim redakcijama nikada nitko nije pozabavio – informirao o pravom značenju slobode softvera. Svi su navikli da je besplatnost jedina vrlina. Možda bi si trebali pogledati neke Zvjezdane staze, ako ništa drugo…

            • trzalica napisao:

              Nadovezat ću se na 4ndY… Časopisi i općenito mediji koji pišu o vlasničkom softveru jednostavno jako teško mogu izaći iz te mreže zato jer ih upravo ti proizvođači vlasničkog softvera kontroliraju (i financiraju) tako da ih oni jednostavno “moraju” reklamirati (jer od toga žive, od praktički sive ekonomije samo u tom slučaju to nije siva ekonomija nego je sve ok).
              Korisnike bi trebalo obrazovati i naučiti nekim osnovnim pojmovima i konceptima informatike jer inače nikada neće progledati svojim očima. LZS je jako dobar početak za to!
              I na kraju, autori tih tekstova o LO nisu uzeli u obzir koliko dugo postoji LO a koliko dugo postoji MO a mislim da MO na svojim početcima nije bio niti približno kvalitetan proizvod kao što je to upravo LO, samo su to “zaboravili” napomenuti svojim čitateljima!

      • gnu napisao:

        Trebaju biti upućeni u razliku.

    • Big Muzzy napisao:

      A šta bismo drugo mogli očekivati od onih kojima su win/mac isprali mozak ? O_O

      • jurastublic napisao:

        Nisam protiv vlasničkog softvera jer tako ljudi zarađuju svoj kruh i štite svoj rad. Međutim, to se često zloupotrebljava da se izvuče što više para bez dodane vrijednosti korisniku. Dapače, to je postalo više pravilo biznisa nego iznimka.
        Jesam protiv toga da se vlasnički s. prikazuje kao jedino rješenje i da se omalovažava zajednica slobodnog softvera, koja svojim rješenjima pokriva većinu potreba prosječnog korisnika računala.

        • trzalica napisao:

          Vlasnički softver je sasvim OK stvar ali kada netko preko vlasničkog softvera pokušava praktički zavladati svijetom (kao što to rade Microšrot i Apple) e onda to nikako nije normalno!

          • DarMar napisao:

            A je…. ako nisu Apple ili Microsoft onda bi to bio Canonical ili netko drugi…uvijek ima netko 😉

          • Ivan napisao:

            Vlasnički software nije nikako “sasvim OK”, nema veze koja je tvrtka u vlasništvu tog softwarea, poanta je da ti se korištenjem istog ograničavaju slobode. A kad uzmeš da ima nekih programa koji u svojoj licenci navode da nesmiješ niti “grdo govoriti o developeru” onda se zapitaš dal stvarno vrijedi koristiti takav software gdje ti se ograničavaju osnovne građanske slobode kao što je sloboda govora…

            • trzalica napisao:

              Ivane, ti si skroz skrenuo s teme i zabrijao si neki čudni film u glavu…
              Može jedno pitanje? Da si profesionalni programer, znači uložio si dosta godina za učenje, usavršavanje i sve ostalo logično je za zaključiti da ćeš se baviti programiranjem jel’ tako?! Znači to je tvoje zanimanje a nekako moraš živjeti jer samo od zraka to je nemoguće.
              I sada obaviš svoj posao i napraviš neki program za malo i srednje poduzetnišvo recimo, i šta ćeš onda nakon svog truda koje si uložio u njega samo ga pokloniti i reći: “Ja vam poklanjam svoj program i dopuštam vam da s njim radite što god hoćete jer ja vam ga ne želim naplatiti jer bi zbog toga postao gad koji vas hoće pljačkati a ne pošteni čovjek koji se godinama obrazovao da bi radio upravo ovaj posao i zarađivao na taj način i prehranjivao obitelj.”
              Gledaj, ja sam ZA open source ali ne možemo biti takvi licemjeri i tvrditi da bi sve trebalo biti open source i/ili freeware! To je nemoguće dok se sve ostale stvari na ovom učmalom svijetu ne izmjene i dok SVE ne postane praktički besplatno, onda bi to držalo vodu.
              Isto tako recimo, ne možeš ti tražiti od proizvođača automobila da ti da sve sheme automobila jer ti inače ograničava osnovne građanske slobode – to je smiješno iz više razloga koje mi se sada ne da navoditi jer će uvijek biti “filozofa” koji će se htjeti prepirati oko ovakvih stvari a to mi se stvarno ne da raditi.
              Ovo što sam napisao je ja mislim pametnom dosta da shvati što sam mislio! 😉

              • Dario napisao:

                Mislim da Ivan ne govori o tome i da nije stvar u tome da li netko naplaćuje ili ne naplaćuje softver već da li ti dozvoljava da taj njegov softver (ukoliko znaš i imaš potrebe) prilagodiš.
                Da pojasnim navesti ću ti svoj primjer od prije 10+ godina. Tada sam imao P4 2,4GHz, 2×512 MB RAM-a i kupio sam program za crtanje koji se zvao Painter (razvila ga je tvrtka MetaCreator). Inastalirao i sve je radilo nekih 7-8 mjeseci, odnosno sve do trenutka kada sam svoje računalo nadogradio s još 1 GB RAM-a (2×512).
                Pokrenem program no iskoči mi obavijest da program nema dovoljno memorije. 2,3-5 dana googlanja i saznam da navedeni program podržava rad s max 1,25 GB RAM-a. Kontaktiram proizvođača i dobijem odgovor da neće izdavati zakrpu zbog xy razloga no da mogu kupiti noviju verziju koja radi i sa 4 GB RAM-a. Pola godine kasnije neki lik je izdao zakrpu koja je taj problem s memorijom rješavala no kako je MetaCreator u međuvremenu kupio Corel čovijek je bio izložen tužbi jer je nedozvoljeno čeprkao po vlasničkom softveru.
                Kvaka je da korporacije najčešće s vlasničkim softverom prave budale od korisnika ili prikrivenim načinima pokušavaju kod korisnika stvoriti ovisnost o njihovom softveru.
                Mislim da je Ivan o tome govorio.

  3. Petar napisao:

    Ljudi definitivno ne razlikuju pojmove, ali razlikuju stanje svojeg novčanika. Dobar dio ljudi koje sam ja “preobratio” na Linux bazirane sustave su prošli smao zbog novaca. Briga njih što je ispod haube. Ja bih recimo rado koristio Win 7 kada bi on u hrvatskoj imao realnu cijenu – realna cijena za win7 64 bit je po meni oko 250-300 kuna. Do tada koristim Linux (fedora17) jer mi daje slobodu – da kupujem ostale stvari jer mi je ostalo novaca ne kupivši windows.

    • Dario napisao:

      Ja u firmi (ministarstvu) imam mogućnost da kupim puni Office paket za 9$ (da, devet) i znaš koliko je mojih kolega i kolegica iskoristilo tu pogodnost .. uključujući i mene 4 (četiri) od cca 150 ljudi.
      Sad, što si ono rekao da bi kupio W7 da je cijena realna za naše podneblje? 🙂

      • Petar napisao:

        Ti si rekao da radiš u ministarstvu a naša ministarstva nisu jednaka ostatku Hrvatske 😛
        I da ja radim u ministarstvu sa Vašom plaćom onda bih si mogao priuštiti i retail verziju W7 koja god da je najskuplja.
        za Obzirom da sam nezaposlen da se pruži prilika legalno kupiti W7 za 250-300 kn nebih ni sekunde razmišljao nego kupio.

        • Dario napisao:

          Nisam tebe ili bilo koga htio uvrijediti gore napisanim već naglasiti da ljudi u Hr i koji imaju mogućnost doći do nečeg povoljnije to ne koriste nego skidaju s torrenta.
          I zabluda je da ljudi u državnim firmama (ministarstvima) imaju ekstra velike plaće, neki imaju no većina baš i ne, jedino što su koliko-toliko isplate redovite.

          • Petar napisao:

            Ma sve 5, a i istina je ovo za torrente, znam ljude koji na FERu mogu (gotovo) besplatno dobiti W7 ili 8, pa svejedno skidaju ilegalno.

            • Lutherus napisao:

              Jer im je to u navici. Kad bi više ljudi dobilo kazne radi posjedovanja ilegalnog softvera ljudi bi i više razmišljali hoće li ili neće uzeti ilegalnu kopiju.

  4. gnu napisao:

    U broju iz siječnja (212), tema “Vodič Linux za početnike”, strana 72, autor teksta iznosi sljedeće u svezi Writera iz LibreOffice paketa: “Jedino što nećete imati je Croatian Language Pack pa nećete moći koristiti opciju da vam se automatski podcrtavaju riječi koje krivo napišete.”

    Ovo je zabluda i kriva informacija jer za Writer postoji hrvatski rječnik.

    Na ostale više-manje točne podatke ne želim trošiti riječi (možda autor nije upoznat dovoljno s GNU/Linux svijetom i njegovim aplikacijama ili ne želi previše “daviti” zainteresiranog početnika suvišnim informacijama), ali ovo je jedan od većih propusta u članku.

    http://extensions.openoffice.org/en/project/dict-hr

    • Dario napisao:

      Pa gle, u BUG-u su prije par mjeseci imali temu broja o servisima za pohranu podataka u oblaku i jedna od negativnih strana Ubuntu One-a je bila što nema mogućnosti (osim uz plaćanje) proširiti početnih 5 GB prostora što također nije istina.
      Mislim da nema tu čak i neke zle namjere već čista površnost autora ili loša procjena veličine nekog područja koje treba obraditi pa onda to dovodi do površnosti.

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.