Intervju: Richard Stallman

richard_stallmanGuido Iodice: GNU projekt je star 25 godina i naši čitatelji u globalu prilično poznaju njegovu povijest. Jednom prilikom ste izjavili: “Slobodan svijet je novi kontinent u cyberprostoru”. Jeste li 1983 godine mogli zamisliti da će taj kontinent rasti ovom brzinom? Koji su najvažniji ciljevi pokreta slobodnog softvera danas?

Richard Stallman: 1983 nisam gledao dalje od dovršavanja GNU sistema niti sam se pripremao na ono što je trebalo uslijediti. A uslijedile su zgodne stvari, počevši od prepreka koje su nam postavljali proprietary proizvođači softvera pa do našeg utjecaja na zakone zemalja diljem svijeta. Nikada si nisam mogao zamisliti da će netko drugi složiti posljednji dio, a ostali mu prepisati zasluge za kompletnu stvar.

Danas je GNU/Linux slobodan operativni sistem, ali isto tako postoje i stotine različitih “distribucija” GNU/Linuxa od kojih većina nije slobodna; one uključuju programe zatvorenog koda i usmjeravaju ljude ka korištenju istih.

Kao posljedicu toga, mnogi korisnici GNU/Linuxa nisu u potpunosti dosegli slobodan svijet, neki čak niti ne znaju da postoji. Nitko im nije napomenuo da je pitanje slobode na kocki. Sve rasprave koje se vode na temu GNU/Linuxa rijetko kada se dotiču pitanja slobode a korporacije često imaju običaj prednost davati praktičnimprednostima nad etikom. Mnogi koriste izraz “open source” samo kako bi izbjegli pitanje slobode korisnika.

Guido Iodice: Neki korisnici GNU/Linuxa i slobodnog softvera smatraju kako je piratstvo kočnica u širenju slobodnog softvera. Što mislite jesu li u pravu?

Richard Stallman: Na taktičnom nivou njihov zaključak je logičan: ako postane teže kopirati Windowse, korisnici će se okrenuti prema besplatnim alternativama. Da je naš krajnji cilj isključivo povećanje broja korisnika, bilo bi racionalno podržati ove represivne metode prema dijeljenju non-free softvera. Ali takav način razmišljanja nije moralan i nikakav oblik represije ne bismo smjeli podržavati.

Zabraniti nekome da mijenja ili dijeli softver je nepravda i to je osnovna ideja iza pokreta slobodnog softvera. Kada policija kazni nekoga za dijeljenje softvera, onda čine nepravdu.

Čak i ako uspijete kopirati Windowse, to ne znači da ste dobili slobodni softver. Bez pristupa izvornom kodu – ne možete ga promijeniti i na taj način ukloniti sumnjive dijelove.

Guido Iodice: Prije par dana Google je lansirao vlastiti Web browser Google Chrome. Njegov izvorni kod je slobodan softver (evo licenca) ali binarni dio je pod drugom – restiktivnom licencom. Na stranicama Electronic Frotier Foundation su raspravljali o opasnostima korištenja Chromea. Što vi mislite?

Richard Stallman: Licenca za te binarne datoteke je neprihvatljiva iz više razloga. Ona Googleu daje prava da mijenja vaš softver i od vas traži da prihvatite sve promjene koje naknadno uvedu. Koriste i izraz “intelektualno vlasništvo” koji se nikako ne bi smio koristiti, a ovdje pročitajte zašto.

Uglavnom, ne bi trebali pristati na te uvjete. Google ide utabanim putem FireFoxa. FireFox je sve ovo napravio odmah nakon što se pojavio: izvorni kod je pružio besplatno dok su izvršne datoteke pod neprihvatljivom EULA-om.

Guido Iodice: Hoće li GNU projekt predstaviti u potpunosti slobodan browser baziran na chromium.org izvornom kodu? Smatrate li da bi to bila dobra stvar?

Richard Stallman: Nadam se da će netko distribuirati slobodne binarne datoteke Chrome-a. Ista stvar se za FireFox radi već godinama i to uopće ne mora biti GNU projekt. Razlog zbog kojeg smo razvili IceCat iz FireFox-a je specifičan. Slobodne varijante FireFox-a koje su razvili drugi (IceWeasel, BurningDog…) su uspješno zaobišli EULA-u za izvršne datoteke, ali ostao je drugi problem. Naime, nudili su non-free pluginove što se krši sa našim principima, koji kažu da se ne smije nuditi niti preporučavati korištenje non-free softvera.

Guido Iodice: Google se čini kao dvolična kompanija. Pomaže zajednici slobodnog softvera i razvijateljima (Google code, donacije i dr.) ali ne odobrava GNU Affero GPL i koristi sporazume za krajnje korisnike koji imaju problema sa privatnosti. Kako vi gledate na Google?

Richard Stallman: Google radi dobre, neutralne i loše stvari. Distribuira non-free programe kao što je Google Earth, što je definitivno loša stvar. Smatram kako treba različite aktivnosti suditi različito, bilo da se radilo o Googleu ili bilo kojoj drugoj tvrtki čije aktivnosti možemo podijeliti na dobre i loše.

Guido Iodice: Neki proizvođači hardvera se okreću otvorenim upravljačkim driverima (npr. Atheros). Radi li se ovdje o pobjedi pokreta slobodnog softvera?

Richard Stallman: Ovo je važan korak naprijed, ali ne znam do koje mjere projekt slobodnog softvera može uzeti zasluge za ovo.

Guido Iodice: Neki proizvođači prodavaju svoja računala sa predinstaliranim GNU/Linux operativnim sustavom. Da li je ovo dobra stvar?

Richard Stallman: Svakako je korak u dobrom smjeru, ali ovi predinstalirani GNU/Linux sistemi nisu besplatni. Većinom sadržavaju proprietary programe a neki se odbijaju pokrenuti dok korisnik ne pristane na uvjete EULA-e. To su uvjeti na koje ne biste smjeli pristati.

Guido Iodice: Znam da posjedujete jedan OLPC XO.

Richard Stallman: XO je neprikladan na više načina, ali sam se prebacio na njega jer ima otvoreni BIOS. U vrijeme kada sam donio odluku, svaki drugi laptop je imao proprietary BIOS i bio sam spreman prihvatiti neke nedostatke XO-a kako bih to izbjegao. Kasnije su uslijedile najave kako je XO dizajniran da pokreće Windowse, pa sam odustao od njega i okrenuo se kineskoj tvrtki Lemote koja proizvodi računala isključivo sa slobodnim softverom i ne podržava Windowse.

Guido Iodice: Dell, Asus i ostali pozivaju korisnike da sa Linuxa “nadograde” na MS Windows XP…

Richard Stallman: Stvarno tako kažu? Kako tužno.

Guido Iodice: I evo za kraj – GNU/Linux je GNU sistem koji radi na Linuxu – kernelu?

Richard Stallman: Da. Naravno, postoje i tisuće ostalih programa čiju važnost ne želim umanjiti.

Intervju je preveden sa stranice guiodic.wordpress.com.

Autor: Guido Iodice

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

1 Komentar

Dodaj svoj

[…] Richard Matthew Stallman, kontroverzni američki haker i programer, poznat kao tvorac GNU ideje, osnivač i predsjednik Free Software Foundationa, aktivist i najutjecajniji promotor slobodnog softvera te tvorac najpoznatije licence za slobodni softver, GNU GPL, kao i nekolicine drugih, 23. travnja u Zagrebu će održati govor na temu slobodnog digitalnog društva. […]

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.