4,095 pregleda

Jedini razlog za uvođenje otvorenog kôda u škole

15

Na nedavno otvorenoj Python Hrvatska grupi raspravljalo se i o korištenju Pythona u nastavi. Python je već odavno trebao zamijeniti BASIC u školama jer je jednostavan (kôd je na razini pseudo kôda), u malo linija koda se može napraviti puno, a zahvaljujući bezbrojnim bibliotekama s njime se može napraviti skoro sve što možete zamisliti da se može napraviti na računalu. Ono što je meni zapelo za oko je da se opet spomenuo problem isplativnosti uvođenja Pythona u škole. Isti problem se spomene i skoro svaki put kad se predlaže uvođenje aplikacija otvorenog koda u škole. Oni zagovaraju otvoreni kod često (pogrešno!) govore o cijeni kao velikoj prednosti.

Postoji li negdje studija koja dokazuje da bi zamjena vlasničkog softvera u nastavi bila neisplativa za škole? Kako to škole određuju da li posluju isplativo ili neisplativo? Zbog čega toliko otpor prema stjecanju novih znanja (kao česti razlog za status quo navodi se problem da bi nastavnici/profesori trebali naučiti nešto novo)? Hej, pa to je škola, ona i postoji zbog toga da se stječu nova znanja. To se ne odnosi samo na učenike, treba ići u korak s vremenom, količina ljudskog znanja se udvostručava svakih par godina, kako će uspješno učiti djecu ako ne nauče ništa novo?! Djeca su znatiželjna, upijaju kao spužve, postavljaju pitanja i traže odgovore. Ne možete očekivati da vam sve vjeruju na riječ, nešto im morate pokazati i u praksi. Kad sam ja bio dijete rastavio sam svaku igračku koju sam imao kako bih vidio kako radi i zašto radi tako kako radi. S godinama sam rastavljao i popravljao (ne uvijek uspješno) sve što se dalo rastaviti i popraviti. Izmišljali smo i izrađivali vlastite igračke (od čepostrela do drvenih skija), prilagođavali vozilice (bicikle i Tomos motore) potrebama i trendovima. Moj APN 6 je imao aluminjske felge, modificiranu sjedalicu, ojačane amortizere, a nije mi bio problem rastaviti i sastaviti mašinu nekoliko puta dnevno. Zašto sam to radio? Zato što me to zanimalo, veselilo, učio sam i ono najvažnije: zato što sam to mogao napraviti!

S vlasničkim kodom to ne možete napraviti. I dok vama velikima to nije važno (nećete ići sami popravljati auto), djeci, koja uče, to je vrlo važno. Djeca trebaju učiti, trebaju imati mogućnost da vide kako nešto radi, da vide zašto je to tako, a ne nekako drugačije. Trebaju imati mogućnost da mijenjaju, da prilagođavaju, da rasture sve i da ponovno pokušaju sve složiti. Crne kutije u koje se ne može zaviriti nisu za djecu i nisu za škole. Kad govorim o rasturanju i promjeni programa onda ne mislim samo na programiranje. Postoji cijeli niz načina na koji oni mogu promijeniti, prilagoditi.

Jedini razlog zbog kojega otvoreni kod u školama treba zamijeniti vlasnički je njegova otvorenost i mogućnost da s njime možete napraviti što god vam padne na pamet i onda sve to možete slobodno dati drugima da opet s time naprave što hoće ili da to jednostavno slobodno koriste. Bez ograničenja.

Djeci treba sloboda, osjećaj da trebaju i mogu promijeniti stvari. Zašto ih ograničiti i ukalupiti? Zar treba zbog komoditeta nekolicine nastavnika, koji ne žele učiti ništa novo, uništiti inovativnost i zaigranost čitavih generacija? Uvođenje otvorenog koda će se isplatiti, samo što to kratkovidni ne vide.

Autor: Wolfwood’s Crowd

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (3 votes cast)
Jedini razlog za uvođenje otvorenog kôda u škole, 5.0 out of 5 based on 3 ratings

Povezani članci:

Brazil sudjeluje u razvoj...
Gradonačelnik Münchena po...
München je bez problema p...
Potpisivanje 200 milijuna...
Code for Croatia

15 Responses

  1. Lucien kaže:

    Odličan tekst! Iako nažalost imam osjećaj da autor piše “u vjetar”, jer nije jedini koji tako misli, a i dalje se ništa ne mijenja po tom pitanju :( pitam se koliko bi još takvih tekstova trebalo napisati da se naš obrazovni sustav pomakne s mrtve točke…

  2. Jasna kaže:

    da počnem od osnovne škole…..ovako, djeca se susreću s programiranjem u osnovnoj školi po prvi puta… ne može im se tutnuti python koji nije vizualan poput Logo jezika ili Basic-a… logičko ili apstraktno razmišljanje se razvija tek u 12-oj godini života…. ne može se samo tako navaliti ajmo uvesti, bez da se to sagleda sa pedagoške strane prosim lijepo (budući sam nastavnik informatike i znam o čemu pričam)….. Tako da ima smisla ostaviti Logo u osnovnoj školi, QBasic mi se čini nepotrebnim jer radi isto… (u ostalom na Linux platformi se može koristiti KTurtle kao alternativni alat FMSLogo alatu, u kojem mogu programirati u Logo jeziku)…. tako da bi python imalo smisla staviti krajem osmog razreda i tek u srednjoj školi…… Ono što je problem u toj cijeloj priči su navike i direktive s vrha— MZOŠ jel? Struka se malo čuje nažalost… nadam se da će se to promijeniti jednog dana… I da, treba biti prilagodba ipak — treba uzeti u obzir da djeca odnosno njihovi roditelji još u velikoj većini koriste zatvoreni kod, tako da nema potrebe za forsiranjem i sekiranjem — polako ali sigurno…. priviknuti se na nešto novo nije lako… (inače Metodičari preporučaju slobodni softver – no škole imaju pritisak od MZOŠ-a, od kompanija koje proizvode softver zatvorenog koda)…. pa eto… treba ovu situaciju sagledati sa svih strana..

  3. Piko kaže:

    Ne mogu se složiti sa Jasnom (iako nisam Pyhton programer) koja kaže:

    “ne može im se tutnuti python koji nije vizualan poput Logo jezika ili Basic-a”

    Npr. ja sam se sa programiranjem susreo kad sam bio u 5 razredu osnovne škole, to je bilo 1985 godine kad sam dobio svoj prvi kompjuter ZX48 Spectrum. Danas imam svoju firmu i živim od programiranja.

    Programiralo se je u BASICU, jer tada nije bilo vizualnih alata. Basic je bio integriran u ROM-u i čim si upalio kompjuter odmah si se našao u BASIC-u. Uz spectrum je dolazila knjiga sa hrpom jednostavnih primjera u BASIC-u. To su bili programi koji su iscrtavali kojekakve “efekte” na ekranu ili pak jednostavne igrice u smislu pogađanja brojeva i sl.
    U biti kroz igru se je učilo programiranje.

    Kasnije kad sam došao u srednju školu, na prvom satu programiranja profesor je objašnjavao kako se rješava nekakva matematička formula u basicu. Da sam se tada
    prvi put susreo sa programiranjem sigurno danas ne bi bio programer jer bi mi se programiranje zgadilo.

    Po meni naj bitnije je motivirati djecu a to najviše ovisi o volji samog profesora. U ostalom ne žele svi biti programeri a onda su tu opet interesantni open source alati koji djeci mogu biti zanimljivi npr. Blender.

    Kad smo već vizualnih alata postoji jedan alat na koji se zaboravlja a to je Lazarus. Obzirom da se ionako u školama dosta uči Pascal ne vidim razlog da se taj Pascal ne uči
    kroz Lazarus. Za one koji neznaju, Lazarus je RAD alat baziran na free pascal compileru. Pa umjesto da djeca uče programirati kroz neke dosadne primjere koji u tekst modu ispisuju nekakvo ascii smeće. Mislim da im je zanimljivije klikom miša staviti dugme na ekran ili nekakvu sličicu rakete i onda je animirati sa jednom jedinom linijom koda.

    http://wiki.lazarus.freepascal.org/Screenshots.

  4. Jasna kaže:

    Ovako, prije su računala bila puno jednostavnija nego danas i mogli ste puno lakše shvatiti kako računalo radi i samim time i programiranje…..

    Što mislite zašto počinju s QBasic-om i Logom? jer su jednostavni i pružaju šansu da se na najlakši mogući način nekoga uputi u svijet programiranja….

    Imate li iskustvo da ste nekome predavali programiranje? objašnjavali nešto? Ne možete ovo gledati introspektivno: to je vama tako tada bilo….

    Da ne ispadne kao da vas napadam uzmite neko dijete iz 5. razreda koje nikad nije čulo za programiranje i odite mu objašnjavat programiranje….Ili kako računalo radi (današnje)

    Kad se nekoga počinje učiti programirati treba početi polako od laganih stvari da vide kad upišu neku naredbu da ona mala kornjačica crta po ekranu– da dobe osjećaj što to jest..a kasnije početi s težim stvarima…poput pythona….

    Vi ste ovo napisali tj shvativši me kao da ja ne želim staviti programiranje u osnovne škole- da ali ne python… (tek krajem možda kad vidim da su usvojili i da im je došlo do glave što bi to programiranje moglo biti) — ono što je najteže je nekoga naučiti logički razmišljati — to je najteži dio cijele priče zato treba ići od konkretnih stvari prema apstraktnim….

    Onaj tko će htjeti programirati će programirati sa školom ili bez nje i to je činjenica…Kako ste napisali nekog zanima nekog ne…..

    Ima dosta alternative na open source strani slažem se…

    Isto tako se slažem da će više naučiti kroz igru ( to im Logo omogućuje ) … bilo bi fora kad bi se moglo sve odjednom izmijeniti —- ima tu puno problema sa svih strana… kao što rekoh polako….

    Ne bi bilo dobro da im se odjednom previše toga natovari – današnje stvari su puno kompleksnije i ne bi bilo u redu da ih se zatrpa svime i svačime…

    Ako uvedu informatiku od prvog razreda osnovne, kao što obećavaju onda će se priča bitno izmijeniti…. s tim da će i tu biti dosta gužve (i sve me strah kako će to izvesti — tj da će ispasti da sad svatko tko ima imalo informatičkog znanja bude nastavnik, tu će ispasti svašta)…..

  5. Jasna kaže:

    I da zaokružim sa svoje strane — Molim vas da se stavite u kožu današnjih učenika prije nego vas savlada napadaj “što bi sve mogli ubaciti”

    Nastavnikova struka je prije svega poučavanje i to je najteži dio posla njegove struke — u razredu ima prosječnih/ispodprosječnih/nadprosječnih učenika

    Ovo sve treba gledati puno više s pedagoške strane nego s IT strane – treba ići tempom učenika i ne gledati kroz sebe nego kroz njihove oči (učenici su u osnovnim školama, većina njih na konkretnoj razini i trebaju im vizualne stvari)— pa bi bilo lijepo od vas da to probate shvatiti…..

    I isto tako da je danas 2012. godina a ne 1985…. i meni je bilo ovako zašto ne bi njima isto tako bilo…. nemojte to raditi…. kao što napisah stavite se u kožu današnjeg učenika…

    • Piko kaže:

      Jasna ne bi želio da shvatite da vas napadam.
      Samo se ne slažem da je Python teži za učenje od Basic-a.

      Mislim da se oboje slažemo da nema smisla nešto forsirati. Kao što sam i napisao u predhodnom postu ne žele svi biti programeri. Forsiranje učenja programiranja je kao da vas u auto školi uče kako napraviti generalku na motoru umjesto da vas nauče voziti. Mišljenja sam da bi djeca trebala prvo učiti kako kreativno koristiti računalo a ne kako raditi programe za njega. Npr. crtanje likova u nekom game editoru može biti i zabavno i kreativno.

      Kad već spominjete 1985 ipak mislim da se jedna stvar nije promjenila a to je da li će djeca nešto zavoliti ili zamrziti ovisi o vama profesorima i koliko ste voljni truda uložiti da im se to područje predstavi na njima zanimljiv način.

  6. Jasna kaže:

    Eto zadnjim postom ste potvrdili ono o čemu pišem cijelo vrijeme….

    prvo konkretno onda apstraktno… Logo programski jezik se svodi na crtanje jel? Crtanje je kreativno i s tim mogu nacrtati što žele :)

    Mislim da je to za početak više nego dovoljno…

    najbitnije je ići tempom učenika ne svojim tempom..i to su me učili profesori pedagoških predmeta na faxu i to sam još više shvatila kad sam imala stručnu praksu u školama— da mi to dođe u glavu trebalo mi je 3 tjedna….da imam nekoga da nekoga moram poučiti a da to shvati…

    Potpisujem zadnju vašu rečenicu:

    “Kad već spominjete 1985 ipak mislim da se jedna stvar nije promjenila a to je da li će djeca nešto zavoliti ili zamrziti ovisi o vama profesorima i koliko ste voljni truda uložiti da im se to područje predstavi na njima zanimljiv način.”

    Definitivno – jer time se potiče unutarnja motivacija učenika….

  7. Jasna kaže:

    Samo da objasnim zašto sam zapela za Logo — zato jer je sučelje alata, (bilo da koristite FMS Logo ili KTurtle), interaktivno

    u jednom dijelu alata pišete naredbe a u drugom dijelu vam se automatski prikazuju promjene što ona mala kornjača radi odnosno crta…

    Ima sigurno još dosta takvih stvari popu Logo-a a da se učenici mogu igrati– ali taj jezik je možda bolji zbog toga što se nadovezuje na obično crtanje u nekom alatu pomoću klikanja— a poučavanje mora biti povezano…. ako si to oni mogu s nečim povezati što su prije utvrdili, učenje ide puno lakše :)

    • sade kaže:

      Pa jel ovo moguce!!!! Umjesto da idu sa open sourceom bar u obrazovanje oni rade dugorocne planove sa MS-om!!! Zbog donacije od 12mil dolara?? Tolko mogu ustedit samo u prvih godinu dana rjesavajuci se ms licenci. Da mi je znat kolko im je MS donirao u dzepove…..

      • lutherus kaže:

        Nego? Zašto ne bi bilo moguće? Tak se stvari rješavaju.

      • Dado kaže:

        Ako “donacija” ne zavrsi u privatnim dzepovima..

        • lutherus kaže:

          Živimo u Hrvatskoj. Zemlji kriminala, korupcije, ksenofobije, krščanskog fundametalizma, laži, lopovluka. Znaš da hoće.

          • Branko kaže:

            Tragično! Najgore je što je to sve servirano kao velik uspjeh Hrvatske.
            Dobili smo donaciju od MS-a i time se još nekoliko godina vezali uz vlasnička rješenja jedne tvrtke, unatoč trendu u ostatku Europe koja ide prema otvorenim i slobodnim softverskih rješenjima.
            Zašto bi koristili besplatna, otvorena, prilagodljiva rješenja koja uz to mogu potaknuti i domaću IT industriju? Uštediti neke novce? Tko je to vidio?

            • 4ndY kaže:

              Ali ako pažljivije čitate, HR nije dobila nikakve novce (keš) od Microsofta! Tih 12 milijuna dolara je zapravo “vrijednost” softvera (Office 365) kojeg će podijeliti učenicima i studentima… Sve je to fiktivno, ništa MS ne daje osim ako nije badava :-D

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.