3,682 pregleda

LFS – Tvoja distra, tvoja pravila

10

U prethodnom, uvodnom članku upoznali smo se s namjenom i osnovama LFS projekta. Tekst koji čitate nadovezuje se na prethodni, detaljnije objašnjavajući koncept LFS-a, te daje nekoliko korisnih savjeta i napomena prvenstveno namijenjenih onima koji namjeravaju izgraditi svoj prvi LFS.

 

Slogan LFS projekta “Your distro, your rules“, u prijevodu “Tvoja distra, tvoja pravila” iskusniji će korisnici znati iskoristiti. Početnicima koji prvi put prave LFS preporučujem rad u virtualnom stroju po stabilnoj LFS knjizi bez odstupanja od sadržaja.

 

LFS – Tvoja distra, tvoja pravila

 

Iako filozofija LFS-a ne ograničava odstupanja od knjige, potrebno je iskustvo ako se želi implementirati funkcionalnost koja nije pokrivena sadržajem. Jedan primjer bi bila zamjena SysV init sustava sve popularnijim systemd sustavom, a zanimljive opcije uključuju i BSD init ili upstart koji koristi Ubuntu. Kao još nekoliko primjera čestog odstupanja od knjige može se navesti instalacija najnovijeg kernela, te s tim povezanih potrebnih paketa, zatim novije glibc biblioteke ili GCC-a, drugačijeg bootloadera itd. U svim ovim slučajevima vrlo korisno je voditi vlastitu evidenciju o svakom odstupanju.

Početnicima se savjetuje rad u Virtualboxu

 

Stabilna LFS knjiga

 

Knjigu treba pažljivo čitati bez preskakanja i obratiti pažnju na detalje. Poželjno je ne gasiti računalo i ne izlaziti iz podešenog okruženja dok god ne završimo s kompletnom izgradnjom. U slučaju napuštanja podešenog okruženja moraju se ponoviti određene postavke ovisno o poglavlju do kojeg se stiglo. Eventualno se mogu koristiti hibernacija na pravom hardveru ili snapshoti u VirtualBoxu koji će vratiti prijašnje stanje stroja pri ponovnom uključivanju. Većina grešaka se događa baš zbog navedenih stvari. Knjiga je vrlo precizna i ako se pažljivo prati neće biti problema.

Kod kompajliranja kernela potrebno je osnovno poznavanje hardvera. Konfiguraciju obavljamo u tekstualnom izborniku. Ovo može biti dugotrajan i pomalo zamoran posao za početnika, ali važno je i ovdje pažljivo odabrati potrebne postavke. Sam kernel i njegova konfiguracija su dobro dokumentirani, a help je integriran. Više o kompajliranju kernela možete pročitati ovdje.

Unaprijed si postavite ciljeve i razmislite želite li se upustiti u izgradnju ovakvog sustava. Razlozi mogu biti učenje, znatiželja, izgradnja sustava za specijalni/embedded sistem, pokretanje još jedne Linux distribucije, ali i obični desktop OS za svakodnevnu upotrebu. Ovo nije sustav koji će biti izgrađen za nekoliko sati. Ne radi se o jednostavnoj instalaciji nego o projektu za koji treba odvojiti dosta vremena i truda, pa kao takav nije za svakoga. Pogrešna očekivanja vode do razočarenja. Za nekoliko sati nećete od LFS-a dobiti Ubuntu na steroidima. Treba voljeti ovakve stvari i imati želju za učenjem da bi se moglo uživati u projektima ovakvog tipa.

Nakon uspješne izgradnje LFS-a u virtualnom stroju, može se prijeći na pravi hardver ponavljajući postupak pri čemu ćete izabrati verziju koja odgovara vašem procesoru. Najvjerojatnije imate 64-bitni CPU. U tom slučaju trebate odlučiti je li vam dovoljan čisti 64-bitni sustav ili namjeravate koristiti i 32-bitne programe. U drugom slučaju krenite s CLFS knjigom gdje ćete raditi po uputama za multilib sustav. Ako imate 64-bitno računalo, ali manje od 4 GB RAM-a i ne namjeravate nadograđivati memoriju, onda slobodno možete raditi po standardnoj LFS knjizi za 32-bitni sustav. U svakom slučaju potrebno je osnovno poznavanje terminala.

Između ostalog, LFS nam pomaže shvatiti koliko je posla i truda potrebno za napraviti distribuciju. Vjerojatno ćemo nakon ovog iskustva postati tolerantniji prema nedostacima distribucije koju koristimo, ali i ostalima, te početi više cijeniti trud uložen u pojedinu distribuciju pogotovo ako imamo u vidu da je LFS samo osnova za dalje.

 

Paketiranje

Nikakvo paketiranje ni praćenje instaliranog softvera nije potrebno ako je jedini cilj napraviti osnovni LFS i tako proširiti znanje o radu Linux sustava. Međutim, mnogi koji završe LFS knjigu, nastave graditi svoj sustav i koristiti ga čak i kao primarni OS.

LFS projekt nema svoj package manager. Imajući u vidu prvenstveno edukacijsku prirodu LFS-a, održavanje nekog centralnog repozitorija bilo bi besmisleno, pogotovo s binarnim paketima. U knjizi se spominje nekoliko tehnika za praćenje instaliranog softvera, ali ne postoje konkretne upute nego se korisniku ostavlja izbor i briga oko implementacije takvog sustava.

Korisnik koji ipak želi imati sustav paketiranja ili bar automatiziranog praćenja instaliranih programa, može samostalno iskoristiti neki od poznatih postojećih sustava od kojih sami korisnici LFS-a preporučuju Pacman (Arch Linux) i Portage (Gentoo) kao najbolje za LFS, te dpkg i rpm kao korisne opcije pogotovo za korisnike koji već imaju iskustva s deb ili rpm sustavima.

Osim navedenih, dobro je spomenuti i Paco (Package Organizer). Iako nije pravi package manager, upravo ga jednostavnost čini odličnim izborom za LFS bazirane sustave koji su kod svakog korisnika drugačiji. U takvoj situaciji gdje je svaki (B)LFS sustav unikatan, repozitoriji su nepotrebni, ali automatizirano praćenje instaliranih programa nije na odmet.
Odlučite li se za paketiranje ili Paco, s upotrebom krenite od 6. poglavlja.

Umjesto automatiziranog praćenja instaliranog softvera, možemo to raditi i ručno, primjerice pomoću tabličnog kalkulatora, u nekoj jednostavnijoj bazi, ali i u običnoj tekstualnoj datoteci.

 

Prije reboota

U poglavlju 9.3 LFS knjige preporučuje se da prije nego što napravimo reboot, kompajliramo nekoliko korisnih programa iz BLFS knjige dok smo još u ugodnom okruženju host distribucije jer jednom kad se nađemo u svježem LFS-u nećemo imati takav komfor. Preporuka je kompajlirati i podesiti GPM za podršku za miš u terminalu, te jedan od tekstualnih browsera, primjerice Lynx koji podržava miša. Tekstualni browser će nam omogućiti čitanje (B)LFS knjige, a GPM jednostavan copy-paste uputa iz knjige u terminal pomoću miša. Možemo otvoriti nekoliko terminala pomoću ALT F(n) kombinacije tipki, gdje je (n) broj funkcijske tipke, a ujedno i terminala u koji se želimo prebaciti. Npr. kompajlirati možemo u prvom terminalu, a čitati u drugom, te se između njih prebacivati pomoću ALT F1 i ALT F2.

Osim navedenih GPM-a i Lynxa, dok smo još u chroot okruženju hosta možemo kompajlirati Screen, Wget i Midnight Commander. Ne treba ni pretjerivati s brojem programa koje na ovaj način kompajliramo jer dok smo u hostu kompajliramo ih kao root, a to se ne računa kao dobra praksa.

 

Trenutak istine

Napokon slijedi restart računala. Ako smo prethodnih sati, dana ili tjedana u svakom trenutku bili oštrog oka, mirne ruke i bistrog uma, najprije bi nas trebao pozdraviti Grub, a potom, nakon učitavanja kernela i ostatka sustava najljepši login prompt koji smo ikada ugledali. O drugačijem razvoju događaja nećemo ni pomisliti, a kamoli naglas izgovoriti sve što se izgovara u takvim situacijama.

 

Svima koji krenu s bildanjem LFS-a želim uspjeh! Oni koji su uspjeli i nisu se zasitili neka Lynx usmjere na sljedeću poveznicu.

 

Korisni resursi:

 

Autor:Draško Perović

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Povezani članci:

Alias iliti kako skratiti...
Blender - kompletan video...
Serijal tekstova: Zajedno...
Fluxbox tutorijal, treći ...
Postavljanje i3wm uz Xfce...

10 Responses

  1. Z0K4 kaže:

    Prvo Gentoo… A potom, uz malo sreće, ovo :D

  2. calisto053 kaže:

    Projekt vrijedan divljenja! Respect!

  3. Stefan kaže:

    super! nego, koliko vremena treba za dobiti funkcionalan KDE desktop?

    • drone kaže:

      Ovisi o nekoliko faktora (brzina stroja, slobodno vrijeme, iskustvo…) Xorg je muka, a meni najgore od svega je multimedija. KDE je ogroman, s hrpom zavisnosti. Sjećam se da sam LFS 6.2 koristio nekih šest mjeseci s Fluxboxom jer me bilo strah kompajlirati KDE (u to vrijeme 3.5) :)
      Međutim ipak sam bio kompajlirao i KDE. To radiš pomalo, pa je teško reći koliko stvarno vremena treba. Može se i na ho-ruk, ali nije moj stil. Pretpostavljam da bi trebao bar jedan produženi vikend ako krećeš samo s golim terminalom s napomenom da mi se ta procjena čini previše optimistična :)

  4. blacx kaže:

    Odlično, pravi inspiracijski članci za nastavak učenja linuxa.
    Čestitam, pridobio si (bar) još jednog LFSovca :D

  5. Shicy kaže:

    Čestitam! Trebalo je proći kroz goreopisani pakao da bi se imalo volju za napisati ovo :)
    LFS je definitvno nešto u što ću se jednog dana upustiti, ali pomalo :)

  6. lutherus kaže:

    Zadnji puta kad sam radil LFS za package manager stavil portage, rebootal i bootal u Gentoo :(

  7. Armin K. kaže:

    Interesantan članak. Pohvale za autora.

    Želio bi samo da dodam nešto na završetak članka koji prepolaže da se instalira wget, gpm i lynx.

    Nedavno je LFS/BLFS developer Ken Moffat objavio svoju listu desktop i server paketa te njihov redoslijed kompajliranja. Isto tako je napisao koje stvari instalira prije reboota u finalni sistem, odnosno dok je jos u chroot-u.

    Listu možete pogledati ovde:

    http://www.linuxfromscratch.org/~ken/desktop-builds/desktop-and-server-packages-september-2012.txt

    I Bruce Dubbs je bio objavio svoju listu LFS paketa, ali je trenutno ne mogu naći, tačnije URL mi izbacuje grešku 404.

    Što se tiče mene, ja sam takođe LFS korisnik, te BLFS korisnik i developer. Prvi LFS sam koristio još u vrijeme Ubuntu 9.10 koji mi je tad poslužio kao host te nisam imao mnogo uspijeha prvih “nekoliko” puta. Većinom je bio kernel u pitanju dok ne mogu izbacit i činjenicu da sam volio raditi po svom te zeznuti stvar. Eh gdje je tad bio ovaj članak.

    I ja, naravno, kao i Ken, instaliram dosta stvari prije reboota. Ja sebe mogu nazvati malo iskusnijim korisnikom pa ja odstupam dosta od knjige nazivajući taj build LFS+BLFS zato što u procesu LFS-a gradim i pakete koji su dio BLFS-a da bi neki paketi u LFS-u dobili funkcionalnost od paketa iz BLFS-a (ACL i libcap za CoreUtils, Device Mapper i FreeType za GRUB, PCRE za Grep i tako dalje) te ne koristim standardni sysvinit, nego systemd.

    Čak znam nekad i X instalirat dok sam još u chroot-u ili u virtualnoj mašini u kojoj je naravno instaliran SSH.

  8. Yorkin kaže:

    Čeka nas posla :D

  9. ivan-88 kaže:

    Redoslijed: knoppix od 00′te neozbiljno, ’07 ubuntu, 08′ fedora, ’09 arch, ’11 gentoo, ’12 LFS (pocevsi od ovog vikenda ide slaganje na stroj)

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.