3,625 pregleda

Nevolje s Mandrivom

8
Popularna Linux distribucija, Mandriva, se nalazi pred kolapsom. Jednostavno propada, a potencijalne razloge ćemo pokušati prikazati u ovom članku.

“Rijetke od velikih, nekomercijalnih Linux distribucija propadaju, češće je to slučaj kod komercijalnih, poput Mandrive, koje ovise o izvorima financijskih sredstava”, primijetio je bloger Robert Pogson. Ipak, “u Mandrivinim ranijim danima “unutrašnji klub” koji je platio korištenje Mandrakea za “dodatke”, učinio je organizaciju ovisnom o konstantnom rastu i darežljivosti korisnika. To je bilo teško održati, a cijene oglašavanja kao i plaće zaposlenika postale su ogroman teret za distribuciju.

Sada, kad distribucije poput Linux Minta I Ubuntu uživaju veliku pažnju i ostvaruju iznimne uspjehe, jako je teško zamisliti da ne dijele sve distribucije taj “dio kolača”.

Uzmimo za primjer Mandrivu. Ova cijenjena distribucija datira iz 1998, kad je nastala iz Red Hata pod imenom Mandrake Linux, koji je bio iznimno poštovana distribucija te ga se mnogi stariji korisnici sa sjetom prisjećaju (Mandriva je nastala 2005. kao rezultat spajanja francuskog Mandrakesofta i brazilske Conective). Ipak, posljednjih par godina za Mandrivu su bile burne. Strah od bankrota je čitavo vrijeme prisutan zahvaljujući sukobima dioničara kao i ostalim problemima.

Mandriva-login

Jedan od Mandrivinih glavnih problema je taj što nikad nije izrasla u nešto više od OS proizvođača. Veliki igrači u prostoru komercijalnog Linuxa (Red Hat, SuSE, Canonical) su ugradili Linux u svoje vizije.

Mandrivin problem nije taj što su prodali Linux, već taj što nisu izdržali kao održiva distribucija nego su postali samo još jedan klon Red Hata.

Naime, prostor za samostalne Linux distribucije postoji (Debian, Slackware), ali ne postoji prostor za proizvođača koji ne čini ništa osim prodaje OS-a i povezanih servisa. Činjenica je da je Linux istodobno slobodan kao u sintagmi “sloboda govora” isto kao i u sintagmi “besplatno pivo”, pa pokušaj da ga učinite neslobodnim u jednom ili u drugom smislu (gomilanjem vlasničkih aplikacija i/ili naplaćivanjem) implicira da se borbu sa kompanijama koje ima veću, aktivniju zajednicu i bolje cijene nego što možete ponuditi.
Doista, zato što je FLOSS dostupan za 0 kn, bilo tko tko ga naplaćuje bit će financijski iscijeđen.

Mnogi za problem vide ugovore o podršci.
“Čemu raditi vlastitu distribuciju za vlastite ugovore o podršci kad se možete vezati za slobodnu distribuciju koju niti ne morate održavati?”.

Iz tog razloga, smatram da razvijatelji Linux distribucija od početka moraju imati viziju, ideju kako će korisnici povećati svoju efikasnost koristeći slobodni i otvoreni softver, te onda oko toga graditi distribuciju.

Roberto Lim kao korijen Mandrivinih problema vidi fragmentaciju:

“Da postoji jedan standardni Linux desktop OS i jedno standardno sučelje te mogućnost da napredni korisnici mogu nadograditi operativni sustav raznim sitnim dodacima, zamijeniti korisničko sučelje sa čim žele, smatram da bi Linux kao desktop imao veće šanse za uspjeh. Bit ću tužan ako Mandriva propadne, ali možda su ova teška vremena potrebna. Naime, pročišćavanjem ćemo dobiti dominantni Linux desktop operativni sustav. U protivnom, mogli bismo ga i prestati zvati Linux, jednostavno ga nazivati Debian, Fedora, Mint I slični. Na koncu, za tipičnog korisnika, oni imaju jako malo sličnosti, a nazivati ih istim imenom vjerojatno još više zbunjuje ljude.”

Doista, “je li realno očekivati da proizvođači prežive nudeći identičan proizvod kao i ostali kad i u slučaju inovacije, svi ostali je mogu slobodno primijeniti u svoj proizvod?”, kaže Barbara Hudson.

“Ako postoji ijedna industrija koja vapi za sređivanjem, to su Linux distribucije. Surov je to svijet… Naime, sustav sponzoriranja vaše distribucije kupnjom CD-a i DVD-a je uništen brzim internetom. Model plaćene podrške je za većinu distribucija potpuni promašaj. Trebate ljude koji bi doslovno išli od vrata do vrata te vam je potreban “dobar glas” da biste dobili poslovne i ugovore s državnim tvrtkama.

Poslovi s OEM tvrtkama također presušuju jer proizvođači ili imaju svoje OS-eve ili dolaze s predinstaliranim Androidom. Gomilanje servisa poput oblaka ne pomaže pošto postoje brojna platformski neovisna rješenja. Nagomilane glazbene te trgovine knjiga u elektronskom obliku ili hardver? Budite spremni mijenjati novac za udio u tržištu.”

Stvarni problem, kaže Hudson, je taj mijenja li distribucija svoj koncept. “Zašto ne bismo koristili web sučelje za odabrati što želimo (i paketi i prilagodbe) te ih skinuti”

Zapravo, počeci iskorištavanja tog potencijala su već vidljivi u online servisima za izgradnju koji vode računa o međuovisnostima za različite platforme. Izdavanje vlastite distribucije nikad nije bilo lakše, a ako vjerujete da je odabir dobar, on će s vremenom samo postajati sve bolji. Ako mislite da je trenutna situacija u kojoj možete birati između tisuća distribucija teška, niste ništa vidjeli!”, kaže Hudson.

“FOSS model naprosto ne funkcionira izvan poslovnih tržišta. Preko 300 milijuna $ treba za proizvesti Windows 7, oko 200 milijuna $ za OSX Lion, pa gdje će se naći kompanija koja bi uložila tolike svote novca u Linux? Odgovor je, jednostavno nećete naći takvu kompaniju zato što neće pokriti troškove, a jako je mali broj onih koji uspiju ostvariti profit.”

Prevedeno i objavljeno uz dozvolu LinuxInsider.com i ECT News Network. Copyright 2012 ECT News Network, Inc. Sva prava pridržana.

Izvor: http://www.linuxinsider.com

Preveo: F. Š.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Povezani članci:

Objavljena Mandriva 2011 ...
Objavljen je PCLOS 2012.2...
Mandriva se obraća svojoj...
Mandriva predana open sou...
Glasajte o promjeni imena...
Oznake:

8 Responses

  1. Branko kaže:

    Mandriva je radila osrednju distribuciju i još je tražila novce za sve dodatno poput kodeka. S druge strane ste imali distribucije poput Ubuntua i Minta koje su to sve davale besplatno i puno kvalitetnije.
    Nisu imali nikakvu viziju razvoja, nisu se dovoljno razlikovali od drugih distri, nisu nudili ništa što drugi nisu već imali a htjeli su zarađivati.
    Ne znam nikog tko je koristio tu distru i bio zadovoljan s njom. Tko god je probao je uteko.

    • Ivan kaže:

      Nebih se htio puštati u to kolko je Mandriva bila dobra ili loša , ali zasigurno je imala svoju publiku, to što su naplačivali dodatne stvari poput codeca je ok, jer tad se vjerojatno do tih codeca došlo legalnim putem, ostale distribucije , pa i mint i ubuntu ne pružaju tu mogučnost. Eventualno ako sam zatražiš pojedinačnu licencu za codece od njihovih izdavača/vlasnika i platiš nekih 15$ možeš ih imati legalno. Doduše smatram da su to sve gluposti oko tih codeca. Downside večine distribucija je da one službeno to ne nude niti ne nude laki način za kupnju istih, nego to prepuštaju korisnicima da na svoju ruku svjesno ili nesvjesno postanu neka vrsta pirata. Kao što sam rekao sve to oko codeca mislim da je jedna velika glupost , isto kao i večina patenata u današnje doba (pod tim mislim na one smiješne microsoftove patente , koji su tolko smiješni da to več lagano postaje i žalosno)

  2. Cooleech kaže:

    Točno tako, Branko. Par puta sam je probao i stvarno je katastrofalna na svim poljima.

  3. lutherus kaže:

    Mandriva je jedina distribucija sa vremenom poluraspada. Katastrofalan kernel, nestabilna, loši paketi…. + uništili su mandrake pa i neka im :)

  4. Frane kaže:

    Mandriva je stanovala jedno vrijeme na mom laptopu i nije bila kriminalna ;) moram priznat da je skroz zadovoljavajuće funkcionirala…

    a što se tiče raspada, šteta…čini se da su vukli samo pogrešne korake. nažalost, premalo sam u svijetu linuxa da bi se sjećao Mandrakea, ali ako je to kultna distribucija kako svi govore, Mandriva je imala izvanrednu “bazu” za razvoj, ali eto…šta je tu je…

  5. lutherus kaže:

    Izgleda da nisu shvaćali ni bit Linuxa ni bit zajednice već su pokušavali napraviti Windows alternativu i zamjenu i mislili su samo na lovu.

  6. Frane kaže:

    ja sam to pokuša zamaskirat u lipe riči ;)

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.