15,827 pregleda

Stallman govori o špijunskom softveru na Ubuntuu

84

Richard Stallman je jučer na Free Software Foundation stranici objavio zanimljiv članak. U njemu je na sebi svojstvan način iznio osvrt na nedavni potez Canonicala da u rezultate pretraživanja uključi i Amazonove proizvode.

Iako će mnogi reći da je Stallman čudak i da su neke njegove ideje ekstremne moramo priznati da je on jedan od ključnih ljudi koji su zaslužni da slobodni softver postoji i da je dosegao današnju razinu svakodnevne upotrebljivosti. Bez njegovog inzistiranja na slobodi i otvorenosti vjerojatno bi količina vlasničkog softvera s kojim se mi Linux korisnici susrećemo bila daleko veća, a slobodni softver bi još bio u povojima.

Richard Stallman

 

Ne bi bilo fer da vam damo samo nekoliko natuknica iz članka jer bi time izgubili jako puno iz ostalog konteksta pa ćemo vam članak prenijeti u cijelosti:

Richard Stallman: Spyware na Ubuntuu: Što uraditi?

 

Stallman započinje navođenjem jedne od glavnih prednosti slobodnog softvera, a to je da zajednica čuva korisnika od zloćudnog softvera. To je do sada bilo pravilo, ali je Ubuntu od nedavno postao iznimka od tog pravila.

Vlasnički softver je često povezan sa zloćudnim pristupom prema svom korisniku. Često u njemu možemo pronaći kôd kojem je svrha špijuniranje korisnika, DRM kôd koji dodatno ograničava korisnika, te namjerno otvoren pozadinski pristup pomoću kojeg se iz daljine mogu uraditi zločeste radnje prema korisniku.
Windowsi, Amazonov Kindle, Playstation, Adobe Flash Player, te aplikacije za Appleove proizvode i Android dobar su primjer takvog softvera.

Slobodni softver u sebi ima ugrađen mehanizam kontrole. Kada se u slobodnom softveru pojavi zloćudni kôd zajednica će preuzeti takav softver, izbaciti iz njega zloćudni kôd i razviti ga kao fork originalnog projekta. Originalni projekt automatski gubi zajednicu koja ga je podržavala i polako nestaje iz upotrebe. To je sve moguće zbog četiri slobode koje su ugrađene u slobodni softver.

Stvari su tako funkcionirale do nedavno, međutim taj zaštitni mehanizam je izgleda po prvi puta zakazao. Prema Stallmanu Canonical je u svoju posljednju verziju Ubuntua ugradio takav špijunski kôd (spyware). Naime, kada korisnik pretražuje svoje računalo, Ubuntu pojam pretrage šalje na svoj udaljeni server. Prema Stallmanu sličnu praksu koristi i Windows.

Ubuntu će korisniku prikazati Amazonove proizvode koji odgovaraju pojmu iz pretrage. Amazon je sam po sebi zaslužan za mnoge loše stvari i Canonicalova promocija Amazona nije u redu sama po sebi. Međutim, to nije glavni problem. Glavni problem je špijuniranje. Iako Canonical ne daje Amazonu podatke tko je pokrenuo pretragu, ipak na svom serveru prikuplja podatke o korisniku što je jednako loše kao da je te podatke prikupio Amazon.

Ljudi će sasvim sigurno objaviti prilagođenu verziju Ubuntua bez ovog mehanizma nadzora. U biti, nekoliko GNU/Linux distribucija su prilagođene verzije Ubuntua. Kada one sa svojim nadogradnjama dođu do najnovije verzije Ubuntua najvjerojatnije će ukloniti ovaj dio Ubuntuovog kôda. Mnogi developeri će rado odbaciti taj dio kôda jer im to donosi više korisnika.

Canonical to ipak neće uraditi. Prema Stallmanu Canonical računa da ime “Ubuntu” ima već toliki moment i utjecaj da može izbjeći uobičajene posljedice i izvući se iako koristi sustave za nadzor korisnika.

Sama činjenica da Canonical dozvoljava da se takva pretraga isključi nije dovoljna. Neki korisnici neće znati da takva mogućnost postoji i ovu opciju će ostaviti uključenu iako ju ne koriste.
Ako bi Canonical ovu opciju pretraživanja postavio isključenu u zadanim postavkama sustava, svejedno ostavlja lošu praksu da kod uključene opcije online pretraživanja, svako pretraživanje ide na ovaj način. Jednostavan mehanizam kontrole bi bio postaviti dva odvojena gumba za pokretanje pretrage. Jedan za offline pretraživanje, te jedan za online. Korisnik bi tada birao kakav način pretraživanja želi za određeni pojam pretrage.

Ako će dovoljan broj utjecajnih voditelja zajednice ovaj problem vidjeti samo kao osobnu neugodnost, te isključiti online pretraživanje i nastaviti promovirati Ubuntu, Canonical će se izvući.  I to bi bio ogroman gubitak za slobodni softver i zajednicu.

Mi koji predstavljamo slobodan softver kao obranu protiv zloćudnog softvera  ne kažemo da je slobodni softver savršena obrana. Nema savršene obrane. I zbog toga Ubuntuov primjer ne znači da moramo “pojesti vlastite riječi”. Međutim, sada zajednica ne može efektivno koristiti ovaj argument protiv vlasničkog softvera. “Slobodni softver vas neće špijunirati, osim ako se ne radi o Ubuntuu” ima daleko manju snagu nego:”Slobodni softver vas neće špijunirati.”

Bilo koja izlika koju nam Canonical može dati je nedovoljna. Čak ako i sav novac kojeg dobiju od Amazona iskoriste za razvoj slobodnog softvera, to neće prevagnuti štetu koju će slobodni softver pretrpiti ako izgubi djelotvoran mehanizam spriječavanja zlostavljanja korisnika.

Stallman preporuča svima koji preporučuju ili distribuiraju neku od GNU/Linux distribucija da uklone Ubuntu s liste preporučenih distribucija i da ga ne distribuiraju dalje. Na Installfestovima, na proslavama Dana slobode softvera i na sličnim zbivanjima preporuča da se ne  instalira i ne preporučuje Ubuntu. Umjesto toga preporuča da se kaže da je Ubuntu “u kazni” zbog špijuniranja svojih korisnika.
Preporuča i da se napomene da Ubuntu koristi i neki drugi vlasnički softver. Na taj način se daje protuteža negativnog učinka koji vlasnički softver na Ubuntuu ima na zajednicu koja razvija slobodni softver.

Stallmanov članak je objavljen je Free software Foundation web stranici i objavljen je pod Creative Commons Attribution-No Derivative Works 3.0 licencom.

Eto, mnogima će ovaj Stallmanov članak izgledati pretjerano pa ćemo samo još jednom istaknuti ono najvažnije.

  • Slobodni softver bi morao imati efektivne mehanizme zaštite od zloćudnog koda.
  • Canonical je računajući na popularnost Ubuntua po prvi puta uspješno zaobišao te mehanizme.
  • Ignoriranjem te činjenice nanosimo veliku štetu promotorima slobodnog softvera jer im izbijamo važno oružje iz ruke a to je odličan mehanizam zaštite od zloćudnog koda.
  • Omalovažavanjem i ignoriranjem ovog problema možda postavljamo temelje za kasnije lakše ugrađivanje zatvorenog kôda i kontrole korisnika u naše omiljene GNU/Linux distribucije i slobodni softver.

Razmislite malo da li je Stallman ipak u pravu i da li Ubuntu ovaj puta zaslužuje packu koja će ga natjerati na pravi put?

 

 

Preveo i prilagodio za objavu:Branko S.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 3.5/5 (2 votes cast)
Stallman govori o špijunskom softveru na Ubuntuu, 3.5 out of 5 based on 2 ratings

Povezani članci:

Pregled distribucija za p...
Udruga Ubuntu korisnika u...
Ubuntu na mobitelu - prva...
Prijenosno računalo SOL -...
Lubuntu 14.04 vs Win XP u...

84 Responses

  1. Cooleech kaže:

    I prije ovog članka, Ubuntu sam isključio sa liste distri za Installfest. Vjerujem da ostali ubuntoidi nisu “zaraženi” ovom pošasti. ;)

  2. Grof kaže:

    Ja sam svoje već rekao u svom članku i otišao sam od Ubuntua baš zbog ovakvih stvari. Da, naravno – preporučam to i ostalima. ;)

  3. Branko kaže:

    Ne trebamo biti radikalni. Ali trebamo biti svjesni da problem postoji i nastojati ga riješiti.

  4. Dado kaže:

    V for Vendetta..u taj svijet (iz tog filma) se polako pretvaramo…davno sam prestao vjerovati u dobre namjere i slucajnosti od strane velikih riba..hladni rat je “mozda“ gotov ali njegove ideje itekako zive…

  5. dupin kaže:

    Razmišljam o prelasku na Bodhi.Vidjeti ćemo kako će se stvari razvijati unutar Ubuntu razvojnog tima.Svakako bi ih trebalo pritisnuti da se isključi ova opcija.

  6. Shicy kaže:

    Stallman nekad zna pretjerati, ali s ovim se savršeno slažem. Ubuntu treba bojkotirati jer ovo što rade je dno dna.

  7. Architect kaže:

    Paranoik.Opcija se vrlo lako moze iskljuciti.Je li Stallman preporucuje i da se iskljucimo sa Interneta jer promet cesto ide preko proprietary softvera na serverima,routerima itd? Ljudi pricaju o privatnosti a surfaju logirani na emailove i facebook,pogotovo je facebook notorno invazivan sto se tice privatnosti.Koliko tek ljudi uopce ne podesava postavke oprivatnosti na browserima? Koliko ih koristi browser ekstenzije a da uopce ne zna cemu sve te ekstenzije pristupaju? Koliko ih koristi smartphoneove koji su katastrofa za privatnost? Bitno da je Amazon search na Ubuntuu,koji se moze lako iskljuciti,veliki problem,objektivno nema sto.

  8. PunoIme kaže:

    I sad ? Što sa Mintom koji je baziran na Ubuntuu ? Npr. Maya ….da li i to treba izbjegavati ?

  9. trzalica kaže:

    Mint nema veze s Ubuntuom,odnosno Ubuntuovom politikom. Mint koristi samo bazu Ubuntua zbog toga jer jos nema razradjene repozitorije ali se sve vise odvaja od Ubuntu-a i vrlo je moguce da ce se ubuduce vise drzati filozofije Debiana posto imaju jako pozitivan feedback sa LMDE distribucijom. A i Mint team slusa svoje korisnike i ne radi stvari po svojoj volji sto se vidi i u projektima poput Cinnamona, Matea, Nema itd.

    • Ivan kaže:

      Mislim da se Mint ne namjerava tako skoro odvojiti u potpunosti od Ubuntua, istina razvijaju i na debian testing bazi, ali ubuntuova baza im daje prednost većeg broja softwarea u defaultnim repozitorijima, kao i dodavanje ppa-a što je specifično za ubuntu bazu. Whatever :) kak god se nastave kretati njihova politika mi se sviđa daleko više od ubuntuove :)

      • trzalica kaže:

        Pa to ti kažem, politika im je neusporedivo bolja – barem je tako trenutno. :)
        Koliko sam čuo, Mintovci planiraju u bliskoj budućnosti u potpunosti se odvojiti od Ubuntuovih repozitorija, e sada za koliko će to vremena biti tko zna jer sumnjam da Ubuntu neće uskoro na neki način “zaključati” svoje repozitorije za druge distre.

  10. drone kaže:

    Predlažem svima koji se slažu da Canonical treba kažnjavati na opisane načine da ukinu svoje G+, Facebook, Twitter i ostale slične račune, te da se riješe svog Android uređaja.

    • Shicy kaže:

      g+ maknut, gmail također (jedan dio je u procesu micanja), twitter također, android nemam ;)
      trenutno je fb jedino šta imam (administracija stranice Udruge SOK ;) )

      • juzer kaže:

        Kad smo kod toga, može li preporuka za neki mail servis, pokušavam izbjegavati google kolko se da, ali gmail mi je zasad nenadjebiv…
        a može li se naći kakav otvoreniji surogat za dropbox..:)

    • b4sh kaže:

      To nek svako odluci sam zasebe sta napravit ali mi objasni kakve veze ima Canonical sa G+, Facebook, Twitter i Androidom ?!

      LP b4sh

      • drone kaže:

        Jesi li pročitao članak? Digla se prašina zbog mogućeg Canonicalovog špijuniranja korisnika skupa s Amazonom. Sad je i Stallman to uklesao u kamen i preporučuje bojkot i kazne. Isto to čine godinama i u mnogo većem obimu ove firme i njihovi servisi koje sam naveo. Sad ne kritiziram ni Stallmana ni Canonical ni ostale firme nego korisnike.

  11. Alukard kaže:

    Znači mi sa mintom smo bezbedni :D

  12. acinic kaže:

    Stalman je genije! Uvek se slazem sa onim sto Stalman govori! Naravno da iskusniji korisnici i oni kojima je bitna filozofija slobodnog softvera ce izbegavati Ubuntu! Da koriste ovu distribuciju koja povlace sve losije poteze u smislu postovanja vec dokazanih principa slobodnog softvera! Ko gleda samo tehnicku stranu Gnu Linuxa taj nikada nece ni shvatiti sta je to Gnu Linux! Koje on znacenje ima!

  13. Ivan kaže:

    “slobodni softver će daleko više izgubiti jer gubi efektivan način kontrole zlostavljanja svojih korisnika.” zanimljivo :) kaj do sad su kontrolirali zlostavljanje? :) Malo mi čudno zvuči ovaj citat, ili se ponešto izgubilo u prijevodu ili je pogrešno formirano, barem prema mom mišljenju.

  14. Lutherus kaže:

    Ne budem rekel, rekle sam vam, ali rekel sam vam.

  15. punti kaže:

    Čovo ima pravo u potpunosti, ali sloboda je također i koristiti neslobodan softver.

  16. Grof kaže:

    Sloboda je i ubiti nekoga, pa je baš ne smatramo prikladnom! ;)
    (Ovo je naravno ekstremni primjer, ali također predstavlja slobodu odabira)

    Ono što želim reći jest da je sloboda poželjna dok god ne ugrožava drugoga i samu sebe (malo me to podsjeća na izvjesne Zakone robotike).

    Npr, BSD licenca jest slobodna licenca koja je toliko slobodna da ugrožava i samu sebe , jer dozvoljava da se slobodni softver upotrijebi kao vlasnička licenca (primjer BSD-a i Applea).

    Canonical takvo što ne može izvesti direktno, odnosno ne može izvesti u onom dijelu koji je pokriven GPL-om, je GPL nema tako “široku” slobodu kao BSD licenca, pa se Ubuntu ne može pretvoriti u vlasnički softver. Ali, mogu se primijeniti sve druge metode koje ne potpadaju pod GPL, a krše gore izrečeno (šteti drugima i samoj FLOSS zajednici). Primjeri: Ovo sa Amazonom šteti korisnicima, Unity kao shell kojeg je izuzetno teško implementirati u druge distre šteti samom FLOSS-u. Ali, da to jest Canonicalova sloboda koja je unutar GPL licence. TO što je ta sloboda po FLOSS nemoralna postavlja neka nova pitanja s kojima se FLOSS zapravo još nije susretao.

  17. Lutherus kaže:

    Umjesto da se zamaram time rađe ću naučiti origami tehniku.

  18. 4ndY kaže:

    O Ubuntu se već previše pisalo i komentiralo da bi se više trošilo riječi na njegove prioritete kad su oni sasvim jasni: prvo je profit, a onda je slobodan softver. Kad moraju birati biraju prvo, ne zato što su “zli”, već zato što funkcioniraju u takvom okruženju gdje ako ne biraju prvo – propast će. Kako to s osobne strane podnose – teško je reći – možda ne mare puno i ne vide kontradikcije, a možda noćima ne spavaju…

    No da komentiram dvije stvari:

    1. Članak se pravno nije smio prevesti jer spada u -ND licencu koja to brani (osim ako autor ne da eksplicitno dopuštenje), ali po meni to je suštinski problem Stallmanove politike o neslobodnoj -ND-u licenci u njegovim tekstovima, ali je i dalje legalni problem LZS-a. No možda ovo može proći pod parafraziranje pošto nije u potpunosti preveden.

    2. Vidim da ljudi tu u komentarima prozivaju RMS-a što se nije osvrnuo na FB/Google i sl., ali on se njima posvećuje većinu vremena, točnije tzv. SaaS-u stoga bez brige i oni su već dobili mnogo puta svoje… Ubuntu je samo jedan u nizu.

  19. kepica kaže:

    čovjek sam živ i nisam svetac ( stih arsena dedića )

    ok, poštujem gospodina Stallmana, cijenim njegov radikalni stav – ili ispravno ili nikako – ali samo na platonskoj, filozofskoj razini.

    u stvarnosti , smisao života nije istina i ljepota – nego BORBA. svaki dan u svakom pogledu – borba.

    mogu reći gospodinu Stallmanu – moj naklon do poda – divim se vašoj moralnoj snazi – ali ne računajte na mene.

    u ovoj prljavoj igri koja se zove život – sve je dopušteno – pa čak i ubiti čovjeka ( oprosti Grofe )

    • Grof kaže:

      Stvar je u tome što je život postao prljava borba zahvaljujući “prljavom čovjeku”, zahvaljujući i svima nama. ;)

      Životinja ubija jer je gladna i treba jesti. Čovjek ubija iz čiste pohlepe, koristoljublja i zla. Bitna razlika!

      Zato se ja, osim što se divim ovakvim snagama i borim. Borim se da svijet postane bolje mjesto. Borim se u jedinicama zvanim FLOSS. I…, dobro na ide. Polako, ali dobro!

  20. Filip kaže:

    Po mom misljenju to nisu rebali ni postaviti na Ubuntu, vec su trebali to postaviti kao jednu od mogucnosti koju bi korisnik instalirao po zelji.

  21. Filip kaže:

    Bojim se da ce jednog dana ako Ubuntu nastavi tako, da bi Ubuntu u buducnosti izgubio smisao otvorenosti i da bi Canonical u buducnosti mogao naplacivati svoju Ubuntu distribuciju kao sto se WINDOWSI PLACAJU.

  22. Big Muzzy kaže:

    Moje mišljenje je da je Ubuntu dao veliki doprinos za popularizaciju Linux-a, njegovo približavanje “običnim” korisnicima i upotrebljivost Linux-a u svakodnevnom korištenju. Skidam kapu svima i cijenim rad i trud svih koji rade na razvoju bilo koje distre, ali kom win-ovcu ili mac-ovcu biste kao prvi izbor preporučili Arch, Gentoo ili Slackware? Ubuntu-u ne treba zaboraviti njegovu zaostavštinu bez obzira u kom pravcu se kretao u budućnosti. Da li se ja lično slažem sa politikom i pravcima kojih se pridržava Ubuntu? Ne!! Smatram da od 10.04 sve više ide ukrivo i od te verzije za mene je Ubuntu distribucija koju spominjem u prošlom vremenu. Ali Ubuntu snosi “krivicu” i zasluge što ja danas koristim Linux. Iako ne koristim Ubuntu, volim biti što bliže Ubuntu-ovim (Debian-ovim) repozitorijima, .deb paketima, PPA-ima, forumima, dokumentaciji itd itd, jer to je riznica koju sam navikao koristiti u rješavanju svakodnevnih “problema”.

    Dok god Ubuntu svoje korisnike otvoreno i bez muljaže upoznaje o tome šta im sprema, smatram da je njegovo pravo da se razvija u pravcu u kom želi, a na korisnicima je da nešto prihvate ili odbiju (čitaj: nagrade ili kazne). Uostalom, koliko je Ubuntu (bio) značajan za Linux, govori i veliki broj Ubuntu-based distribucija koje razvija zajednica, od kojih, po meni, značajan broj onih koje su postale kvalitetnije od samog Ubuntu-a, tako da exUbuntu korisnici opet nisu ostavljeni na cjedilu jer im je ostavljen zaista veliki izbor ;)

    • Mario Bahorić kaže:

      Nisam baš skroz novi korisnik, ali do nedavno sam to bio.
      Mogu vam reć da ne shvaćam kako to ljudi stalno govore kako je ubuntu super i dobar za početnike, jednostavno gotovo je isti kao i sve druge distre. Kao jedan početnik mislim da je OpenSUSE najbolja distra za početnike (ima control panel :-p ). OpenSUSE je stvarno dosta stabilan i Yast sasvim dobro radi za “obične” korisnike (ja nisam imao problema) – naravno kroz njega nećeš podešavat neki ozbiljni servis (npr. BIND…).
      I kao jedan početnik potpuno se slažem s izbjegavanja Ubuntua po pitanju polittike slobodnog softwarea.

      Uopće se ne slažem s “kepicom” – ako misliš da je sve “dopušteno”, jel ubijaš ljude. Kad jednom kreneš ubijat ljude ti isti će te ubit, to će se desit i ubuntu.

    • Grof kaže:

      Ne bih. Preporučio bih mu openSUSE ili Linux Mint (po mogućnosti Debian Edition)

      Ovo s Amazonom JEST muljanje, jer ljudi nisu upoznati s time što Ubuntu od njihovih podataka šalje na udaljene servere!

      • Lutherus kaže:

        Fora je u tome da korisnici jesu upoznati sa time jer Mark konsantno blebeće o tome na news grupama, na svom blogu i u svakoj mogćoj raspravi gdje sudjeluje no ljude nije briga za to. Trenutno ima jedan fenomen koj se zove Ubuntu religija. Ti ljudi su usavršili hijensko ponašanje Apple fanatika.

        • Mario Bahorić kaže:

          “Trenutno ima jedan fenomen koj se zove Ubuntu religija. Ti ljudi su usavršili hijensko ponašanje Apple fanatika.”

          Bravo, tako se i meni čini, to je postala religija…

        • drone kaže:

          I to je to. Ne postoji Canonical, Ubuntu, Apple, MS, niti bilo koja druga kompanija, vlast ili sila koja bi mogla natjerati korisnike na korištenje tih stvari kad oni sami ne bi dobrovoljno na to pristajali i opravdavali apsolutno sve samo zato jer njima tako paše. Pri tome uopće nije bitno je li nešto skupo poput recimo Appleovih proizvoda. Kako objasniti čekanje u redu, kampiranje pred dućanima, smrzavanje zbog vražjeg telefona? Ljudi to vole i to je sve. Ubuntu za sada ipak nije predmet želja takvih korisnika (kako se hvalisati s nečim besplatnim?), ali ako ide u tom pravcu, onda će tako i biti osim ako Canonical ne bankrotira.

  23. Atlantic777 kaže:

    Kao dugogodišnji član Ubuntu zajednica, a i mnogih drugih koji se bave slobodnim softverom otvoreno kažem i stojim iza toga da je ovo glupost. Lično ne preferiram Ubuntu, ali rado ga preporučujem i na većini mojih kućnih računara se vrti upravo novi Ubuntu. Pazim ja na privatnost i sve se da srediti, a od čika Stallmana lepo što se setio najpopularnije distribucije.

    tl;dr – bullshit i nonsense!

    • Grof kaže:

      Ovo je tipičan odgovor nekoga tko uopće ne mari za filozofiju FLOSS-a ili je ne razumije u potpunosti.

      No, za daljnju raspravu, molim te da ovo što si rekao i argumentiraš. Ovako, ne razumijem zašto smatraš izbjegavanje Ubuntua – gluposti ?!

      • Uroš kaže:

        Kolega @Grof

        Možeš se sa Nikolom-Atlantic777 slagati ili ne slagati, njegovo mišljenje prihvatiti ili ne, ali naprosto ne možeš tvrditi da Mikola ne razume FLOSS pokret, jer njegov rad tvrdi uprovao suprotno. Sasvim je u redu da se ne složiš.

        Kao što ni samnom ne moraš da se složiš kada mislim da RMS više šteti nego koristi pokretu. Zilotizam nigde dobro doneo nije upravo zato što ga realnost pobija, i u religijama i u navijačkim grupama i u FLOSS pokretu.

        Podsetio bih te na par činjenica:

        1. Ubuntu je projaket otvorenog koda
        2. Ubuntu rado uzimaju za fork druge distribucije jer je – otvorenog koda
        3. Sve što smatraš etičkim prekršajem – može se isključiti, efektivno i jednostavno

        I na kraju, od mene nećeš čuti nikad ništa loše o drugim distroima, čak ni za KDE :-) osim sitnog peckanja, ali ovo što RMS radi, a ti mu se, vidim, priklanjaš, opasno počinje da liči na FUD.

        Šta nam je činiti? Ubuntu kritikovati zbog ovih funkcionalnosti koje nam se ne doapadaju, ali svakako ne ceo projekat zbog toga, i vršiti pritisak na Marka i ekipu da izbace, jer je to prava pomoć, bilo koji drugi način, po mom skromnom mišljenju je neispravan.

        • Grof kaže:

          RMS-a sam osobno iskritizirao u svom članku i to zbog neučinkovitosti njegovih postupaka. Umjesto da proklamira FLOSS, on ganja zlikovce.
          Priznajem da mi je (kao i velikoj većini ovdje) Canonical trenutno najveći trn u oku za FLOSS i po tom se pitanju slažem s RMS-om. RMS jest fanatik svoje vrste i zbog svega toga sam pobija svoje djelovanje, odnosno poništava se i postaje neučinkovit.

          Slaganjem s RMS-om po ovom pitanju osobno i vršim pritisak prema Ubuntu-u. Filozofija Ubuntua mi se više ne dopada jer je smatram štetnom po cijelokupni FLOSS. Po tom pitanju se potpuno slažem s RMS-om i osobno mi ne pada napamet nekome preporučivati Ubuntu jer time radim medvjeđu uslugu FLOSS-u. :)

          A Atlantic mi nije ničime argumentirao zašto je po njemu pritisak prema Ubuntuu – glupost! (a neargumentirane tvrdnje ne prihvaćam kao vjerodostojne ;) ) Ja sam svoje tvrdnje više puta argumentirao i stojim iza svojih misli.

          • Bojce kaže:

            A mene baš zanima nešto:
            Kad Ubuntu stavi Amazon pretragu, onda je to veliki problem, a kad to Mozilla (tj. Firefox) radi već godinama (po defaultu instalirana pretraga Amazona i eBaya) onda nikom ništa?!?
            Da se razumemo, izuzetno mi smeta ovo što je Canonical uradio, ali mi i smeta selektivnost u “dizanju” galame oko toga.
            Dakle, ajmo svi lepo da pozatvaramo sve svoje naloge, jer neko može da prikupi naše podatke, a možda i da se vratimo na IE, tamo je verovatno bolje.

            • ehjk kaže:

              nisam pratio temu al cu reci ovako:
              recino na ubuntu ti imas amazonovu pretragu koja je odma ukljucena i koja prikuplja neke informacije, da kazem o tebi, a koje ti u stvari ne zelis da delis to predstavlja problem. e sad posto je ova opcija podesena da bude ukljucena cim se pokrene tvoj sistem to jeste problem, e sad da je ona stavljena na sistem ali kao ugasena to je opet malko drugacija prica, jer ipak informacije koje ne zelis da delis i ostaju sacuvane. ne znam da li je aplikacija za amazon otvorena ili ne ali ako vec postoji trebalo bi da postoji samo kao aplikacija koju ces ti sam da skines i omogucis, aliu svakom slucaju najveci problem je sto je odmah ukljucena.
              sto se tice firefoxa to je ipak pretrazivac, koji po pravilu ima ili google ili bing/yahoo nema sanse da se setim koji i ti kad pretrazujes to ti to svesno radis i to zelis, jer bi isto bilo ko i da posetis njihovu stranicu. takodje mozes da postavis i neku drugu pretragu ukoliko hoces, a cak i da je stavljena kao podrazumevana ti opet vidis da to ne zelis i ne koristis (kao sto ne koriste svi google ili bing/yahoo). a na ubuntu to je i malo prikriveno a relevantnst pretrage, tj. knjigha koje izbacuje nema cak ni veze sa recju koju si ukucao.

            • Ivan kaže:

              Stvar je u tome da u ovom svijetu nismo na to naučeni, a nit ne želimo biti. FF situacija nije niti približna…

          • kepica kaže:

            grofe, i uroš i atlantic su jasno rekli što misle – nekorektno je pozivati na bojkot nekoga tko toliko doprinosi linux zajednici. to zaista liči na vjerski rat.
            ja ću ponoviti svoje (ne)skromno mišljenje – otvoreni kod ne mora biti besplatan. čak ne bi smio biti besplatan, jer dovodi u pitanje vrijednost ljudskog rada.
            volonterski rad u zajednici otvorenog koda je divna stvar, ali ekonomska računica je jako bitna stvar. braniti bilo kome da zarađuje na svom radu je pogrešno.
            naravno da sam svjestan je moj (ne)skromni stav u suprotnosti sa stavom gospodina RMS ali nadam se da me neće dočekati fetva s druge strane

            • Lutherus kaže:

              Dapaće, gospodin Stallman u GNU manifestu nigdje ne brani zarađivanje na otvorenom softweru, no ponašanje kakvo ima Canonical i stavovi ubuntu zajednice su sve samo ne FLOSS, to je tipična Apple politika. Vidljivo je da je Canonicalov osnovni cilj ovih dana emulacija onoga što je napravila tvrtka Apple sa BSD-om: uzeti postojeću bazu operativnog sustava te iskrojiti grafičko sučelje koje će skrivati bazu što je više moguće. S jedne strane, Canonicalov pristup je bolji od Appleovog, jer to ne rade samo koristeći slobodni softver već i stvarajući novi (koliko je koristan je upitno, no to je za jednu drugu temu), no opet za to ih se mora pritisnuti jer tek nakon žešćih reakcija i napada zajednice reagiraju (zanimljivo da te reakcije najčešće ne dolaze od njihovih korisnika). S druge strane ponavljaju previše Appleovih grešaka, a jedna od najvećih je zatvoreni development feedback. Nekima se sviđa kako Apple dizajnira svoje proizvode i ne samo da vole, već obožavaju konačan proizvod. No ja nisam jedan od njih. Posjedovao sam i posjedujem Appleov hardver (moj workhorse je Powermac G5 upogonjen Debian GNU/Linuxom). Iz prve ruke sam osjetio da je njihova tendencija donositi nefleksibilan softver koji ima naviku naći se korisniku na putu samo zato što je korisnik nešto odlučio napraviti drugačije nego što su to zamislili dizajneri. Appleov softver je vrlo težak za personalizaciju i prilagodbu te može biti vrlo nespretan i naporan za korištenje, posebno ako korisnik koristi svoj mozak umjesto da slijepo kupuje i podilazi trendovima.

            • Grof kaže:

              OK, možda sam ja zaista zabrazdio. U tom slučaju neka povrijeđeni prime moje iskrene isprike.
              No i dalje tvrdim kako Canonical na nemoralan način po pitanju slobodne zajednice iskorištava njene resurse i vabi korisnike da koriste isključivo Ubuntu. Na taj način polako svojata Ubuntu projekt, stvarajući od korisnika tupave ovce koje ne trebaju dalje od Ubuntua i onoga što im Canonical isporučuje razmišljati. Ne kažem da druge distre to ne rade, ali te druge distre niti ne zarađuju novac za svoje potrebe na ovakav način. To će vremenom dovesti do priličnog prostituiranja FLOSS-a, jer će se za time povući i ostali.

              Nekada, kada sam tek ulazio u sobodnu zajednicu to m i se činilo OK, no sada, godinama zapravo uviđam kako ovakav način može biti i te kako štetan po društvo.

              Ne vodim vjerski rat, nego želim ljudima ukazati kako je slobodni softver i više od softvera samog, te kako bi se ljudi trebali okrenuti jedni drugima. Za ekonomske modele ponašanja i mjerenja vrijednosti svega živoga u novcu i materijalnim vrijednostimaa krivi smo svi mi jer samo spuštamo glave i repetiramo ono poznato “A to ti je tako… tu se ništa ne može!”. Takvim stavom se niti ne može. FLOSS kakvog je RMS zamislio bio je nekomercijalni FLOSS. Izgleda da ulazak sve većeg udjela komercijale, od FLOSS-a radi sve, samo ne FLOSS.

  24. neko kaže:

    neka mi oproste svi ljudi kojima je vec dosta i previse price o ubuntu i protiv njega ali hteo bi da iskazem moje licno misljenje.

    pre jedno 5, mozda 6 godina krenuo sam da malo istrazujem samostalno linux. isprobao sam sve tada poznatije distribucije, koje naravno kao pocetnik sam mogao, zeleo i imao vremena da isprobam i distribucija kojoj sam se poklonio bio je upravo ubuntu. poceo sam na njemu prvenstveno zbog tada najvece zajednice, gde sam nekak uspevao da mi sve radi kako treba jer sam na njemu relativno lako mogao sve da podesim kako meni odgovara i naravno da uz nesto muke instaliram driver za whirless. da napomenem da sam isprobai i razna okruzenja i ostao na starim dobrom gnome 2. kasnije je ubuntu postojao jos laksi za koriscenje, ja dobro upoznat sa softverom za njega, pa me i mrzelo da se prebacujem, a posto sam bio lenj i ucim nesto novo. stigao je gnome 3 a za ubuntu unity koji mi se vrlo brzo svideo pogotovu zbog quick louncha. ok, unity i ubuntu su stalno i imali poenki problem i isprobavao sam povremeno i razne druge distribucije, ali sam ipak ostajao. ali stvar koja me je skoro pa iznervirala je 12.10, ne volim ovu stvar sa amazonom, ipak sam ga istalirao. i ispalo mi je da je to jedna od stvari koja mi toliko i ne smeta, respozitorijume su nesto prljali pa sad moraju dodatno da se pale i, bar meni, pokazuju razne duplikate. a bilo je i nekih problema sa ventilatorom, jer se nije gasio a nisam ni zeleo da istrazujem zasto. uglavnom odma sam se vrnuo na 12.04.

    e sad moja poenta, svaki sistem je prica za sebe i ne postoji savrseni. ubuntu me je privukao nekom jednostavnoscu, ali isto i pocinje i da odvlaci bas zbog preteranog forsiranja korisnickog softvera, sto u njihovom softverskom centru, sto u pretrazi. mnogi su ga sustigli, prestigli a i ja polako zelim da ucim i druge stvari tako da u neko dogledno vreme ce biti zamenjem nekim ozbiljnijim sistemom ali bi i dalje voleo da imam, mozda bas i ubuntu, koji cu lako prilagoditi osnovnim potrebama bez puno igre i malo vremena.

    sto se tice stallmena iako nekima izgleda da preteruje covek jeste u pravu! ali za lenstine, kao sto sam ja, potreban je onaj ubuntu od pre par verzija i to je fin sistem

  25. Robert kaže:

    FF ima ugradenu unutar sebe tu opciju, ali se koristi tek kada ti to zelis, za razliku od Ubuntua, gdje se koristi cim ti zapocnes neku pretragu. Iako nismo se navikli na takav “Big Brother” nacin rada, on se ipak lako moze iskljuciti ili cak potpuno maknuti iz sustava, tako da ne vidim to kao preveliki problem. Mozda samo kao gnjavazu vise, ali opet nije li zivot upravo to, gnjavaza sa mnogo upita dnevno…

  26. Uroš kaže:

    @Grof

    Ne znam rade li ovde code tagovi, pa te ne citiram, ali da znaš da tebi odgovoram.

    Vidi ovako problem sa Ubuntu governance je problem veličine i sistema. Ubuntu je previše porastao da bi se mogao voditi onako kako se vodi klasični distro.
    U stvari šum od korisnika je preveliki, nesavladiv i taj toliko dragocen korektiv je bezvredan.

    I onda se dešavaju ovakve stvari jer se odlučuje u uskim grovima, a ti krugovi imaju tendenciju da krive realnost, zato je utemeljena, argumentovana i organizovana kritika, sa merljivim ciljem pravi put.

    I da, sasvim si u pravu, FLOSS jeste više od softvera i da, moramo se okrenuti jedni drugima, i zato su potrebe utemeljene argumentovane rasprave, meni krivo što baš i nemam vremena, pa sam nedavno oćutao izvanrednu priliku da baš jednu takvu raspravu počnem ovde na portalu, ali obećavam – neće mi se ponoviti.

  27. Grof kaže:

    @Uroš
    Pratim ja komentare, pa mi ne može promaknuti :)

    Zapravo, ono što bih ja ovdje naglasio kao problem s komercijalizacijom Ubuntua (iako tema nije direktno ova, no dotiče je se) nije sama komercijalizacija. RHEL i ostali također žive od FLOSS-a. Međutim ono što ja vidim kao potencijalnu opasnot i veliki problem FLOSS-a jest njegovo odumiranje u slučaju a Canonical i ostale firme nastave s agresivnom komercijalizacijom FLOSS-a za svoju korist.
    Kako FLOSS nije samo softver već je (možda i najbitnije) i cijela filozofija života i novi sustav vrijednosti koji promiče volontiranje, pomaganje, slobodu širenja znanja i sve ono od čijeg nedostatka jako boluje čitavo čovječanstvo, tako mi se čini da bi sadašnji sustav vrijednosti koji se zasniva isključivo na novcu vrlo lako mogao skršiti slobodnu zajednicu čija je filozofija još vrlo mlada i ranjiva biljka.
    Zamislimo FLOSS kao čovjeka koji ima svoje fizičko tijelo u dušu iliti svijest (svejedno, kako kome paše). Način na koji razmišlja Canonical mogao bi uništiti upravo tu dušu, tu svijest FLOSS-a, a preostali slobodni softver razgrabiti će firme za svoju korist kao kakve hijene.

    Kako je Canonicalu primarni cilj dovesti gro ljudi na Ubuntu i zadržati ih kao korisnike, štetno je dovesti ih samo zato jer Canonical za njih ima sjajne ili manje sjajne servise koji se dodatno plaćaju, nego ih treba dovesti (i to vrlo agresivnom kampanjom) iz razloga kako bi postali korisni članovi slobodne zajednice, te i sami počeli pomagati, stvarati i širiti slobodna znanja i softver. to je po meni jedini ispravni put, ak ojeg Canonical još uvijek ne radi. U protivnom će Ubuntu postati novi Android, a to je po FLOSS izuzetno štetno. tim više jer će se za Canonicalom povesti i druge firme koje će u ovom fahu uvidjeti svoju nišu za poslovanje.

    • kepica kaže:

      @grofe,
      cijenim tvoj rad na ovom portalu. također shvaćam vrijednost filozofije koju promiče Stallman.
      u ovom konkretnom slučaju – prikupljanje marketinških navika – špijuniranje korisnika, kako kaže RMS, se pretjeralo.
      a budući da je RMS – htio ili ne htio – guru ili dalaj-lama ove zajednice onda se i njegove izjave moraju kritički posmatrati.
      ne dovodim u pitanje vrijednosti zajednice otvorenog koda, koje si ti grofe izvrsno naglasio.
      ali mrzim kad se SVAKI pokušaj komercijalizacije promatra kao teorija zavjere i uništavanje ljudskih sloboda

      @lutherus
      naveo si izvrsne argumente, na koje nemam prigovora. ali ostaje ono što sam već rekao grofu – da li je jedan marketinški potez – po meni potpuno razuman i prihvatljiv, zaslužio poziv na bojkot ?

      • Lutherus kaže:

        Marketinši potez je i Bozanićevo prigovaranje zdrastvenom odgoju u školama. Marketinški potez je i promicanje homeopatije. Marketinški potez je “privatna” pornografija “slavnih”.Ukratko, je saslužio je.

        • kepica kaže:

          i opet razumijem tvoje argumente. ne kažem da su krivi. niti pravi.
          ono što pokušavam reći – ovoj zajednici, zajednici otvorenog koda, dobro bi došlo da malo ‘zaprlja’ ruke s novcem. da razmišlja o marketingu.
          ne na način kako razmišljaju pohlepne korporacije poput trule-jabuke.
          ova zajednica je ostvarila divnu sinergiju i omogućila nezamisliv protok znanja i ideja.
          ovoj zajednici sad treba novi iskorak. potrebno je da prihvati kapital i da nauči da gospodari s njim. na ljudski način. na način kako nas je učio moj idol karl marx

          • Grof kaže:

            Da, ali isto tako da tim novce promovira sustav vrijednosti koje promiče FLOSS. Canonical, kako je počeo to ne radi, a upravo bi on trebao u tome biti pionir. Zašto? Zato jer si je uzeo u zadatak i misiju dovođenja masa ljudi na Linux (kao dokaz toga jest ugovor s Valveom o suradnji, jer igre donose mase).

            u odnosu na sustav vrijednosti preko novca, vrijeme je da čovječanstvo upozna sustav vrijednosti na slobodi znanja, softvera, volontiranja i sl. To bi trebala biti i svojevrsna evolucija čovjeka!

          • Lutherus kaže:

            Dakle kažeš ne na način na koj to radi Apple a upravo na taj način to radi i Canonical. Zarađivanje i marketing se nigdje ne brane u GNU manifestu. No ovo kaj radi Canoncal je nešto sasvim drugo. Oni niti su lideri, niti su najbolja i najkvalitetnija distribucija a Mark definitivno nije vođa zajednice.

  28. Dado kaže:

    Znam da nije prikladno mjesto da pitam ali ne znam gdje da uopste postavim ovo pitanje! Zna li neko gdje se moze naci bilo sta od dokumentacije o uvodjenju software-a otvorenog koda u drzavne institucije? Planiram raditi diplomski na temu “Strategija uvodjenja software-a otvorenog koda u drzavne institucije” pa bi mi dobro doslo bilo sta o tome, neki tekst ili jos bolje sama strategija uvodjenja u gradu Munchenu i slicno(ako je uopste moguce doci do tako necega)! Hvala

  29. Dado kaže:

    E da, ovo sto ima na vasoj stranici cu sve pregledati a ako neko zna za jos neku dokumentaciju koje nema na ovoj stranici bio bih zahvalan kada bi mi javio..pozdrav

  30. Marin kaže:

    Što to točno Ubuntu šalje? Zašto nema članka gdje kaže što se od kojih paketa šaje Ubuntu osim kroz HTTPS kanala. Evo ništa ne radim, jedno cca svakih 3 sekundi šalje 200 bajta?!! (gnome shell)

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.