Vodič kroz kupovinu laptopa za GNU/Linux
Najčešće pitanje koje se postavlja na našem forumu vezano je uz hardver, odnosno kako osposobiti neki hardver da radi pod određenom distribucijom GNU/Linuxa.
Iako se u zadnje vrijeme većina hardvera u konačnici može upogoniti pod GNU/Linuxom, za početnike je to nerijetko traumatično iskustvo koje ih može i odbiti od novog operacijskog sustava makar sam GNU/Linux podržava više uređaja, arhitektura i proizvođača od bilo kojeg drugog modernog operacijskog sustava. Proizvođač je u pravilu problem jer ne podržava i ne izrađuje driver za GNU/Linux.
Pišem ovaj vodič da bi lakše preduhitrili tu gnjavažu i pri kupovini hardvera odabrali onaj koji će dobro raditi pod GNU/Linuxom ili kako se kolokvijalno kaže “out-of-box“.
Stolna računala imaju veliku prednost – ako neka komponenta nije podržana može se zamijeniti za onu koja jest, no kod laptopa takvog izbora nemamo stoga je istraživanje prije kupnje nužno kako bi se izbjegli sati i sati rudarenja u tom mrskom terminalu s ciljem oživljavanja problematične komponente.
Hardver pod GNU/Linuxom iz te perspektive možemo ugrubo podijeliti na tri kategorije:
a) radi pod GNU/Linuxom sa cjelovitim slobodnim driverima i firmwareom,
b) radi pod GNU/Linuxom ali zahtijeva ili vlasnički firmware i/ili vlasničke drivere,
c) uopće nema načina da dobro proradi pod GNU/Linuxom jer slobodni driveri ne postoje ili podržavaju samo neke funkcije, a proizvođač nije izdao ni vlasničke drivere.
Očito je prva kategorija najpoželjnija jer će hardver raditi “out-of-box” na svim distribucijama koje dolaze sa uobičajenim kernelom. Druga kategorija znači jedno od sljedećeg:
- hardver će odmah raditi samo pod distribucijama koje dolaze sa vlasničkim firmwareom i/ili driverima (npr. Ubuntu),
- trebat će skinuti dodatne pakete iz repozitorija kako bi hardver proradio (za distribucije koje takve pakete u svojim repozitorijima imaju),
- trebat će kompajlirati module za kernel (drivere) i/ili ručno presnimavati firmware datoteke iz vlasničkog drivera.
Vjerujem da treća kategorija (c) ne treba posebno objašnjenje 🙂
No da već jednom, nakon ovog općenitog uvoda, i navedem o kojim se komponentama radi.
Procesor, chipset, RAM, diskovi…
Procesor, bilo AMD bilo Intel, sigurno su dobro podržani i njih ne treba provjeravati. Isto vrijedi za chipsete, diskove, memorije i drugu standardnu peripetiju (tipkovnicu, USB kontrolore, mrežna (LAN) kartica, optički uređaj i sl.). Iznenađenje može doći samo kod nekog ultra-novog hardvera za koji još nije dovršena podrška u kernelu makar je to malo vjerojatno jer mnogi proizvođači tih komponenata uvrštavaju drivere u kernel i prije nego je proizvod lansiran na tržište.
Sa zvučnim karticama na laptopima već dugo nema većih problema pod GNU/Linuxom.
Stoga, ako nešto u ovom segmentu ne radi – treba probati s novijim kernelom.
Grafička kartica
Grafička kartica najbitnija je komponenta za rad računala kod koje moramo biti osobito pažljivi jer podrška glavnih proizvođača (AMD i NVIDIA) nije baš zadovoljavajuća. Grafičke kartice izvor su i najvećih problema za većinu korisnika GNU/Linuxa na prijenosnicima.
Najsigurniji odabir je Intel i to integrirana grafička koja dolazi uz Core platformu (HD2000-HD4000) jer postoje samo slobodni i kvalitetni driveri koje razvija Intel. Nažalost, ovo automatski isključuje AMD kod izbora procesora i time barem polovicu jeftinijih laptopa. Treba obraditi pozornost na jednu iznimku, a to su integrirane Intelove grafičke kod procesora nižeg cjenovnog ranga (Atom, Pentium) koji mogu doći i s rebrandiranim grafičkim čipom PowerVR koji su trenutno jako loše podržani i treba ih izbjegavati. Iako se situacija u njihovom slučaju popravlja iz dana u dan, još uvijek ne podržavaju ni kompozitni desktop (tzv. 3D efekte). Postoje i glasine da će Intel odbaciti u svojim budućim proizvodima u potpunosti PowerVR.
Naravno, mnogi neće biti zadovoljni performansama Intelovih rješenja pa im se nudi izbor između AMD-a i NVIDIA-e. I AMD i NVIDIA imaju slobodne drivere koji se brzo razvijaju (AMD tu ima dobru prednost jer je otvorio specifikacije za svoje čipove), ali ni po performansama niti po čuvanju energije (trenutno?) ne pariraju onim vlasničkim. Međutim vlasnički, osim što se moraju posebno instalirati, donose svoj set problema – rade samo s aktualnim kernelom/Xorg-om (tu NVIDIA ima veću toleranciju nego AMD koji je već ukinuo podršku za čipove starije od 2-3 godine), loše podržavaju neke napredne mogućnosti kernela (npr. KMS) što dovodi do nestabilnosti u radu, neki su loše kvalitete (fglrx), nefleksibilni su i sl. Postoje i ekstremni slučajevi kao kod platforme NVIDIA Optimus koja je naprosto užasno podržana (o čemu je imao i što reći Linus). Uz dosta muke moguće je Optimus osposobiti uz projekt Bumblebee, ali kombinacija vlasničkih drivera i UEFI-ja mnogima stvara i dodatne probleme povrh svega.
Bez dobrih i cjelovitih drivera za grafičku karticu često ne radi ni funkcija “sleep”, odnonos “suspend to RAM” što daje još veću težinu kod odabira grafičke kartice jer to je značajka koja je bitna u svakodnevnom radu.
Wireless kartica
Wireless je kartica sastavni i bitni dio svakog laptopa stoga tu valja obratiti posebnu pozornost, a problem je što u specifikacijama često ne piše o kojem se čipu radi iako postoji samo par proizvođača na tom tržištu.
Najpoželjnije i srećom vrlo popularne kartice su Atheros koje rade bez problema na svim distribucijama (i onim slobodnim jer ne zahtijevaju vlasnički firmware). Uz bok Atherosu idu Ralink i Realtek iako ih manje viđamo na laptopima. Intel nažalost ne slijedi svoju dobru praksu podrške za GNU/Linux pa je za njegove wireless čipove potrebno instalirati i pripadajući vlasnički firmware koji može, a i ne mora dolaziti s distribucijom. Npr. Debian (free) ili Trisquel ne dolaze s vlasničkim firmwareom, dok Ubuntu, openSUSE i Fedora dolaze. Za neke modele firmware je bugovit što dovodi do pucanja veze ili slabog signala (tipa Intel 4965AGN) i to je nemoguće popraviti jer smo u potpunosti u milosti i nemilosti Intela. Dobro je stoga, ako je Intelov wireless jedini izbor, provjeriti konkretan model na internetu. Ako je problematičan trebalo bi odustati od kupnje ili živjeti s nestabilnim wirelessom koji puca pri intenzivnijem prometovanju ili ne podržava sve vrste enkripcija.
Broadcom je posebna priča. Donedavno nisu imali nikakvu službenu podršku za GNU/Linux, no od nedavno je imaju iako samo za neke modele. U praksi se instalacija Broadcomove kartice svodi na ekstrakciju firmwarea iz drivera za Windows (s alatom b43-fwcutter) dok slobodni driveri automatski odrade ostatak posla. Prije se koristio i ndiswrapper za pokretanje Windows drivera – srećom to je već iza nas. Moje dosadašnje iskustvo kaže da Broadcom za sad treba, ako je ikako moguće izbjegavati.
Postoji i opcija zamjene wireless kartice u kojoj se postojeća izvadi i zamijeni novom koja se može naručiti preko interneta za stotinjak kuna. Kod nekih je laptopa to nemoguće (npr. ThinkPad) jer BIOS provjerava potpis svake komponente pa ju je moguće zamijeniti jedino identičnom komponentom (iako se i to može “premostiti”).
Touchpad, web kamere, čitači memorijskih kartica i Bluetooth
Touchpad u pravilu radi jer ih proizvodi samo par proizvođača za sve laptope, a u većini slučajeva to je Synaptics koji je vrlo dobro podržan. Za druge preporučljivo je malo istražiti jer se zna dogoditi da ne radi multitouch ili je osjetljivost loša.
Sve novije web kamere rade u 99% slučajeva tako da s njima ne treba voditi posebnu brigu.
Čitači memorijskih kartica lutrija su – mogu raditi “out-of-box”, mogu raditi samo za neke kartice (najčešće SD) ili mogu uopće ne raditi jer nema nikakvog drivera za njih. Ista je situacija s Bluetoothom koji u pravilu rade s vlasničkim firmwareom stoga na nekim distribucijama neće raditi “out-of-box”.
Drugo…
Dodatne tipke na tipkovnici, pozadinsko osvjetljenje tipkovnice, mijenjanje osvjetljenja ekrana, prepoznavanje stanja baterije, LED-ice i sl. spadaju u domenu BIOS-a, točnije ACPI-ja. To ovisi isključivo o proizvođaču samog laptopa i nemoguće je bilo što kategorički napisati u tom segmentu već je potrebno istražiti sam laptop prije kupnje. Ipak, iz svog iskustva mogu reći da dodatne tipke u pravilu rade osim onih za mijenjanje osvjetljenja ekrana. Pozadinsko osvjetljenje može se opsosobiti jer ih je proizvođač uglavnom standardizirao pa ako radi na jednom modelu radi na svima. Sve drugo nabrojano također u pravilu radi, iako se može dogoditi da GNU/Linux jednostavno radi nestabilno (“kernel panic”) što bi zahtijevalo “noacpi” parametar pri podizanju sustava što je u slučaju laptopa blaga katastrofa stoga obavezno provjeriti taj dio prije kupnje!
Uz to, postoji još jedan detalj vezan uz BIOS, odnosno novi UEFI, a to je Secure Boot. U pravilu se može onemogućiti, no nije na odmet provjeriti u uputstvima za laptop koja se mogu skinuti sa stranica proizvođača. Važno: Secure Boot ne može se isključiti na ARM laptopima koji dolaze s Windowsima! Primjer Lenovo Yoga koji dolaze s platformom NVIDIA Tegra 3.
Laptop dolazi s predinstaliranim neželjenim sustavom
Nažalost, većina laptopa na tržištu dolazi s predinstaliranim Windowsima što poskupljuje cijenu za parstotinjak kuna, a korinik koji to ne želi ima uvelike sužen izbor zbog MS-ove monopolske pozicije. Osim izbora laptopa koji ne dolazi s predinstaliranim Windowsima, postoji formalno i jedna pravna mogućnost koju nitko u Hrvatskoj (po mojim saznanjima) nije uspio ostvariti.
U Microsoftovom licencnom ugovoru (tzv. EULA) koji se pojavljuje prilikom prvog paljenja računala postoji mogućnost povrata sredstava. Da citiram EULA-u iz Windowsa 8 (OEM):
“Ako ne prihvatite ove uvjete i ne pridržavate ih se, nećete moći koristitisoftver ili značajke. Umjesto toga, možete se obratiti proizvođaču ili strani koja je instalirala softver da biste saznali kakva su njihova pravila glede povrata i vratite im softver ili računalo u zamjenu za uplaće ni iznos sukladnotim pravilima. Morate se pridržavati tih pravila koja za povrat uplaćenog iznosamogu od vas tražiti da vratite softver s cijelim računalom na kojemu je softverinstaliran.”
Vani postoje pozitivna iskustva što se ovoga povrata tiče i Europska unija propisuje takvo pravo u svojim direktivama. Pokušao sam sličnu stvar napraviti u Hrvatskoj, no (za sad) bezuspješno: Microsoft Hrvatska odgovorio mi je da oni s time nemaju veze i da se obratim proizvođaču. Slično mi je odgovorio i distibuter tog proizvođača za Hrvatsku. Upit proizvođaču mi je odbijen ili ignroriran (piše samo da je moj “issue” zatvoren što god to značilo – valjda WONTFIX bez ikakvog drugog objašnjenja što sam ja naravno ocijenio kao “poor” odgovor).
Uglavnom, trebalo bi više kupaca slati ovakve upite pa možda i ostvarimo ovo pravo, ako ne sad, onda barem nakon ulaska u EU.
Korisne stranice koje mogu pomoći pri istraživanju
Stranice koje mogu pomoći u istraživanju:
- ThinkWiki za ThinkPad laptope – izvrsan wiki sa svim mogućim informacijama
- Linux laptop wiki – također odličan wiki ali za sve proizvođače
- H-node – FSF-ova baza hardvera koji radi isključivo sa slobodnim driverima (ako je tu napisano da hardver radi, onda sigurno radi na svim distribucijama)
- HOW – naša stranica na kojoj vodimo (mali) popis hardvera koji smo isprobali s GNU/Linuxom
- Wireless kartice na Linuxu
Od drugih stranica, neizostavne su wiki stranice samih distribucija (Arch, Ubuntu, Gentoo itd.)
Ako za traženi laptop ne piše kako pojedina komponenta radi pod njime, lakše je naći ispis naredbi lspci, lsusb i sl. za taj laptop što otkriva koje točno komponente sadrži te ih onda valja pojedinačno istražiti.
Zaključak
Iznio sam kratki pregled na što treba paziti kad se kupuje laptop, ali da to sad sumiram u kratki hodogram:
0. Izbjegavam ARM laptope koji dolaze s predinstaliranim Windows RT.
1. Trebam li snažniju grafičku karticu na budućem laptopu?
1.1. Ne, odabirem Intelovu platformu izbjegavajući pri tome PowerVR čip.
1.2. Da. Želim li bolju podršku na slobodnim driverima?
1.2.1. Da, izabirem AMD/ATI i tada imam mogućnost izbora i laptopa s AMD-ovim procesorima.
1.3.1. Ne, izabirem Nvidiju, ali izbjegavam ako ikako mogu njezino Optimus rješenje, barem za sad.
2. Nakon što sam napravio prvu selekciju radim dodatnu selekciju po cjenovnom rangu koji mi je dostupan te po proizvođaču, dijagonali ekrana, kapacitetu baterije, trgovini u kojoj planiram kupiti, kvaliteti izrade, izgledu i drugim objektivnim i subjektivnim parametrima.
3. Iz probranog skupa dalje biram laptop koji ima Atheros (Ralink/Realtek) wireless čip, ako nema Atheros onda Intel, a u konačnici Broadcom (no treba provjeriti i konkretan model u konačnici jer možda za Broadcom postoje slobodni driveri).
4. Nakon wirelessa istražujem sad već par modela i to problematične komponente: kompatibilnost ACPI-ja, touchpad, čitač memorijskih kartica, bluetooth itd. Ako nešto i ne radi “out-of-box” tražim postoji li rješenje da se ručno osposobi.
5. Mogu li pri svemu tome izbjeći Windowse… teško 🙁
Nadam se da će vam ovaj vodič pomoći pri odabiru laptopa da izbjegnete neugodna iskustva i bezbrižno koristite distribucije GNU/Linuxa. Sretno!
da li neko ima iskustva sa instalacijom linuxa na mac??
u mom konkretnom slucaju fedora17 na imac early 2009..
mislim da je broadcom wless koji nije podrzan kao ni zvuk..
ne radi se o zivotu ili smrti, ali ako neko ima odgovor, unapred zahvalan..
Wireless je podržan samo treba za njega staviti firmware. Za Fedoru je to http://linuxwireless.org/en/users/Drivers/b43#Fedora
Kod instalacije prvo uzmeš http://refit.sourceforge.net/ a onda ga instaliraš kao i na svaku ostalu intel mašinu.
Da bi se išta reklo potrebno je otkriti o kojim se čipovima točno radi, odnosno potreban je ispis “lspci” i “lsusb” i onda potražiti je li ih moguće osposobiti. Broadcom vjerojatno uz ndiswrapper u gorem slučaju ili loadanje vlasničkog fw-a u boljem slučaju. Za zvuk ne znam dok ne vidim o kojoj se zvučnoj radi.
Ja imam broadcom wireless karticu koja po defaultu radi na linuxu samo driver ima kratak domet tako da je potrebno se približiti na par metara od routera da bi se uspostavila veza. Koristim https://launchpad.net/ubuntu/+source/broadcom-sta koji kod mene radi bez greske. Jedini problem koji sam zamjetio je ograničenje u verziji kernela do, cini mi se, 3.5., ali sada nisam siguran.
Imaš brcmsmac i b43, broadcom-sta se, u pravilu, izbjegava jer je poprilično mušičav.
Kao što Daniel kaže, sa defaultnim driverima – tj brcmsmac u modernim kernelima ili b43 u starijim verzijama signal je veoma slab. Mislim da je to vezano samo za neke chipove. U mom slučaju je to B4327 ili B4324 ako se ne varam, al predstavlja se kao B4313 chip. Drugi su također potvrdili da imaju sličnih problema sa istim chipom, dok kod nekih driver (brcmsmac) radi bez ikakvih problema, samo nisam siguran je li kod njih 4313 chipset.
Broadcom STA radi za mene ono “taman”, nemam nekih problema – jedino kad nadograđujem kernele nekad se zna desit da pukne kompilacija – kao npr 3.5->3.6
Ali, ekipa iz ArchLinux AUR-a je patchovala driver da radi i sa 3.6 i novijim kernelima, tako da ni sa tim nemam više problema.
puno hvala!! probacu (ponovo) ovaj weekend..
Još jedna sugestija (ja sam tako radio)-kada suzite izbor laptopa, uzmite LiveCD (ili još zgodnije pripremljen linux USB) vaše omiljene distribucije i zamolite prodavače da kratko testirate izabrani model laptop-a. Tada imate mogućnost da istestirate da li hardver laptopa radi na linuxu.
Prije nego sam počeo pisati tekst upravo sam probu s LiveUSB-om želio navesti kao vrlo koristan savjet negdje u tekstu i onda sam nekako poslije zaboravio na to 😛 Poslije sam znao da sam nešto izostavio i nisam se uspio sjetiti što – hahaha, senilan skroz. Hvala Protacticus.
Ali ta proba stoji do dobre volje prodavača. On to može odbiti, pa će se već naći neki drugi kupac.
Dobro bi bilo ako neko ima spisak konfiguracija koje odlično rade pod linuxom. Noviji spisak svakako.
Mislim da zasebne distre daju takve popise. Znam to sa stranice Minta.
Hvala na informativnom članku 🙂
Dobar članak 4ndY 🙂
Zanimljivo,izgleda sam imao malo sreće sa kupnjom laptopa. Prije dvije godine sam uzeo HP probook 4525s..AMD Athlon(tm) II P340 Dual -Core Processor x2.(ATI)
Na Ubuntu sam nabasao slučajno,zaintrigirao me ,i završio je pored win7.Sve je proradilo od prve.Sva sreća,budući da nisam imao nikakvog iskustva sa linuxima.Nakon toga izredali se na njemu Mint,Fedora,Zorin,Peppermint,Ubuntu svi počev sa 10.04 do 12.10.Jedini problem je bio sa wirelessom,naime nakon podizanja iz suspenzije trebalo mu je oko 25 sekundi da se spoji.Taj problem sam riješio tako da sam deinstalirao STA driver,i radi normalno,a domet za normalan rad je oko 20 metara.Frend mi također ima lap HP,5 godina star,svašta smo gore stavljali,i sve je radilo od prve,očito se linux i HP vole.
Odličan člana 4ndY, a pogotovo me iznenadio dio teksta o MS-ovom licencnom ugovoru… Tko bi rekao da je takvo nešto moguće 🙂
Odličan tekst Andy!
Ja sam dosad kupovao laptope po načelu:”A valjda će raditi. A ako nešto neće budem to nekako iskemijao da radi.”
Do sada sam imao sreće. Na Lenovu sam iskemijao kako riješiti problem sa zvučnom karticom, a na Aceru sam naučio kako se koristi Bumblebee za Nvidie s Optimusom.
Svejedno, moram reći da je posebni osjećaj kad na novom laptopu za koji si se prilično iskeširao prvi puta bootaš LiveCD i štrikaš od straha da li će se dići do kraja i da li će sve raditi. A kad skužiš da sve radi onda slijedi olakšanje i igranje s instalacijom omiljene distre. Pa onda tweakanje sustava i konačno normalan rad i guštanje u novoj igrački.
Ja sam sad isto kupio laptop koji dolazi s Optimusom, ali to je samo zato jer nisam imao baš izbora (Nema kod nas za kupiti Asus Zenbook s Ivy Bridgeom bez Optimusa 🙁 ). Srećom, da se Optimus u potpunosti isključiti s bbswitchem tako da koristim samo jako dobru Intelovu HD4000 pa dok će Optimus raditi bez problema, onda ga nazad uključim. Baterija sad dura i do 7 sati 🙂
Tako je nekako i moj princip kupnje hardveraja, pa psujem zašto nešto ne radi, i na kraju skemijam da radi 🙂 i da na sad novom “nenadanom” laptopu, ima broadcom wireless čip i radi out of the box, a baterija 5 sati…
Super članak! Sve pohvale autoru.
Ja samo nikad necu razumeti, zasto driveri moraju bas da budu slobodni???? Zasto bi se ostavljao deo novca koji je uracunat u graficku, mreznu itd karticu samom proizvodjacu???? Shvatite ljudi drajver je placen i kao takav mora da se vrsi pritisak na proizvodjace tih kartica da ga isporucuju kvalitetnog.
Podrzavam slobodne drajvere i voleo bih da moze da se prepravlja ko kako zeli, ali … Ako su npr bolji zatvroreni drajveri (koje smo usput i platili) zasto da ih ne koristim.
Zlatko, potreba za slobodnim driverima može opravdati na dva načina, odnosno iz dva gledišta:
Iz praktičnog gledišta slobodni driveri ti omogućuju da podesiš uređaj tako da ti radi onako kako ti želiš i kad to želiš – da si mu ti vlasnik, a ne da moraš robovati određenim distribucijama i verzijama paketa za koje je driver napravljen, bugovima koje proizvođač ne misli ispraviti jer zahvaća samo mali broj korisnika, umjetnim ograničenjima napravljenim u driverima iako hardver ima većih potencijala ili baciti u smeće uređaj nakon što proizvođač prekine podršku.
Sve to nisu “potencijalni” problemi već problemi s kojima se svi mi stalno susrećemo i to ne samo na GNU/Linuxu. Npr. misliš da bi distribucije GNU/Linuxa koje su pogodne za starija računala bilo moguće pokrenuti na njima da koriste vlasničke drivere koje proizvođač ne proizvodi barem 5-10 godina? Iz svega toga proizlazi da su slobodni driveri bolji driveri za korisnika. Ako proizvođač “zarađuje” na driverima, nek onda digne cijenu proizvoda zbog razvoja slobodnih drivera, iako je to non-sense jer ionako slobodne drivere ne razvijaju samo oni pa im takav razvoj čak i pojeftinjuje razvoj.
Iz šireg, apstraktnijeg gledišta uz podužu argumentaciju (ljudi često to nazivaju “ideologijom” iako to zapravo nije) sav softver _mora_ biti slobodan, pa tako i driveri kao samo jedna vrsta softvera. Vlasnički je softver tada jednostavno “nemoralan” jer sili pojedinca da postupa protiv svoje volje zabranjujući mu da djeluje u korist drugoga i zajednice.
Koliko se sjećam, konstantno govoriš da računalo treba služiti čovijeku a ne čovijek računalu. E, sa vlasničkim driverima , nepunim iskorištavanjem potencijala hardveraja ali i općeniti vlasničkim softverom računalo ne služi tebi već obrnuto.
Inace članak je odličan i zaista odlično objašnjava sve ono što ja uporno pokušavam da objasnim nekim ljudima kad kupuju laptop. E sad ih samo posaljem vamo da procitaju 🙂
Ako želite Ubuntu na laptopu ovo
Ubuntu Desktop certified hardware http://www.ubuntu.com/certification/desktop/
može da vam pomogne.
AMD Athlon(tm) II X2 240 Processor × 2
GeForce GTS 250/PCIe/SSE2/3DNOW!
Uredno podrzano
Sto se tice laptopa susretao sam se sa puno njih na koje je predinstalirana neka od LINUX distribucija.
Free Software Foundation pokrenuo peticiju protiv uvođenja Microsoft Secure Boot-a na bilo kom hardveru, i drago mi je što su se portali Linux za sve i Linux Mint Srbija uključili protiv ovoga. Apelujemo na sve pojedince i na zajednice koje se bave FOSS projektima ili se zalažu za slobodu komunikacija, da se prijave na peticiju i daju svoju podršku! – link: http://www.fsf.org/campaigns/secure-boot-vs-restricted-boot/statement
To meni i dalje smrdi na prevaru … Neko tu oce da se namlati para.
Odličan članak! imao sam sreću pa sam nabasao na dobar laptop.
Compaq presario CQ62, 2.1 GHz AMD Athlon(tm) II P340 Dual -Core Processor, Rallink mrežna. Skoro 3 godine star (ne prodajem 🙂 ). Sve radi od prve. Probao fusion, fedoru, ubuntu i ubuntoude, #!, opensuse i sada arch. Funkcijske tipke sve prepoznate. Baterija traje oko sat i pol. Prezadovoljan!
Naletio sam na compaqove laptope sa predinstaliranim suse11 i ubuntuom. Čak je i win key imao ubuntu logo.
Možemo li proširiti temu i na desktope?
Za desktop većinom biraš sam hardveraj koj koristiš a njega određuju tvoje potrebe ( i ne ne želim vidjeti u daljnjim postovima svađe amd vs intel jer nijedan nije ni bolji ni lošiji od drugoga ).
Intel je znatno bolji od AMD. To je činjenica, ali je zato i znatno skuplji.
Netočno. To zavisi isključivo o tvojim potrebama i aplikacijama koje misliš koristiti. Ne možeš jednostavno reći Intel je bolji ili AMD je bolji. Takve stvari se gledaju objektivno i prema potrebama korisnika. Reći Intel je bolji ili AMD je bolji može samo fanboy. Odabir procesora nije toliko jednostavan kako si zamišljaš. Nije više 1999 kad je intel radil na 900 Mhz a AMD na 1Ghz. Kod kupnje procesroa uvijek gledaš na svoje potrebe, feature koje koj određeni procesor ima, razmatraš stvari koje ćeš raditi i kako se koj procesor ponaša sa time, npr, posao ti zavisi od renderiranja? AMD. Cilj ti se igrati? Intel. Trebaš širu podršku za memoriju? AMD. Želiš procesor sa integriranom grafikom? Intel. Uglavnom, kupnja bilo koje računalne komponente se svodi na tvoje individualne potrebe i ne može se svesti na to ovaj je bolji ili lošoji. Prvo pogledaj svoje potrebe a onda prouči hardveraj i softver koj koristiš i tek onda reci koj je bolji ili lošiji. Za sve kaj misliš i želiš raditi trebaš imati odgovarajuće stvari, ne možeš generalizirati. Inaće AMD je spinoff firma od Intela 😉 pa sa druge strane dođe kao rasprava dal je bolji Mercedes ili Maybach a oba proizvodi Daimler.
E, ajde jednom nemoj da pametuješ. Kratko i jasno Intel je bolji u svim segmentima, ali zato i znatno više košta ( i pričamo oo laptop računarima). Primer laptop računa u cenovnom rangu 350 do 450 evra. (ekonoski razred, iliti sirotinjski)
Koji god AMD da uzmeš je smeće, sav je nekako spor (dal bio W7 ili neka novija distribucija nebitno), za iste te pare možeš uzeti npr stariji intel dual core (nov računar sa starom verzijom procesora) koji će da radi kao podmašćen. Prosto će imati neverovatno brz odziv, laganiji rad … naspram novijih i znatno boljih performasi (na papiru) AMD procesora.
Ajd molim te nemoj. Vidi, glava me više boli od tvojh komentara i zatvorenosti. Daj jednom gledaj van kutije.
Ne možeš reći da je ovaj ili onaj bolji. To ovisi o tvojim potrebama i poslom kojim se baviš. Molim te nemoj širiti neistine, laži i dezinformacije. Kupnja hardveraja je individualna stvar koja ovisi o tvojim potrebama. Takve priće možda možeš prodavati nekom starom dedi ili nekom klincu wannabee gejmeru na selu.
E da, i bezveze se skrivaš iz dovn votova. Već rekel da mi to ionak svejedno jer ne ukazuje na realno stanje i kvalitetu članka ili komentara.
sta ti je “dovn votova” ?????
否決, доле гласају, למטה להצביע
pa ja ti ne glasam … eto sad cu da ti glasam, nadam se da si upamtio kolko si imao glasova …
eto prepisacu ti
Rating: +1 (from 3 votes)
Rating: 0 (from 0 votes
Si kad koristio AMD? Primjerice novi FX8350 za renderiranje? Za gaming? Ne!? Nisam ni mislio… Evo materijal za razmatranje: http://www.youtube.com/watch?v=eu8Sekdb-IE
Kao što rekoh, sve ovisi o individualnoj potrebi korisnika. Takve stvari se ne mogu generalizirati.
Inaće razethew0rld ima dobar kanal 😉 baš čekal da netko stavi nešto njegovo.
Ovde očigledno niko ništa i ne čita i ne prati temu … Da imam i Laptop sa AMD procesorom. Da i nisam zadovoljan njime. Retko koga i poznajem ko je u zadnje vreme zadovoljan sa AMD procesorima (kad pricamo o laptop računarima). Dovoljan je primer i to da se AMD daleko lošije prodaje, čak katastrofalno i dele ga na sve strane, samo da ne bi bio na lageru. Ali … ne vredi ovde pričati, jer ako se s nekim ne slažeš … I maloproširite vidike (pojedinci).
Ovakve izjave zvuče smješno od osobe koja tvrdi da računalo mora služiti čovjeku a ne obrnuto.
Pa meni računar i služi, za razliku od tebe koji mu se celo vreme pokoravaš i danima provodiš pred monitorom kako bi radilo barem upola dobro kao moj Kubuntu koji odlično radi skoro iz prve. I uvekću savetovati ljude na svoj proveren način, da znaju šta i kako da uzimaju a da imaju najmanje muke i da im to sto uzmu radi stabilno dugi niz godina.
Ne slažem se sa tobom.
Kao prvo, moj setup odgovara mojim potrebama.
Pod drugo, najmanji dio dana provodim za monitorom.
Treće, sustav je optimiziran za moje potrebe.
4. svaki komad korištenog hardveraja radi onako kako ja želim i kad ja to želim pa kako kaže 4Andy, ja sam njemu vlasnik a ne on meni.
W sad, o samoj kvaliteti korištenog OS-a nećemo raspravljati. No reći ću ti jedno, izjava da moj os radi radi upola dobro kao tvoj kubuntu out of the box je notorna laž. I to bez obzira dal uzmem Gentoo sa laptopa, Slackware sa desktopa ili Debian sa workstationa.
E da, i pozivam se na pravilo 32.
Ja sam zadovoljan svojim AMD Laptopom (Acer Aspire 5250). Evo Zlatko sad znaš još jednog od rijetkih. 😉
I moj laptop je AMD i to Thurion 64 sa ATI HD3200 koja memoriju dijeli sa sustavom i cijela stvar ima broadcom b43 lphy wireless i jedina zamjerka koju imam je hp-ova (ne)kvaliteta izrade, naime hardveraj sav radi.
Zlatko svašta… raspravljati o tome dal je bolji amd il intel je tako besmisleno da ti to ja nemogu opisati, ajmo rađe raspravljati dal je prije bila kokoš ili jaje.. na ovoj stvari se u potpunosti slažem s Luthom, sve ovisi o tvojim potrebama..
Hrpa gluposti. Naveo si laptope jer ti to odgovara (iako nisi ni tu u pravu), zašto ne bi promijenili temu i na tablete, netbooke i smartphone. Tamo je intel treća liga. Sve ima svoje. A još uvijek se koriste i procesori dizajnirani 1980. godine i danas se još uvijek prodaju u milijunskim količinama (pogodi koji) 🙂
ARM 🙂
Ja mislim da je trenutna tema o kupovini laptopa … ako grešim ispravite me. Dakle pricam o procesorima koji su u laptop računaru, ne o desktop racunarima i njihovim procesorima ili tabletima … Držte se teme. I pricamo globalno, a ne individualno.
Još bolje ako je globalno. Onda tek ne možeš reći koj je proizvođač bolji jer je još više čimbenika koji utječu na generalan dojam i kupca.
U ovom slučaju složio bih se sa Zlatkom. Jedino što ne bih rekao da je AMD smeće i ne bih pretjerivao. Ako govorimo o desktop, pa i laptop procesorima, AMD je jeftiniji i nije baš toliko lošiji od Intela. Međutim, Intel je već nekoliko godina jednostavno brži i to u svemu, a pogotovo od pojave prvog i7 (Nehalema).
Definitivno nisam fanboy. Imao sam i AMD i Intel baziranih kompjutera. Trenutno mi je laptop AMD, a desktop Intel.
AMD je prvi probio 1GHz granicu sa svojim tadašnjim socket A Athlonom i do pojave dvojezgrenih procesora AMD je bio uglavnom u prednosti. Pojavom prvih soc.775 Intel procesora i s tada novom DDR2 RAM arhitekturom, Intel opet preuzima vodstvo.
Naravno, svatko će sebi izabrati arhitekturu s obzirom na budžet i potrebe.
Ne isključujem mogućnost da će u budućnosti osvanuti članak baš na tu temu, no u slučaju desktopa problem je što postoji daleko veći izbor i proizvođača i komponenata pa ne znam kako sve to obuhvatiti. Možda jedan članak po komponenti… 🙂
Mrzi me da čitam tekst jer takvih problema za sada nemam. Kupim laptop koji mi se svidi i gle čuda – popularne distribucije rade na njemu. No, dobro je znati gde postoji ovakvo uputstvo ako zatreba.
Međutim, mene brine jedna druga stvar. Da me neko UEFI secure boot-om ne spreči da instaliram šta ja hoću. Hoću apsolutno bilo šta da instaliram, a ne da sam ograničen na distribuciju koja ima MS-ove ključeve. Zapravo i nisam dovoljno upoznat sa problematikom, a kada sam na proslavi dana slobode softvera pitao lika koji bi trebalo da se razume u to, on mi je dao jednostavan odgovor – ne brini, cela stvar sa UEFI secure boot-om je propala, nema ništa od njega. Voleo bih da je tako.
Zašto komentiraš tekst ako ga nisi ni pročitao? O UEFI problematici bi bilo prikladnije i praktičnije raspravljati na forumu.
preleteo sam preko teksta i nisam obratio bažnju na diskusiju, uglavnom, jedini razlog zaššto trenutno nemam instaliran linux na laptopu je mrežna kartica. naime, izgleda da ni jedno linux jezgro trenutno ne podržava atheros ar8161 a možda postoji i još neki, uglavnom da vas ne iznenadi. konkretno, kupio sam laptop asus x55u i tak od kernela 3,7 postoje drajveri za wlan ali za lan još nije ugrađen. dok sam tražio našao sam da ovu mrežnu imaju i neki dell laptopovi a verovastni je i ima i još više modela. inače, komp je došao sa instaliranim ubunutu 12.04 x64.
Nemoj me sad krivo shvatiti no gledam malo po forumima za tu tvoju mrežnu karticu i vidim da ljudima pod Linuxom ipak radi.
madwifi driver ga podržava http://madwifi-project.org/ticket/2479
Ubuntu korisnici trebaju pročitati post 18 sa Arch foruma https://bbs.archlinux.org/viewtopic.php?pid=1145360#p1145360 ( da ta mrežna ima broadcome chip ).
Također i compat-wireless driver podržava ovu mrežnu.
Neradi jedino Bluetooth odnosno radi ali samo jednosmjerno.
Ispričavam se na krivoj informaciji. Nije compaq sa ubuntu logom nego Dell.
I ja sam zadovoljan sa svojim AMD-om 🙂
koko
Ja uopšte nisam komentarisao tekst.
opet ja..
mozda nije najprikladnije, ali “moram” 🙂
dakle.. molim vas, ako neko zna kako da aktiviram firmware za broadcom 4322 BEZ veze as internetom (jedino broadcom-wl will do Google kaze)
evo uspela (relativno) glatko instalacija nove fedore na taj iMac, bez potrebe za refitom i sl. radi i zvuk i sve samo mreze neeeeeeeemaaaaamm.. oprostite.. 😛 pokusao sam bas svasta.. i rucno i ovako i onako, da kopiram u lib/firmware na kraju.. nish.. cetiri sata ga cackam i modprobujem i stasvene.. sad idem kao spavati.. nisam se ovoliko izdr+ao instalacijom bilo cega of 2003.
postenom pomagacu nagrada.. 😉
Mislim da bi imao daleko više “sreće” da postaš to u odgovarajući podforum, http://linuxzasve.com/forum/
Tamo je uvijek neka dežurna ekipa, željna pomoći “drugu” u nevolji 😉
Samo strpljivo i dati im informacije koje im trebaju 🙂
Ajde daj prvo lspci -vnn | grep 14e4:
I sad gle, ručno NE.
Prvo trebap fw-cutter. Kak dobiješ njega? Ovak.
wget http://bu3sch.de/b43/fwcutter/b43-fwcutter-015.tar.bz2
tar xjf b43-fwcutter-015.tar.bz2
cd b43-fwcutter-015
make
sudo make install
cd ..
A kad imaš njega trebaš i formware. A kak dođeš do njega? Ovak
export FIRMWARE_INSTALL_DIR=”/lib/firmware”
wget http://mirror2.openwrt.org/sources/broa … el.tar.bz2
tar xjf broadcom-wl-5.10.56.27.3_mipsel.tar.bz2
sudo b43-fwcutter -w “$FIRMWARE_INSTALL_DIR” broadcom-wl-5.10.56.27.3/driver/wl_apsta/wl_prebuilt.o
hvala Lutherus!!
evo objavljujem ovaj “komentar” sa imaca na fedori 18 preko wirelessa..
ni linkovi ni sintaksa ni nish nije kao sto si nave na kraju, ali mi je uspelo da “reverse engineer” celu stvar jer sam konacno razumeo STA needs to be done..
mali korak za covecanstvo.. 😛
nu.. to je taj buzz koji daje floss.. ili najblize koliko netehnicko bice poput mene moze da iskusi..
hvala najlepse josjednom..
ma ovaj Lutherus je čudo. da ga nema trebalo bi ga izmislit 😉
Je li provjeren podatak da NVIDIA i UEFI ne radi? Mi na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci imamo laboratorij s NVIDIA karticama, baš na AMD FX platformi, koji vrti Debian GNU/Linuxu 7.0 beta (prvenstveno zbog toga je to jedna od rijetkih distribucija koja pakira kompletni CUDA SDK), i UEFI boot uredno radi s NVIDIA proprietary driverima, na GeForce i Tesla karticama.
Je li moguće je da je to bio problem pred par mjeseci, a da je u međuvremenu ispravljen?
Nema službenog stava oko toga, ali ljudi na svim distribucijama prijavljuju probleme, a neki i uredno dijagnosticiraju i dokumentiraju sve (npr. [1]). Nisam istraživao je li to vezano samo za laptope (Optimus) ili za sve NVIDIA kartice jer se tema bavi isključivo laptopima. Sastojci za “problematičnu” kombinaciju u pravilu su UEFI+KMS+vlasnički driveri, a rješenje je povratak na grub-pc (odnosno stari BIOS).
Na svom novom laptopu s aktualnim driverima nakon pol dana zezancije (F17 i F18) odustao sam iako to ne znači da se ne može…
[1] http://martys.typepad.com/blog/2012/10/kubuntu-macbook-efi-and-nvidia.html
Vlasnički driver i KMS ne idu zajedno s UEFI-jem ili bez. Link na forum dan u članku piše o AMD FX procesoru, pa se očito radi o stolnom računalu. Možda je riječ o dva različita problema?
Što se tiče KMS-a, pod time sam mislio na vlasničku (polu)implementaciju koju imaju i NVIDIA i AMD [1]. Zato i s vlasničkim driverima već neko vrijeme imamo flicker-free prebacivanje između TTY-ja, nativnu rezoluciju TTY-ja i ušminkani grafički Plymouth. Jasno, nativni Linuxov KMS ide samo sa slobodnim driverima.
Uglavnom, možda se stvar promijenila u međuvremenu jer dok sam istraživao nisam gledao datume postova/blogova/wikija, a pun ih je internet (forumi Archa, Ubuntua, Fedore, Gentooa itd.) već sam na temelju napisanog (npr. [2]) i svog iskustva donio zaključak: “eto ne ide!” što je možda moja greška.
Morao bih isprobati sam (vidim da su neki rješenje našli u dodavanju kernel parametra “iommu=pt” ili isključivanju KMS-a [3]) radi li se o istom problemu ili je moj vezan čisto za Optimus.
No kako god okrenemo, NVIDIA+UEFI za mnoge ne prolazi glatko ili ikako što je problem vlasničkih drivera.
[1] https://wiki.archlinux.org/index.php/Kernel_Mode_Setting
[2] https://wiki.archlinux.org/index.php/Nvidia
[3] http://www.linuxine.com/story/nvidias-proprietary-driver-uefi
Razumijem, nije kritika, ništa eksplicitno nije krivo rečeno, i općenito svaka čast za članak.
Smeta me općenito trpanje NV i AMD proprietary drivera u isti koš, a realno NV ima drivere koji su svjetlosnim godinama ispred. Jasno, proprietary su, nije to idealno, ali barem rade.
Evo da javim (i ispravim članak), jutros sam uspio upogoniti Optimus+UEFI s vlasničkim driverima tako da se očito može iako nije nimalo trivijalno 🙂
U kontekstu članka, nisam uzimao u obzir kvalitetu samog vlasničkog drivera jer bi se time članak proširio na megaproporcije. I NV i AMD imaju vlasničke drivere koji načelno rade pod Linuxom i to je dovoljno da završe u istom košu, a opet da pohvalim NV napore, spomenuo sam da je AMD lošiji u tome (“neki su loše kvalitete (fglrx)”) tako da nisu baš isti…
meni radi nvidia prop. via rpmfusion..
Ispravka u članku: iako na mnogim blogovima, forumima i wiki stranicama piše da UEFI stvara dodatne probleme kod osposobljavanja platforme Optimus s vlasničkim driverima uz pomoć projekta Bumblebee na svom sam laptopu uspio osposobiti tu kombinaciju.
kernel: 3.7.2-201.fc18.x86_64
nvidia: kmod-nvidia-304.64-2.fc18.2.x86_64
bumblebee: 3.0.1
ljudi moze pomoc?instalirao sam linux mint 17,3 rosa xfce i sad nez kako naci driver za zvuk, zvuk mi radi ali nije kvalitetan grca kad se pojaca, sad mozda je to stari driver ili je bas tako kod linuxa nezz… prvi put se susrecem sa linux OS.. ako moze neko pomoci ili da mi da savjet bio bih zahvalan.
@bushido
Po treći put, komentari ispod članaka nisu način putem kojeg ćeš dobiti pomoć!
Registriraj se na forum, pročitaj par osnovnih pravila postanja i iznesi problem.
Daljnje upite po različitim člancima i nevezanim temama, brišem!
@Dario ja se izvinjavam, moja greska, nisam odmah skuzio 😀 sorry
Nema problema, kad dođeš na forum pogledaj prvo ovu temu … koliko se sjećam bilo je već sličnih problema koji su riješeni, a ako ipak ne uspiješ riješiti svoj problem slobodno otvori novu temu. 😉