Alternative Windows aplikacijama

Radi li… (umetnuti ime softvera) na Linuxu? Odgovor na ovo pitanje, kad se ocjenjuje mogućnost prelaska na drugi operativni sustav  je u slučaju kad se radi o kombinaciji komercijalnih programa i Linuxa uglavnom negativno. No to ne znači da se isti posao ne može napraviti i s nekim alternativnim programom…

Uredske aplikacije

Microsoft Office, gotovo pa standard što se tiče uredskih aplikacija daleko da je nezamjenjiv – štoviše, oni koji vole klasnično sučelje uredskih aplikacija će čak biti i zadovoljniji s njegovom najpoznatijom alternativom – Libre Officeom. Obrada teksta (Microsoft Word), tablične kalkulacije (Microsoft Excel), prezentacije (Microsoft PowerPoint) te crteži – za sve ovo postoje odvojene aplikacije unutar ovog uredskog paketa.

Abiword tekst procesor odlikuje se brzinom

Za manje zahtjevne  abiword (obrada teksta) i gnumeric (tablične kalkulacije) su također dobre alternative – naročito zbog jednostavnosti rada i brzine izvršavanja. Ukoliko su vam potrebni grafički diagrami umjesto npr. Microsoft Visio aplikacije se na Linuxu upotrebljava Dia.

Rad s PDF datotekama je gotovo pa integriran u samo sučelje u većini distribucija – ispis u PDF te mnogobrojni preglednici će vam omogućiti da ove datoteke gotovo i ne razlikujete od ostalih, sve što je potrebno za rad s njima je uključeno.

Internet preglednici i e-mail

Firefox, Chrome (Chromium) što se tiče preglednika te Thunderbird za e-mail i news grupe su vrlo često korišteni i na drugim operativnim sustavima te ćete ih budući da su softver otvorenog koda moći koristiti bez problema i na Linuxu. Nekih posebnih razlika što se tiče ovih programa nema – oni su identični na svim operativnim sustavima. Spomenimo još i Operu koja je također dostupna za Linux.

Chrome, kao i Firefox i Opera postoji u Linux izdanju

Odabir alata za glasovnu i chat komunikaciju također nije težak – Skype i slični servisi imaju verzije klijentskih aplikacija za sve platforme uključujući Linux, a VoIP (SIP) komunikacija je moguća i putem softverskih “telefona” kao što je Ekiga ili Empathy koji je ujedno i softverski klijent za Facebook IM, GTalk, MSN Messanger, ICQ i mnoge druge servise.

Video i zvuk

Microsoft Windows Media Player te npr. Winamp nisu dostupni na Linuxu, no s VLC-om i MPlayerom (video preglednici) te velikim brojem aplikacija putem kojih je moguće slušati ali i kategorizirati muziku (Rhytmbox, Amarok, Banshee) sigurno neće biti teško uživati u video datotekama i muzici.

Tko se bavi s obradom videa nedostajati će mu Microsoft Movie Maker ili Adobe Premiere, no rad s aplikacijama iste namjene na Linuxu (Openshot, Pitivi, Kdenlive, Kino) ustvari i nije toliko različit od navedenih. Za profesionalnije primjene tu je i Cinelerra koja omogućava procesiranje u realnom vremenu te dodatne funkcije koje se koriste u televizijskim studijima.

Programi poput Adobe Auditiona, SoundForgea te Steinberg WaveLaba su dobro poznati onima koji rade na obradi zvuka. Ima li na Linuxu alternative? Naravno – Audacity te Ardour su samo neki od programa koji će vam pomoći pri obradi zvuka – bilo za mali projekt ili višekanalno procesiranje u realnom vremenu.

Nije naodmet spomenuti ni Blender koji je čak i na drugim operativnim sustavima među poznatijim 3D animacijskim alatima, a koji se je u nekim stvarima i bolji od komercijalnih aplikacija poput Autodeska 3DS Max te Maye.

Fotografija i crtanje

Adobe Photoshop je sinonim za obradu fotografije – no nije dostupan na Linux platformi. Gimp je zato alternativa u kojoj je moguće napraviti većinu stvari kao u Adobeovom programu. Uz osnovne formate slika tu je podrška i za RAW fotografije putem UFRaw, RawTherapee te Rawstudia. Spomenimo i neke naprednije alate za kolekcije poput Darktablea te Digikama (analogno Adobe Lightroom te Apple Aperture).

Corel Draw te Adobe Illustrator su najzastupljenije aplikacije za vektorsku grafiku – no ne i na Linuxu; ovdje tu ulogu ima Inkscape, a za jednostavnije stvari koristite već spomenuti LibreOffice Draw.

GIMP - moćan alat za rad s grafikom

Iako ima relativno malo aplikacija za CAD, umjesto Autodeskovog AutoCad-a je za manje projekte moguće koristiti Draftsight te QCad.

Prijelom teksta je većinom u domeni posla grafičara, a uobičajeno se radi uz pomoć Adobe Indesign alata ili pak QuarkXpress i Microsoft Publishera – na Linuxu Scribus služi ovoj svrsi.

Imate li i vi neku aplikaciju koju često koristite a za koju mislite da nema alternativu na Linuxu? Pitajte, sigurno postoji neka alternativa – možda ne identični program ali nešto što će na sličan način moći odraditi posao…

Autor: Darko Mareš