6.545 pregleda

Predstavljeni planovi razvoja Minta 18

10

Clement Lefebvre predstavio zanimljive promjene u izgledu i vizualnom identitetu Minta 18, kao i  projekt X-aplikacija.

 

Clement Lefebvre, čelni čovjek Linux Minta, na službenom je blogu objavio zanimljive planove vezane uz daljnji razvoj. U poduljoj objavi detaljno je objasnio kakve nas promjene očekuju u izgledu i vizualnom identitetu ove popularne distre. Predstavio je započeti projekt X-aplikacija (X-Apps), kao i ostale novosti u skorom Mintu 18.

 

Novi vizualni izgled

U ranijoj objavi Clem je najavio mogućnost vizualnog redizajniranja novog Minta što je podiglo popriličnu prašinu i nemir među korisnicima. Ovog puta Clem umiruje javnost i podsjeća kako je stav razvojnog tima vrlo konzervativan po pitanju izgleda, korištenja i funkcionalnosti korisničkog okruženja. Radi toga su, nakon prestanka razvoja GNOME 2 i uvođenja Unity i GNOME 3 okruženja, sami prionuli poslu i kreirali vlastita radna okruženja koja će zadovoljavati njihove zahtjeve, ali i zahtjeve većeg dijela korisnika. Isto tako, prihvaćanjem LTS (Long Term Support) strategije šalje se jasna poruka kako nema govora o “eksperimentiranju” nauštrb zadovoljstva korisnika. Upravo je takav pristup i obavljen posao oblikovao Linux Mint kakvog danas poznajemo i kog se pouzdajemo.

Clem podsjeća kako u suvremenom dizajnu prevladava trend znakovitog naziva flat – jarke boje bez gradijenta, minimalistički widgeti i dvodimenzionalnost. Razvojni tim uvijek ide ukorak s trendovima, ali ih ne prihvaća stihijski. Važnije je promišljati o smjerovima razvoja i slušati potrebe korisnika.

Mint ima čvrst stav o vlastitom identitetu i odnosu prema korisnicima, stoga će i novi vizualni izgled biti podređen tome. Mint 18 tako donosi redizajniranu službenu Mint-X temu i nove ikone. Novi će izgled, kako se najavljuje biti moderan i profesionalan, ali bez minimalizma i flashy boja. Zanimljivost je i to što će se isporučiti obje teme: Mint-X tradicionalna i moderna, čime se korisnicima bez prisile daje mogućnost zadržavanja izgleda Minta 17.

 

X-aplikacije (X-Apps)

Najavljuje se i uvođenje novog projekta nazvanog X-Apps. Riječ je o korištenju GTK aplikacija neovisno o grafičkom okruženju bez potrebe instaliranja zavisnosti koje dolaze s njima. Ideja je potekla zbog problema u kompatibilnosti s GNOME 3.18 okruženjem, koji je osnova Cinnamona. Novo izdanje 3.18 primilo je veliki broj ključnih nadogradnji zbog čega se uvelike razlikuje od 3.10 prethodnika. To je uzrokovalo brojne probleme i nekompatibilnost s GTK aplikacijama, ali i ostalim komponentama koje u Mintu 17.x prvenstveno koristi Cinnamon, ali i Xfce i MATE. Ono što se sada bolje integrira u GNOME Shell, drugdje izgleda kaotično. Da čitava stvar za Mint bude još teža, čak se i Unity u potpunosti oslanja na GTK aplikacije, GNOME aplikacije i okruženje. Važno je naglasiti da se ovdje ne radi samo o problemima koje je Mintu donio GNOME 3.18, već i o brojnim komplikacijama uzrokovanim novim i starim zakrpama, tj. gomilanjem kôda bez njegova pročišćavanja. Mint je dosad ovakve probleme zaobilazno rješavao dodavanjem vlastitih zakrpa u GNOME (GKT i aplikacije), forkanjem ili korištenjem starijih izdanja aplikacija (downgrade i freeze; npr. Mint koristi Gedit 2.30). Međutim, ta rješenja djeluju samo privremeno.

S druge pak strane, razvojni tim je zaključio kako, dugoročno gledano, nema smisla posvetiti se razvoju nativnih aplikacija samo za jedno okruženje budući da one gotovo bez prepreka (potrebno je vrlo malo zavisnosti) mogu raditi unutar ostalih okruženja. Nepotrebno je trošiti vrijeme i energiju u nativne aplikacije za Cinnamon kada se one, uz manje preinake, mogu koristiti u MATE-u ili Xfce-u. Clem tako objašnjava da se zbog sličnih razloga donekle zapustio razvoj MATE okruženja. Mintova ideja novih aplikacija bila bi univerzalna i generička, prilagođena za sva tri okruženja (možda, s vremenom, i za ostala). O tome se već dulje promišlja, a po prvi puta će biti predstavljena u idućem Mintu 18.

Takozvane X-aplikacije zamišljene su kao set generičkih GTK3 aplikacija s tradicionalnim sučeljem, a bile bi predinstalirane u Cinnamonu, Xfce-u i MATE-u, čime bi se postigao konzistentniji izgled unutar korisničkog okruženja. Važnije od toga je što će takve cross-platformske aplikacije dokinuti zavisnost o GNOME 3 okruženju, te istodobno omogućiti značajniji zamah u razvoju kroz uvođenje novih mogućnosti i poboljšanja. Takvo što je dosad zahtijevalo mnogo energije i vremena upravo zbog navedenih problema s kompatibilnosti i nekonzistentnosti kôda.

Prva predstavljena aplikacija takvog tipa jest xedit – program za uređivanje teksta.

 

xedit – text editor. Izvor: http://blog.linuxmint.com/?p=2985

 

 

Značajke:

  • Nastao je kao fork Plume 1.2 (Gedit 2.30), rađen u GTK3. Izgleda potpuno jednako i radi na isti način.
  • Naziva se “Text Editor” te, budući da je generička aplikacija, jednako izgleda u Cinnamonu, MATE-u i Xfce-u.
  • Koristi GTK, te podržava HiDP.
  • Ne ovisi o pojedinom grafičkom okruženju niti se svojim postavkama vezuje uz njih, za razliku od Gedita/Plume.
  • Više nije potrebno zamrzavanje u repozitoriju točno određeno starije izdanje koji se potom forka (primjerice Gedit 2.3 -> Pluma 1.2). Od sada korisnici slobodno i neovisno mogu instalirati čak i najnovije GNOME aplikacije (Gedit 3.18).
  • Najvažniji potencijal je što se ove aplikacije ne moraju razvijati samo za Mint, već i ostale distribucije neovisno o grafičkom okruženju. Na taj način bi se ubrzao razvoj i značajno poboljšala kvaliteta velikog broja aplikacija (za primjer se navodi sublime-text), ali i čitavog Linux ekosustava u cjelini. Clem navodi kako je Mintov tim itekako spreman pomoći.

 

U odgovoru korisnicima Clem pojašnjava da je prijelazom na novi tip aplikacija moguće izgubiti neke funkcionalnosti starih. Za primjer navodi pojedine MATE (GTK2) aplikacije poput Plume koja više neće imati lockdown support ili Caja koja bi mogla izgubiti pojedine dodatke pisane u starijim verzijama Pythona. Struge strane, zbog LTS podrške nužno je i nadalje održavati GTK2 Plumu, što dodatno komplicira čitav proces.

Naglašava kako čitav prijelaz neće biti nimalo lak ali, kako tvrdi, nema konkretnog argumenta zbog kojeg bi se razvijale aplikacije specifične samo jednom okruženju. Samim time, njihov razvoj i održavanje postat će u mnogočemu jednostavniji.  Spomenut je i novi Xplayer nastao iz Totema 3.10.

X-aplikacije neće ući u KDE, koji se ni dosad nije bitnije razvijao na Mintu. Gotovo nepremostivu prepreku predstavlja bitno različit koncept tog okruženja, njegove vlastite aplikacije, razvojni alati, nova Plasma 5, očekivanja korisnika, komunikacija s razvojnim stručnjacima, čak i različita filozofija.

 

Ostali planovi vezani uz Mint 18

Kako smo ranije pisali, novi Mint 18 LTS biti će baziran na Ubuntu 16.04. Iako još nema naznaka o novom kernelu, Ubuntu razvojni tim je nedavno objavio da će njihovo buduće izdanje biti isporučeno s novim 4.4 LTS kernelom. Stoga, izvjesno je isto očekivati i za Mint.

Velika je nepoznanica hoće li korisnici dobiti mogućnost nadogradnje 17 -> 18 ili će biti potrebno izvršiti clean install. Ipak, Clem ohrabruje kako se na tom problemu intenzivno radi.

Navedene promjene će podjednako zahvatiti glavnu Mintovu granu razvoja (Ubuntu baza), jednako kao i LMDE “Betsy” koji će ih prvi usvojiti. Prvom aplikacijom novog tipa možemo smatrati Blueberry – novi bluetooth client.

 

Linux Mint nam ponovno priprema brojna iznenađenja i uzbudljivu godinu!

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.8/5 (18 votes cast)
Predstavljeni planovi razvoja Minta 18, 4.8 out of 5 based on 18 ratings

10 komentara

  1. hrx napisao:

    X je mrtav

  2. Dario napisao:

    Mislim da bi za LM bilo bolje da:

      – sve resurse usmjere samo na Cinnamon
      – odustanu od Ubuntua i kao bazu koriste Debian (imaju već LMDE, zar ne?)

    .. pa makar korisnici i jambrali kako su jambreli i protiv Canonicala kad se u potpunosti okrenuo Unityu.

    • Petar napisao:

      Vidiš, tu se totalno ne slažemo. Da se mene pita, savjetovao bih LM timu da se okanu još jednog DE-a kao što je Cinnamon i posvete forku Gnomea2 – MATEu. Ja bih im savjetovao da MATE DE prebace na GTK3.

  3. Yorkin napisao:

    Kao čisto uredski korisnik (na Mintu barem), prilagodit ću se. Kad ću htjeti petljati ispod haube, onda ću radit na Manjaru ili Archu. Ali što se tiče neke osnovne baze, Mintu sam se voljan podčiniti jer me dosad nije iznevjerio ni u jednom pogledu.

  4. rudar napisao:

    Ovakvi mi članci bude nostalgiju…

    Proveo sam nekoliko lijepih godina uz Linux Mint. Osobito mi je srcu bio prirastao stari LMDE, koji je Dario spomenuo, a Mate kao radno okruženje baš u Mintovoj izvedbi ostalo mi je u najljepšoj uspomeni. I danas se na Mateovim forumima nađe korisnika (među kojima, istina, nema potpisnika ovih redaka) koji na nekim drugim distrama s puno sjete govore o čuvenom Mintovom izborniku u Mate radnom okruženju: lijepom, preglednom i jednostavnom.

    Međutim, nije tajna da je Clemova vesela družba imala i teških trenutaka. Čini mi se da nije toliki problem održavanje više radnih okruženja (Cinnamon, Mate, Xfce; KDE su zamalo i napustili), nego baš odnos između LM kao magistralnog pravca distre, oslonjenog na Ubuntu repozitorije, i LMDE, kao (uvjetno rečeno) sporednog pravca, s osloncem na čistom Debianu.

    Ne želim ovdje raspravljati koliko je sam Ubuntu vezan uz Debian (barem je potekao iz Debiana), ali govoreći samo o Mintu (s kojim sam ipak imao kudikamo više iskustva nego s Ubuntuom) priznajem da nikad nisam posve razumio trajno upozorenje Clema i bliskih mu suradnika da LMDE nije za potpune početnike i da može biti hrapaviji, zahtjevniji u svakodnevnom radu nego čisti LM, i to baš zbog njegove neposredne veze s Debianovim repozitorijima. Nešto tipa: brže dobijate nove programe, ali uz njih i veći rizik.

    Dakle, nameće se važno pitanje: jesu li sadržaji unutar Minta preuzeti izravno iz Debianovih repozitorija (LMDE) bili manje prilagođeni početnicima nego sadržaji iz Ubuntu repozitorija (obični LM)? Po mom mišljenju, ne.

    Naime, ne samo da u vlastitom (višegodišnjem, svakodnevnom, višesatnom) radu s LMDE Mate, instaliranim na dva stolna računala i na dva laptopa različitih proizvođača, nisam imao spomena vrijednih teškoća (neke crtice mogu se vidjeti na ovom forumu), nego nisam zapazio veće teškoće ni čitajući iskustva drugih korisnika na LM forumu i LMDE podforumu, ukoliko su se pridržavali elementarnih pravila igre i nisu imali egzotičan hardver.

    Naravno da gotovo svatko od nas ovdje može navesti distru s kojom će sve raditi jednako lijepo i dobro i to u duljem razdoblju, ali htio sam baš izdvojiti to sjajno iskustvo s LMDE-om jer su sami njegovi tvorci izrazili bojazan da bi stvari mogle krenuti loše. I to baš zbog Debiana. Priznajem da to do danas nisam razumio. Zar je moguće da ih je plašila ideja što je LMDE tada bio ‘rolling distro’, kotrljajući kamen? Ne kamen, nego jedan divan, visoki val koji sam ponosno jahao, visok do sunca Linuxa!

    Niz prigovora koji su korisnici ranije upućivali na adresu LMDE-a dolazio je zbog prespore nadogradnje sustava, zbog presporog tempa kojim su stizali novi paketi. Čak se i LM obnavljao brže nego LMDE. S te strane nipošto nije prijetila opasnost da bi rad s LMDE-om zapeo jer bi LMDE bio nekakav ‘bleeding edge’ (sic!); LMDE je zahtjevnijim korisnicima bio čak previše konzervativan. U tom trenutku nastupila je velika promjena: Clem i ekipa odbacuju osnovnu zamisao da LMDE bude vječni ‘kotrljajući kamen’, a umjesto toga dobija svoj vijek trajanja i pojavljuje se LMDE 2 (s perspektivom nekakvog LMDE 3, pa LMDE 4 itd, pretpostavljam).

    Meni je u tom trenutku bilo već svejedno, jer sam smatrao da sam ‘sazrio’ (he, he, he) za Debian (barem naučio dovoljno o njegovim ograncima da bih izabrao ona dva koji mi još uvijek odgovaraju). No, baš me ogorčila Clemova odluka da se iz korijena promijeni odnos prema LMDE-u. Ni to nisam razumio. Ako im je nedostajalo ljudi da redovito ažuriraju LMDE (po jedna veća nadogradnja barem svakih šest mjeseci), zašto im je lakše s varijantama koje imaju ograničeni vijek trajanja?

    Nisam previše kopao u tom pravcu (s Mintovcima sam se ionako lijepo rastao), ali mislim da LM-LMDE nisu jedini koji su modificirali svoj odnos prema Debianu. Tako je i SolydX-SolydK ranije naslanjao repozitorije uz Deb Testing, pa su prešli na Deb Stable. Deb Testing pak unutar Debiana ne trpi nikakve teškoće, koliko znam; koristim ga kao jedini OS na laptopu od prosinca 2013. i nastojim pratiti sve što se zbiva. Vlastita iskustva su mi gotovo jednako dobra kao ranije s LMDE-om.

    Mint je imao problema i s kadrovima, ako se tako može reći. Neki su važni razvijatelji napustili LM ili dosta smanjili svoju aktivnost tamo u korist nekih drugih distri, poput Ikeya Dohertyja ili anonimca pod nadimkom Zero-zero. Možda je to posljedica drukčijih pogleda na razvoj distre, a ne samo želje da se pokrene potpuno novi projekt.

    Bilo kako bilo, rekao bih da pojava novih izdanja LMDE-a s ograničenim vijekom trajanja predstavlja određenu regresiju u Mintu općenito i vjerojatno ga je sve teže razlikovati od magistralnog pravca distre. Unatoč tome, zadržali su staro upozorenje: LMDE je za iskusnije korisnike, koji žele uzbudljiviji rad s računalom, novije sadržaje uz veći rizik… a time gube dah. I potencijalne korisnike ove sjajne distre.

  5. john napisao:

    Zelim na mint 18 Wine program za Android aplikacije
    sto da ne

  6. darkborn napisao:

    Ostajem i dalje pri MATE. Cinnamon mi je razočarenje. X-Apps je dobar potez.

  7. john napisao:

    Licno sam mislio na Wine za Android da jednostavno kliknes na apk kao na exe i ostalo da wine sam odradi bez nekih virtuala

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.