16.541 pregleda

SphinUX OS: (R)evolucija kernela?

39

Nedavno se po internetu počela provlačiti vijest o jednoj novoj, naizgled inovativnoj distribuciji zvanoj SphinUX OS. SphinUX dolazi iz Egipta i njezini razvijatelji ne propuštaju nijednu priliku veličati FLOSS i sam koncept slobode, kao da su ga upravo nedavno otkrili te se čudom čude da takvo što na svijetu i postoji. 🙂

Odmah na početku valja reći da ekipa oko ove distre tvrdi da ona zapravo nije Linux distribucija, nego nešto više. Štoviše, tvrde da njihov uradak radi 100% brže od uobičajenog Linux kernela, troši i do 300% manje radnje memorije, a pristupi vanjskim uređajima (kao što su tvrdi diskovi) su i do 50% brži nego kod klasičnog Linux kernela.

System Requirements:
CPU: 333 MHz
Memory: 256 MB
Graphics adapter: any
Disk space: 10 GB (20 GB recommended for extra software installation)

The kernel proved to process 100% faster than the Linux kernel, memory consumption is 300% less, and I/O is 50% better than the Linux kernel.

Naravno, kada netko izjavi takvo što, odmah mi zagolica maštu i pomislim Grofe, ne budi lijen, kreni u istraživanje, jer postići takva ubrzanja i štednju memorije, a bez intervencija na hardveru zaista zvuči – čarobno (iako ne znam što točno matematička definicija “300% manje” znači?? – možda ovaj kernel stvara memoriju umjesto da je troši? 🙂 ).

No, kako želim ovaj članak ipak učiniti potpunom recenzijom, pođimo nekim redom i pogledajmo prvo SphinUX-ovu vanjštinu.

Općenito o distribuciji

SphinUX je zapravo Debian Testing + KDE bazirana distribucija koja dolazi kao multiarch ISO slika. To konkretno znači da nećete trebati dva odvojena ISO-a za 32 i 64 bitnu arhitekturu, pa će instalacija na strojeve raznih arhitektura ići preko samo jednog LiveDVD medija. Zgodno, jer da su i odvojene slike, ionako ne bi stale na CD medij. Ovako je DVD još malo iskorišteniji, a vas spašava od nošenja dva DVD-a u torbici.

Kada kažem Debian Testing + KDE, odmah me podsjeti na nešto tipa LMDE + KDE, točnije na SolydK, s kojom u izboru paketa i codeca zaista ima i sličnosti. Tu su: Libre Office, GIMP, Blender(?) i sva sila uobičajenih KDE aplikacija.  Međutim, razvijatelji SphinUX-a su napravili jak odmak po izgledu samog KDE-a uključivši pritom sve moguće grafičke efekte koje KDE ima te izmijenivši standarni KDE-ov set ikona ne bi li sve učinili – kičastim. Zvukovi pri pokretanju i gašenju sustava također su izmijenjeni i zvuče kao kada fakir s frulom mami zmiju iz košare. Naravno, podneblje u kojem je distribucija nastala ima drugačije kulturološke značajke, pa je s njihovog stajališta ovo očito poželjno.

Da, izgled SphinUX-a je po mom mišljenju grozan i bilo tko od korisnika koji su već navikli na KDE-ove ikone vrlo se teško snalazi u njemu. Uostalom, pogledajte i sami:

SphinUX

Nakon podizanja SphinUX-a s LiveDVD-a slijedi instalacija na tvrdi disk. Za ovo se brine instalacijski program zvan Horus, koji će vas u par prozora provesti kroz instalaciju OS-a. Horus je daleko od današnjih vrhunskih Linux installera i nije mi jasno zašto nije uzet neki već ustaljeni program za instalaciju. Ovako je korisnik zakinut za neka bitna podešavanja.

Uglavnom, instalacija izgleda ovako:

Početak instalacije

 

Slijedi kreiranje particija, koje će ipak odraditi dobri stari GParted, uz pomalo drsku opasku: Zašto bismo izrađivali svoj alat za particioniranje, čemu izmišljati toplu vodu? Pa možda zato što se ljude na ovaj način malo zbunjuje pri radu s najopasnijim dijelom instalacije – raspodjelom tvrdih diskova i njihovih particija.

Kreiranje particija

Zatim vas pita za odabir primarne particije (što je to primarna particija, zapitat će se mnogi, manje vični korisnici), swap particije i home particije, za koju vam sad nudi da se nalazi na root particiji (zašto ne primarnoj, kad su je već tako nazvali?!) Tu je strpano i podešavanje vremenske zone i podešavanje eksperimentalnog repozitorija (koji, uzgred rečeno, uopće ne radi po tim postavkama, jer se ekipi u međuvremenu srušio server i sve su morali ponovo izgraditi).

Podešavanje instalacije

 

Sljedeće je na redu podešavanje prvog korisnika i njegove root zaporke. Međutim, nešto nedostaje. Gdje je podešavanje tipkovnice??! Ovako sam osuđen tipkati po američkom znakovnom standardu te ću se lagano zabuniti ako mi zaporka sadrži znakove Y i/ili Z. Vrlo neugodno, jer će to u konačnici prouzrokovati još neke neugodnosti.

Podešavanje korisnika

 

I sada započinje instalacija sustava na odabranu particiju:

Tijek instalacije

 

Nakon što se sustav instalira, potrebno je ponovno pokrenuti računalo da bi Horus dovršio započeto. Pod tim podrazumijevam nadogradnju GRUB postavki, te kompajliranje drivera zvučnih kartica, odnosno kompletne ALSA-e, koja se ovdje zove SALSA. Na upit čemu to, odgovoreno mi je da je to bilo potrebno zbog drugačijeg SphinUX-ovog motora i da ALSA nema sve potrebne drivere za zvučne kartice. No dobro, neka im bude, iako osobno mislim da je ovo nepotrebno.

Instalacija je završila pa sam mogao pristupiti korjenitim izmjenama postavki KDE-a kako bih se u SphinUX-u mogao lakše snalaziti i raditi. No, zbog nemogućnosti ranijih postavki tipkovnice KDM će i dalje raditi prema američkom standardu i ja ću imati probleme s Y i Z prilikom prijave u sustav. Još gore, distribucija ima problema s UTF-8 standardom, pa mi neispravno enkodira hrvatske dijakritike u tekstualnim datotekama napisanim u drugim distribucijama.

Synaptic odbija ažurirati sustav korektno, jer ni na dan pisanja ovog članka službeni stabilni repozitorij nije podignut, nego se ručno mora instalirati onaj eksperimentalni preko posebne skripte koju treba preuzeti s njihovog servera. Uglavnom, vrlo nedorađeno, iako je verzija navodno stabilna i nosi oznaku 1.0.

Da ne duljim s ovim dijelom opisa, distribucija je, dakle, prepuna dječjih bolesti koje ovaj tim mora jednom riješiti misle li s njom nešto ozbiljno. Naravno, ja ju ne mogu preporučiti nikome za ozbiljan rad, tek za neko eksperimentiranje s onim što su napravili ispod haube, a o čemu tekst tek slijedi.

Kernel

Ili: priča tek počinje ovdje, jer je upravo SphinUX-ov “motor” – kernel ono po čemu bi ova distribucija trebala biti revolucionarna. I da, to je ono zbog čega je privukla moju maksimalnu pažnju.

Da bih ovu priču približio i onim korisnicima Linuxa koji nisu baš na “ti” s terminima kernel space, user space i radom Linuxa na razini njegovog kernela, sada ću biti toliko pristojan i pokušati na jednostavan način opisati rad standardnog Linux kernela, a potom i ovog “Wankel motora”.

Kako radi standardna Linux jezgra

Ukratko:

Nakon uključivanja u rad računalo prolazi ove faze: BIOS –> GRUB –> Linux Kernel + driveri (kernel space) –> Init (userspace) (init.d, upstart ili systemd) koji pokreće sve ostalo (servise, X.org, KDE…)

Malo detaljnije:

Nakon što GRUB učita Linux kernel, potonji se smjesti u dio memorije (RAM-a) i preuzme kontrolu nad hardverom, učitavši pritom i sve potrebne drivere kako bi taj hardver bio upotrebljiv korisniku. Sve to se odvija u dijelu sistemske memorije nazvanom kernel space. Ovom dijelu korisnik nema pravo pristupa, nego joj pristupaju isključivo kernel i driveri. Nakon što kernel učini svoje, on pokreće funkciju init() kao prvi proces u korisničkom dijelu memorije nazvanom user space. Konkretno, init() pokreće tzv. init daemon (init.d, upstart ili systemd) čiji je zadatak učitati u korisničku memoriju sve ostalo što je operacijskom sustavu potrebno za rad. Sve se to sada događa na vašem računalu u user spaceu. Svi servisi, X.org, grafička sučelja, aplikacije pokreću se isključivo u user spaceu.

Aplikacije koje u svom radu trebaju hardver: čitaju i pišu na diskove, koriste skener ili printer, tipkovnicu ili miš ne obraćaju se tom hardveru direktno, nego putem kernela (ovo je pojednostavljeno, da ne zbunjujem previše), a on preko sebe i drivera “razgovara” direktno s hardverom. Ti pozivi nazivaju se sistemski pozivi, a često se radi i o interruptima (prekidima, skretanju pozornosti kernela da ga trebamo).

Ovdje je kernel taj koji kontrolira cjelokupni hardver računala, a mi se tom hardveru obraćamo preko tog istog kernela i to je sve što trebate znati da biste razumjeli ostatak priče.

Kako radi SphinUX-ova LSX jezgra

Da bi pospješili rad same jezgre operacijskog sustava, razvijatelji SphinUX-a napravili su  svoj LSX kernel prema načelu Caching kernela koji je razvijen na Stanfordu sada već davne 1994. godine. Uzeli su tri različita kernela (GNUMach, Linux i svoj LS kernel) i spojili ih u jednu sinergijsku, funkcionalnu cjelinu putem posebnog, vlastito napisanog X-modula koji je nešto između caching kernela i hypervisora. Zadaća ovog X-modula jest trajno se učitati u kernel space i po potrebi pozivati i cachirati preostale tri kernelske jezgre, koristeći ih za ono u čemu su najbolje, a sve to da bi se dobio puno učinkovitiji rad jezgre nad hardverom. Takva Caching/Cached kernel jezgra trebala bi raditi brže i trošiti manje memorije u svom radu.

Prema tom načelu kerneli imaju ove zadatke:

  • X-Modul: Caching kernel koji ima direktnu vezu s hardverom te po potrebi dinamički učitava ili uklanja preostala tri kernela iz sustava tijekom rada.
  • Linux: Služi za kontrolu cjelokupnog user spacea – što znači da je ovaj sustav potpuno Linux-kompatibilan na razini servisa i aplikacija. Problem stvaraju jedino one aplikacije i servisi koji direktno komuniciraju s kernelom, te ih je potrebno prekompajlirati da bi na kraju i one radile. Uz to, Linux kernel je zadužen i za driversku podršku.
  • GNUMach: Dio Hurd kernela koji je odličan po pitanju direktnog I/O (ulazno-izlaznih poziva), te služi za luXOR enkripciju vašeg radnog okruženja. Da, to znači da SphinUX sve što radite stalno drži enkriptiranim, pa je time sustav i otporniji na hakerske napade (barem prema ovoj teoriji)
  • LS (Lighting Speed): Kernel koji su napisali razvijatelji SphinUX-a; služi prvenstveno za upravljanje radnom memorijom.

Funkcionalna shema sustava izgleda ovako:

LSX Arhitektura

Već iz slike nam je jasno da učitavanje i podizanje sustava izgleda ponešto drugačije:

Nakon uključivanja u rad računalo prolazi ove faze: BIOS –> GRUB –> X-modul –>[LS + driveri – GNUMach + driveri – Linux Kernel + driveri (kernel space)] (po potrebi) –> Init (userspace) (init.d, upstart ili systemd) koji pokreće sve ostalo (servise, X.org, KDE…)

Malo detaljnije:

Nakon GRUB-a kontrola se prepušta posebnom caching kernelu –  X-modulu koji cachira kernel space i u njemu učitava/uklanja i cachira tri paralelna kernela (Linux, GNUMach i LS). Nakon što ova caching jezgra zaživi u kernel spaceu, Linux dio jezgre pokreće init() u user spaceu. Dalje se sve odvija kao u standardnom operacijskom sustavu Linux i korisnik ne vidi nikakvu razliku u načinu rada.

Novina je u X-modulu i cachiranju kernel spacea te u suradnji ovih triju kernelskih jezgri. Sada aplikacije ne pozivaju hardver preko kernela, nego direktnu kontrolu nad hardverom ima X-modul, pa kerneli surađuju s njim umjesto s hardverom. X-modul odlučuje koja će jezgra obaviti koji hardverski posao.

Ovo je najjednostavniji mogući opis ovakvog sustava, stoga ne bih išao u više detalja. Korisnije je pogledati što on može učiniti u praksi, pa sam s tom namjerom proveo i dokumentirao jedno maleno istraživanje.

SphinUX u radu

Kako bih što objektivnije prikazao razlike u radu sa SphinUX-om u odnosu na neku konvencionalnu Linux distribuciju, morao sam pronaći dobar etalon, distribuciju koja je po mnogočemu slična SphinUX-u, da bi do izražaja došla upravo razlika u kernelu. Za tu namjenu odlično mi je poslužila SolydK distra koja se temelji na istom onom na čemu počiva SphinUX: Debian Testingu + KDE grafičkom okruženju. Glavna razlika između SolydK-a i SphinUX-a je upravo u jezgri. Obje distre su, naravno, podešene tako da im KDE radi potpuno identično.

Također, budući da razvijatelji SphinUX-a tvrde da njihov koncept daje odlične rezultate baš na slabijim, a jače opterećenim strojevima, napravio sam dva testiranja na dvije različite konfiguracije: modernijem Intel Core2Duo 2,1 GHz stroju s 2,8 GB RAM-a s integriranom Intel grafičkom karticom, i zastarjelom Pentium III, 800 MHz stroju s 512 MB RAM-a i Via integriranom grafičkom karticom. Koncentrirao sam se na opterećenje procesora i opterećenje radne memorije. Dakle, krenimo.

Intel Core2Duo, 2,1 GHz, 2,8 GB RAM (64-bit i 32-bit)

Da bih što bolje dočarao rad u obje uspoređene distribucije, poslužio sam se jednostavnim snimanjem kratkih video uradaka koji zorno prikazuju kako to izgleda.

Video prikazuje pokretanje obe distribucije, učitavanje aplikacija te rad pod slabim, srednjim i jakim opterećenjem CPU-a i radne memorije:

Sljedeći video uradci prikazuju usporenje rada pri raznim opterećenjima procesora:

Vidljivo je da zapravo nema neke značajnije razlike u brzini odaziva grafičkog sučelja između ove dvije distribucije. SphinUX se nešto brže podigne od SolydK-a, no usudio bih se reći da je brzina odaziva KDE-a pod opterećenjem čak na strani SolydK-a.

Također, izvršio sam testiranje prijenosa datoteke veličine od 1,8 GB te njezinog kompresiranja putem CLI zip naredbe. Prijenos s particije na particiju je identičan u oba slučaja. SolydK datoteku je kompresirao točno u 3:00 minute, a SphinUX-u je trebalo 3:17 minute –  17 sekundi dulje.

Iako gornji podaci ne pokazuju nekakvu superiornost SphinUX-a nad klasičnim SolydK-om, testovi zauzeća radne memorije pokazuju neke interesantne stvari.

Opteretio sam obje distribucije identičnim aplikacijama i korisničkim datotekama te na koncu dobio ovakav dijagram potrošnje RAM-a prilikom učitavanja raznih aplikacija:

Potrošnja RAM-a

Iz njega je vidljivo da SphinUX već na početku rada troši cca 100 MB RAM-a manje, a kako se učitavaju nove aplikacije ta razlika dostiže čak 500 MB RAM-a manje i održava se na toj razini sve do potpunog zauzeća. Naravno, kako slobodnog prostora ima sve manje, razlika se smanjuje sve do trenutka kada i SphinUX treba posegnuti za swap diskovnom memorijom. U oba slučaja, prepunjenje swap prostora dovodi do kolapsa sustava koji postaje toliko spor da se ne može “pobjeći” ni na konzolni način rada. Stoga se i SphinUX vrlo lako može “srušiti”. 😉

U međuvremenu, pregledom Sphinuxovog repozitorija ustanovljeno je da on uopće nema 64-bitne pakete,već je Sphinux zapravo 32-bitna distribucija. Povodom toga napravih memorijsku analizu Sphinuxa i 32-bitnog SolydK-a:

Potrošnja RAM-a

Sada više nema tako velike razlike u potrošnji resursa od strane aplikacija, tek nekih 150 MB. Iz ovog, realnijeg kuta gledanja ispada da SphinUX uopće ne daje neke spektakularne memorijske uštede.

Možemo zaključiti da u slučaju ove novije konfiguracije, pošteno uspoređene s drugom, sličnom 32-bitnom distribucijom, SphinUX ne daje indicije da se radi o superiornijem operacijskom sustavu.

Intel Pentium III, 800 MHz, 512 MB RAM (32-bit)

SphinUX-ovi razvijatelji posebno su naglasili da njihova distribucija daje spektakularne rezultate na starijim strojevima koji moraju obavljati višestruke procese:

The current design is approved to be revolutionary, especially in a resource extensive application with low resources, this makes LSX the perfect Kernel for Servers and desktop computers.

Zbog toga smo isprobali SphinUX i na jednoj zaista staroj kanti. Naravno, svatko tko bolje poznaje KDE razumije sumnje pri tvrdnji da ovakav sustav može biti živahan na ovakvom oldtajmeru. I zaista, kao što se iz priloženog komparativnog videa može vidjeti, SphinUX se, kao i SolydK, vuče kao “krepana mačka”. Nema nikakve naznake ubrzanja; uostalom, kao što nema ni razlike prilikom kopiranja i kompresiranja datoteka. Ni ovdje nema ničeg revolucionarnog. Štoviše, opet stječem dojam da se SolydK malo manje vuče od SphinUX-a.

A memorija? Ovdje razlike gotovo uopće nema između ova dva sustava:

Potrošnja RAM-a

Dakle, na especially in a resource extensive application with low resources” mašini ima još manje ikakvih razlika.

Zaključujem uz pomoć ovih argumenata da SphinUX ne donosi baš ništa spektakularno u svom kernelskom dizajnu. Odnosno, nema nikakvih naznaka da taj dizajn pridonosi poboljšanju rada cjelokupnog operacijskog sustava.

Čudne nelogičnosti ili teorija zavjere?

Sve ovo gore izneseno i izanalizirano pobudilo je u meni neke sumnje – radi li se uopće o ikakvoj inovaciji ili su sve to samo puste tlapnje?

Analiza GRUB-a

Iz teorije rada ove jzgre proizlazi da bi se prilikom učitavanja kernela, nakon GRUB-a, trebao poštivati redoslijed po kojem se prvo učitava X-modul koji zatim učitava preostala tri kernela po potrebi (Linux, LS i GNUMach). Međutim, GRUB učitava datoteku nazvanu kernel.boot, koja nije ništa drugo doli simbolički link na vmlinuz kernelsku sliku. Zapravo, ispada da se učitava samo Linux, a o preostalim kernelima, keširanju i sličnom ispričane su samo priče.

Također, analizom datoteka nakon instalacije OS-a nisu pronađene ama baš nikakve datoteke koje bi upućivale da X-modul i LS kernel uopće postoje. Nema ničega što bi fizički u obliku datoteka upućivalo da se tu još nešto učitava u RAM pored Linux kernela.

Analiza repozitorija

Nadalje, iako je SphinUX najavljen kao multiarch distribucija, u repozitoriju uopće nema 64-bitnih paketa. SphinUX je zapravo 32-bitni operacijski sustav i kao takav troši manje RAM-a nego 64-bitni.

Štoviše, u repozitorijima nema niti izvornog koda paketa čime ova distribucija direktno krši GPL licencu, a korisnike ostavlja u sumnji kako nešto opako nije zapakirano u njezine izvršne datoteke.

Analiza KDE-a

Efekti KDE-a su podešeni na Fast, a okretanje desktop “kocke” na 240 milisekundi, što nije standardna KDE postavka koju imaju gotovo sve Linux distribucije. Ovo korisniku sugerira kako se KDE brže “giba”. Naravno, nisam pao na taj štos, te sam u analizama jednako tako “ubrzao” i SolydK-ov KDE.

Iz svega navedenog dalo bi se zaključiti da se razvijatelji ove distribucije koriste zaista jeftinim trikovima kojima pokušavaju prikazati SphinUX kao superiornu distribuciju ostalim Linux-baziranim OS-ovima, jer ništa drugo zajedno sa svim testovima ne upućuje na stvarni brži rad sustava.

Sve u svemu – jad i bijeda. Žalosno je da se FOSS projekt pretvori u ovakvo nešto, ali upravo zahvaljujući tom istom FOSS-u, ovakve se malverzacije vrlo lako otkriju.

Savjet – NE KORISTITI!

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.9/5 (33 votes cast)
SphinUX OS: (R)evolucija kernela?, 4.9 out of 5 based on 33 ratings

39 komentara

  1. Branko napisao:

    Grofe svaka čast!
    Vrhunska recenzija!
    Trebao si još dodati da postoji sumnja na špijunski softver skriven u samoj distri o čemu se živo raspravljalo na Phoronixu. To smo i na forumu razglabali:
    http://www.linuxzasve.com/forum/viewtopic.php?f=20&t=10477&start=40#p185148

  2. Filip napisao:

    Svaka čast što si uhvatio vremena i recenzirao ovo,baš sam se pitao kako radi ta distra. Sad mi je puno toga jasnije,i zahvaljujem na tome što si napravio,sad znam da nikad neću to koristit 🙂

    • Grof napisao:

      Ili bar ne dok ta distra ne postane ono za što se deklarira i osnovno – ne počinje poštivati GPL licencu u potpunosti!

  3. Ibrahim napisao:

    Ovo je bazirano na GNU/Linuxu (Debian 7) samo sto su neke stvari izmijenjene da bi izgledalo kao da je zaseban kernel:
    http://phoronix.com/forums/showthread.php?81127-SphinUX-OS-Claims-To-Be-150-Faster-Than-GNU-Linux&p=334894&highlight=#post334894

  4. Marijan a.k.a (PunkBastard) napisao:

    Jesi im pokazao usporedbe? Grafove i ta 2 videa.

    • Marijan a.k.a (PunkBastard) napisao:

      Developerima jel.

    • Grof napisao:

      Još nisam, ali baš se spremam. Onak fino na njihovom Fejsu, gdje se i prave tako važni i arogantni.
      Još ne mogu vjerovati koliko su truda i vremena potrošili na svu tu teoriju oko Caching kernela, a napravili nisu ništa… dobra im je demagogija. 😉

      Pitam se što je uopće osnovni cilj cijelog ovog hoaxa?

      • Marijan a.k.a (PunkBastard) napisao:

        Možda su neki početnici koji znaju nešto malo programirati, krivo protumače neke stvari kao što je x86_64 što je u početku i meni bilo zbunjujuće i tako više stvari pa dobiješ to što su oni napravili.

        • Grof napisao:

          Ne bih rekao, jer oni također uvjeravaju kako njihova distra uspoređena s nekom koja također vrti KDE naprosto leti. Također tvrde da su im zbog bržeg I/O pristupa kopiranja datoteka brža. Ali nisu! Dokazano!
          U razgovoru putem e-maila skernel “developerom” nisam stekao dojam da nema pojma (osim ako netko drugi ne piše te odgovore, koje uvijek moram čekati po par dana).

          Razmišljam da ove svoje graofve i videe podastrem i na Phoronixu….

          • Marijan a.k.a (PunkBastard) napisao:

            Ja koliko sam vidio iz onih odgovora na osvrt na komande nisu se baš potrgali da objasne što je što, samo objašnjenje tipa “And how it that bad?” rijetko koja naredba baš objašnjena, samo njihove izlike to je tako jer zato i to je to. Treba i na Phoronix i njima na mail.

            • Grof napisao:

              Nisu, a moje upite ignoriraju i na Fejsu i na mejlu.
              Čudi me da ih još nisu maknuli s Fejsa. Imam osjećaj da moji video materijali tamo neće dugo stajati… 😉

      • Grof napisao:

        Poslah im na njihov fejs, pa neka se malo objasne:
        http://www.facebook.com/Sphinux?fref=ts

  5. Z0K4 napisao:

    “…memory consumption is 300% less…” – Hahahahaha, pa jel ovi znaju matematiku/statistiku?
    Ako npr. Linux kernel zauzima 10MB RAM-a, to znači da bi ovaj trebao dati 20MB (dakle na vaših recimo 2048 MB RAM-a, on doda još 20 pa imate 2068 MB). Što je najžalosnije, dobili su mnogo pozitivnih ocjena na sourceforge stranici.
    Kao što je Ibrahim rekao, ovo je uistinu Debian s par modifikacija.

    • Grof napisao:

      Iskreno?
      to je potrgani Debian s pokradenim rutinama Minixa i skriptama drugih programera.
      Sramota jedna!

      • Z0K4 napisao:

        Slažem se… Jel’ možda netko zna kako ih skinuti sa sourceforgea? Katastrofalno je da se nalaze tamo na tuđi račun, k tome lažu o svemu (a mogućnost sigurnosnih “propusta” da i ne spominjem)!

  6. Zlatko napisao:

    Svaka čast za tekst. A i za to što te nije mrzelo ovoliko paznje da mu posvetiš. Ja sam odlegao par videa vezanih za njega i iz toga shvatio vec da je sve samo prazna priča, tako da nisam imao ni volje da se uplićem u celu priču vezanu za ovaj OS. Sve mi je delovalo samo kao dobro smisljena prica da bi se skrenula paznja na ovaj OS, što su i uspeli. Inače na nekim snimcima na youtube, se vidi i da se grafika pomalo raspada i koči.

    • Grof napisao:

      Nije mi bio problem, jer me zaista zainteresirala priča oko Caching Kernel teorije.
      I dalje se pitam, hoće li jednom netko probati to i izvesti i da li je uopće moguće dovesti tri različita kernela u takvu sinergiju?

  7. Dario napisao:

    Super recenzija @Grofe .. i sad si si sam kriv, hoću još takvih recenzija, a vjerujem i drugi 🙂

  8. b4sh napisao:

    Super recenzija, dobro napisano sve ok 😉 moze i to nek samo nebude Ubuntu 🙂

  9. Captain Hook napisao:

    NIce… kao kad auto klub rastavi auto na komadiće i onda detaljno pregledavanje stvarnog stanja 😉

  10. Jazavac napisao:

    Mislim da bi sada svi trebali malo preispitati kriterije prema kojima se informacije prenose/kopiraju i šire internetom. U ovom su slučaju gotovo svi portali nekritički prenijeli vijest o “revolucionarnom” Sphinuxu iako je službena najava očito traljavo napisana – to što zvuči kao plod lošeg marketinga a ne kao dokument napisan od strane stručne osobe u kojem objektivno iznosi plodove svojih dosadašnjih istraživanja, nije bilo dovoljno da zaustavi “novinare”. Očito je cilj tih portala bio, kao i obično, da prenesu takvu bombastičnu vijest među prvima. Bio sam zadovoljan (do danas popodne) što je linuxzasve.com za razliku od ostalih tu vijest ignorirao.
    Dakle, ako je dovoljno da netko objavi neke ISO-e i kaže da unutra leži 100% brži kernel, troši 300% manje memorije i već na samom početku podržava već 99% hardveraja, da bi dobio takvu medijsku pokrivenost s rezultatom od skoro 5500 downloada u nekoliko dana, može se reći da je projekt Sphinux u potpunosti postigao svoj cilj.
    Pitam se, da li je stvarno potreban ISO od 2.6 GB da bi se predstavio i isprobao novi koncept kernela? Ako se ovi iz Sphinuxa pozivaju na FLOSS zašto nigdje nema linkova na source kod? Zar samo meni početniku (i neiskusnom u Linux svijetu) ovo smrdi na kilometar?

    Sada kada je već svima jasno da je Sphinux fake, raspravlja se samo još o tome da li sadrži malware ili ne.
    Da li to znači da naša informatička i FLOSS zajednica tako olako i nekritički prihvaća svaki novitet i da je Sphinuxom dokazano da je moguće i na ovaj način širiti malware, rootkitove i slične beštije? Bojim se da će sljedeći projekt lansiran na ovaj način također postići svoje ciljeve, samo što će biti bolje i pametnije prikriven i učiniti će više štete.
    I što su naknadno učinili svi oni portali koji su tu vijest istog dana prenijeli? Neki nisu učinili ništa da pojasne situaciju (jer bi to bilo kao da javno priznaju da su njihove vijesti neprovjereno smeće) dok su neki drugi tiho obrisali članak sa svojih servera.

    I što sad?
    Nadam se da negdje netko upravo piše članak koji pokriva ove teme:
    – analizira što ustvari Sphinux sadrži, što korisnik vidi a što se skriva u sistemu, nešto kao nastavak onih osvrta s Phoronix Foruma (pa da pobije ili potvrdi teoriju malwarea).
    – opisuje zašto je Sphinux projekt uspjeli pokušaj social engineeringa (i da ako svi prenose istu vijest ne znači da je vijest točna).
    – opisuje kako možemo sami provjeriti informacije koje nalazimo na internetu i ostalim medijima, podsjeća nas kako ne nasjest na prijevare, analizira da li su se “zlatna pravila sigurnosti na internetu” promijenila u zadnjih par godina.
    – iznosi neke od prednosti FLOSS-a među kojima je mogućnost pregleda izvršnog koda kako bi se ustanovilo o čemu se zapravo radi.
    Članci koji najavljuju Sphinux na raznim portalima i linkaju na njegov ISO trebali bi sad objavit (boldano i uokvireno) napomenu/update na samom vrhu članka da ne bi bilo zabune jer sam siguran da ekipa i dalje skida taj isti ISO jer žele probat.

    Disclaimer:
    Pošto izgleda da sam ovdje padobranac i inače ne komentiram članke, ne bih htjeo da pomislite da sam se odlučio pisat samo zato da bih ocrnjivao i da da je ovo negativna kritika usmjerena Grofu i portalu Linuxzasve. Naprotiv, pratim Linuxzasve svakodnevno baš zato što mi je ovdje među vama dobro i u zadnjih sam godinu dana čitajući mnogo toga naučio, Grofovi su mi osvrti inače odlični. Jedino ne mogu a da ne primijetim da se Grof ovaj put previše zanio i požurio pa da je tražeći dokaze o vjerodostojnosti Sphinuxa usmjerio sve snage iz pravca sjevera umjesto da je malo zaobišao i udario sa sjeveroistoka. Molim vas, nemojte mi zamjeriti.
    Pozdrav

  11. Grof napisao:

    Ja ti prvi ne zamjeram! 🙂

    Dapače, napisah recenziju upravo zato jer se do sada nitko nije potrudio napraviti nikakve komparativne testove, nitko se nije udostoji običnom čovjeku objasniti njihov koncept jezgre, koji moram priznati zvuči uvjerljivo, (a i napisi s MIT-a do potvrđuju) te bih ga zaista rado htio vidjeti radi li to u stvarnosti.

    Ako ništa drugo, ovdje smo bar argumentirano potvrdili kako Sphinux ne vrijedi ni pol pišljive bobe. Da smo to samo rekli, bilo bi kao naša riječ protiv njihove, kao žutilo i kao trač. Da opet nismo rekli ništa, pitali bi nas kad – tad. Ovdje smo da pišemo o svemu što se u i oko FLOSS-a događa. I šaku suza i vriću smija. 🙂

    • Jazavac napisao:

      Hvala Grofe, drago mi je da smo se razumjeli.

      Iznenadilo me što si recenzirao Sphinux kao da se radi o bilo kojoj drugoj distri.
      Dobre namjere, Ok komparativni test, sviđa mi se kako si to odradio i dokazao da u praksi nema bitne razlike u korištenju Sphinuxa i SolydK-a po pitanju brzine i resursa. Ipak, bojim se da će razvijatelji Sphinuxa takvo što obraniti izjavom da se radi tek o verziji 1.0 koja je zapravo prvi javni release i da neke stvari nisu još optimizirane baš za hardware na kojem si ti testirao, pa to može postati argument da pozovu i druge da probaju.
      Najbitniju stvar si naveo ali smatram da joj nisi dao pravu težinu.
      IMHO, za članak o Sphinuxu je bilo dovoljno zavrtit stvar u VM-u (kao primjer kako se to radi, pošto se priča da sadrži malware), iznijet da ne sadrži nikakav drugi kernel osim linuxovog i da su ovo s keširanjem samo priče (što si i napisao) pa popratit upravo taj dio s nekoliko screenshotova i logova. Drugačiji nedvosmislen naslov tipa “SphinUX – pokušaj prijevare” i to bi bilo to.

      Čini mi se da će ova priča sa Sphinuxom, koja je već previše dobila na važnosti, još neko vrijeme vuči okolo prije nego netko na jednom mjestu jasno dokaže da Sphinux nema smisla.
      Evo, kad sam prvi put čuo za ovaj projekt pomislio sam: “ne zvuči mi baš uvjerljivo ali ako ima neku osnovu, sigurno će netko stručniji od mene provjeriti, pa ako vrijedi opet ću čut nešto o Sphinuxu. Do tada ga mogu slobodno ignorirat”. A kako ignorirat kad se stalno jedna te ista vijest pojavljuje svugdje i sve redom slijede neka nagađanja?
      FLOSS zajednica je u mnogim slučajevima bila jako brza kad je trebalo javno pobiti neke neosnovane tvrdnje koje su dolazile iz drugih tabora i nekih firmi. Smatram da sa Sphinxom treba otići u srž problema, iznijeti dokaze, objaviti o čemu se tu radi, pa ako nema ničeg što vrijedi spasit, počet potpuno ignorirat takav projekt i krenut dalje.
      Bilo je i biti će informacija, priča i kodova koji namjerno mute vodu, pitanje je samo koliko smo brzi i uspješni u odvajanju takvih stvari od onih koje zaista vrijede.
      Otprilike nešto kao one stranice gdje se može provjerit vjerodostojnost raznih urban legendsa 🙂 Legedsi jesu zabavni ali neki ljudi stvarno misle da su istiniti i uvjetovani su onime što im je netko napričao.
      Eh, volio bih se baviti time, šteta što nemam dovoljno znanja i vremena za to iako me Lutherusov članak “Kako doprinositi zajednici slobodnog softvera?” ipak malo pokrenuo da se uključim a ne da samo pratim.
      Skidam kapu svima vama koji pišete na Linuxzasve jer razumijem što sve to podrazumijeva.

      P.S. u prijašnjem komentaru sam zabunom napisao “mogućnost pregleda izvršnog koda “, nešto sam spetljao, naravno da znam da se radi o izvornom kodu.

      • Grof napisao:

        Zapravo recenzija je rezultat više tjednog rada, a Phoronixovci su počeli kopati već kad sam posao gotovo dovršio. Ja sam distru sagledao kao distru, a ne kao moguće rasadište malwarea (za koje je još uvijek upitno da li to i jest!). I BackTrack je prepun penetracijskih alata, pa ga ne zovemo malware distrom. 😉

        Naime, meni prvom nije bilo ni na kraj pameti da bi netko FOSS koristio u ovako nemoralne svrhe, pa sam krenuo sa Sphinuxom kao i s bilo kojom drugom distrom, a dajući posebni naglasak na njezin kernel, koji je teoretski superioran kao Warp pogon. U to vrijeme izmijenio sam i podosta mejlova sa razvijateljem kernela i u razgovoru nisam ničim primijetio da ne zna o čemu priča. Podosta smo mejlova izmijenili baš u vezi problematike Caching kernela.

        Još uvijek ne mogu vjerovati da su jedno, tako detaljno razradili i rekli, a napravili nisu ništa.

        U svakom slučaju biti će interesantno sagledati nastavak ove priče.

        • Jazavac napisao:

          Višetjedni rad, uh? E pa onda to stvarno mijenja način gledanja na tvoju recenziju.
          1) Grofe, sad vidim da ipak nisi superman kao što sam mislio zato što članak nisi napisao u ovih par dana od kad se digla prašina 🙂
          2) šteta što nisi napisao na samom početku kada si i na koji način naišao na Sphinux, kontekst je sigurno zanimljiv, nema ničeg lošeg u tome da se malo pohvališ što si se počeo bavit tematikom u vrijeme kad još nitko nije sumnjao.
          3) ja sam se mogao udostojit pogledat datume postova na forumu (kojeg je linkao Branko već u prvom komentaru), ispričavam se. Drugi ću put biti pažljiviji.
          4) da, biti će zanimljivo, iako sam u iskušenju da ih potpuno ignoriram, sad pišu da su u ratu s Canonicalom, hahaha. Da bih čitao takve stvari ipak idem na XKCD.

          • Grof napisao:

            Ma sve 5! 🙂

            Ne, nisam Supermen (niti bih to htio…huh, koja li je to tek odgovornost? 😀 ).

            Naišao je netko s Facebooka, pa me zaintrigiralo jer znam kako funkcionira standardni Linux OS. Ovo je zvučalo nekako uzbudljivo drugačije, a potkrijepljeno MIT-ovom pričom o Caching kernelu i njegovim benefitima.

  12. SuSe napisao:

    E ovo je prava recenzija, bez reklama, reklama, reklama… Već istraživački, realno koliko se može, sa činjenicama… Bravo Grofe, oduzelo ti je puno vremena, ali si napravio mali diplomski rad!

  13. Miloš napisao:

    Meni kolega prosledio, preuzeo sam ga i nisam imao vremena da ga instaliram. Sada znam da neću.

  14. Grof napisao:

    O. Bože, evo još gluposti u boji 😀 :
    http://de.sphinux.org/misc/docs/sphinux-comparison.pdf

    • Dario napisao:

      Ovo šarenilo me podsjeća na farmaceutsku industriju gdje jedna tvrtka prezentira kako je njihov lijek ili nadomjestak prehrani bolji od konkurentnih ..

    • Marijan a.k.a (PunkBastard) napisao:

      samo za dokumentaciju i boot time stavili da je GNU/Linux bolji od sphinuxa na onim grafovima.

  15. Jazavac napisao:

    Zaboravio si stavit support i user-base.
    Support za Sphinux je za jedan bod slabiji od Linuxovog zato što je zasad podrška samo na engleskom i arapskom jeziku.
    User base je također slabiji ali razlika je minimalna (Sphinux: 7 bodova vs GNU/Linux: 8 bodova).
    Fantastično!

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.